Yesusti wenero, “Nia ulapmunne, ‘Allahri imnel,’ senenne agha ulamlulom,” aro wenero ambatsiogha
12
1 Nimi maikno teng-tengne Yesusag yalamekti, yan ingi saptangto seklem tarabal dalamek. Nimi maikno taneko yalamek abeneko, Yesusti alniro eldi yubu ka'ero neleptopnang sam ambarelamsiogti, “Farisi nimiri wanaag, ‘Nimiri na wali sembaneikpa, paliag tanun,’ aro nimi whingag walia ulamang aghana wanaag agha Allah sembe ulamang kom. Sindi ulamangne nenena, ‘Kwaneng roti waelbalul,’ aro yamoroba saog uro wamla aghana a'undi, ‘Nunag taleag,’ aro haing whi uro yae wamlulom. 2 Nimiri nia tognolamangne amik sum lag talul. Nimiri nia ni lililamsiangne agha nhonne babe ya'ag liliag wamnep komdi, amik sum lag neneptalul. 3 A'undi a'un liliag ae lom ingisag mamun ao kurukul dalamlom yubu nene, amik sum nimi ni whingag yubu nubu uro leptaleba, nimi niri ka'ebaukang.
4 Nangkabo a'unag lelamnange el uro wamlulom. Mog so'oag nimiri a'un opsinepnena a'un nong agha opsinep aghana, a'un nong agha obiagha lepsinepti, nen yonge yogne uanep kom. Ane sembe nimi sembe log sembahiseng kom. 5 Aghana wene Nari etne agha a'undi log sembamnepne sembe ambarelamsin. A'undi log senero kiplamlulomnena, Allahri a'un nong ningkiap yameap loba nembahinepne poneko agha log senero kiplamlulom. Eldi a'un nong aghabog opsinep kom, aghana elag mikipne wamla andarina a'un nong obiagha auk nubungeag tobogahinep ane sembe, El agha a'undi log senero kiplamlulom. 6-7 El sembe logti kiplapmunba, Eldi a'un sembe piamsilul. Allahri winang ologne ekon tan koma paia ulamsil. Nimiri winang ongkomne salero kamna kapto palirop tanena, sae agha orog nimiri babe kamna umag sirikne agha olog winang lambare abene tomnep. Winang ologne nene kamna kaptoba umag sirikneag agha tomnep aghana, Allahri winang nhon babe ekon tan koma kemelamsil. Nimiri usog lunuropne winang tengne-tengneag agha lumbanep te? A'undi usog winang ologne neneag agha lumbanep kom ane sembe, log sembaheng kom. Eldi winang sembe ekon tan koma piamsilne ponekori a'undi usog hong babe a'iliro ni telekto el wamlari paiamsilul.
8 Wene ambarelamsinne el uro wamlulom. Nimi etneri nimi whingag agha, ‘Na Yesusap ma'arop nimi wamna,’ aro lag phoro alamle tanena, Allah arukna imagnang malaikat whingag wameberi, Na imag agha mog so'oag nimi tahingeri nimi eneko sembe, ‘El nanap nhon ma'arop nimi wamnam,’ alamnun. 9 Aghana nimi etneri nimi whingag agha, ‘Na Yesusap ma'aptangtop kom,’ aro keneno alamle tanena, Allah arukna imagnang malaikat whingag wameberi, nimi eneko sembe, ‘Elna Nari nimi kom,’ alamnun. 10 Nimi etneri Na mog so'oag nimi tahinge sembe san tilipto lerop tanena, Allahri tam nene wailag ibongkia tam orog nembanep. Aghana nimi etneri Allah Eldamne Yame Walinge san tilipto lerop tanena, Allahri tam nene wailag nemban koma tam karebalul.
11-12 Nimiri amik sum a'un salero, ‘Tam kemero karebel pukap,’ aro mog so'o saelba uhiropnang whingag to, yubu sia lennang whingag to, Allah yubu lerop ae saelba urop nimi whingag to pabihinep. Tam kemero kareptop nimi whingag pabihik tanena, ‘Na pelebel tananne sembe sa'a senun?’ aro log sembaheng kom. Sin whingag wapmunag abeneko pere Allah Eldamne Yame Walingeri a'unag ‘Undo-undo leplulom,’ aro el nembahilul. Ane sembe log semban koma Allah Yame Walingeri a'unag amolamsilenge sunsunum uro lelamlulom.
Yesusti tupne nhon limituk uro seneropne sembe sunumna ambatsiogha
13 Nimi maikno wameka taneko nusamag agha nimi nhondi Yesusag yubu lelamogti, “Nai, nu amolamsilamne. Nari naiyong anam teban komag, ‘Tebane sum tatsinun,’ aro nu elmaboag salag lero pibog. Wene nani tebao aghana, naro enekori nari tomnepne pognel kombana elag, ‘Poghatlulam,’ aro ambatmen andarina poghatnelul,” aro Yesusag ambarog.
14 Wene aro ambarogpa, Yesusti nimi enekoag samoro, “Nangkae, etneri nanag, ‘Nimiri tam paliropne sembe tam kareplamlulam,’ aro etneri towalengkaneo? Etneri towalengkaneo andarina a'un phenderi saeagha, ‘Andinge ane, eldinge ane,’ aro poghatsinun?” aro nimi enekoag wene seog.
15 Wene seogti nen nimi wamek nimi tanekoag Yesusti yubu ambarelamsiogti, “Nu nimi kamag wamnepnena, saeagha kal ma'al to sa'a-sa'a maiknoro wamnange to nenekoriog nimi wali uro nembahinep kom. Ane sembe a'undi, ‘Nia ni nanag taho sembi agha nimi aboapne taneag,’ aro yae togtangto wamlulom,” aro Yesusti ambatsiog.
16 Wene aro ambatsiogti Yesusti likiptop yubu sunumna tolbina ambatsiogne ane:
“Nimi nhon sae agha tupne nhon wamog. Eldi awe so'o maikno wamogpa, eldi aweag melamogne wana maikno maulamog. 17 Maulamogpa saeagha tupne nubunge ponekori wanaag agha seneraglamogti, ‘Meroba menekto poloro piroanunag wene to'op tal. Wene huanun?’ sembaog.
18 Wene sembaogti wanaag agha yubu mo leldalamogti, ‘Wene uanunne seneragna. Meroba menekto poloro pailan ae etpare tane kwerekahineri, nen nubu sirik ae etpare lunuro sobanun. Sobane ae enekoag kwaneng roti sumbaneba gandum wanaap naringe sae agha sa'a-sa'a wamlengeap paiamnun. 19 Undo sobaneri, amik sum nandam wanaag seneraglamneri, “Naringe saeagha tup tanori, maikno sirik wamlaba, hengkun yang pang ulamlenge awe nen weban koma kwaneng mag wamlangeog tero wamneri, ot awi uro wamnun,” sembanun. Ane sembe, meroba menekto poloro pailan ae nubu sirik ae etpare sobanun,’ aro tam karebaog.
20 Sae agha tupne ponekori eldamneri wanaag wene tam karebaog aghana, Allahri tupne ponekoag lelamogti, ‘An limituk urop nimi. Sumene inipna eneag agha an tebalulam. Tebamenba andi saeagha menekto piltol wa'ioma taneko etne saeag talul?’ aro Allahri nimi enekoag wene seog,” aro Yesusti ambatsiog.
21 Wene aro ambatsiogti, Yesusti nen lelamogti, “Nimi etneri Allah sembe semban koma, ‘Nia mangkina nanag taho,’ aro wali-waliaba eldamne sembe palirop tanena, tup nimi anekoag uro yabiogne saog uro ora nimiag babe undo uro yabinep. Ot a'undi Allahri ‘Wali' senenne sunsunum uro wali-waliaba Allah whingag poloro palilapmundi, wali wamlulom,” aro Yesusti likiptop yubu eneko peket ambatsiog.
Yesusti, “Wana ophag sen koma Nuni Allahag wana pairo seneraglamlulom,” aro ambatsiogha
(Matius 6:25-34; 19--21)
22 Wene aro ambatsiogti Yesusti eldi yubu ka'ero neleptopnangag ambarelamsiogti, “Wene aro lemnange ane sembe, a'undi tenaba sembe to, nong konag wanganne sembe to sop-sop, ‘Sa'a agha tero wameberi, sa'a agha enektoaukap?’ aro wana ophag aro seneraglamseng kom. 23 Nu nimi kamag wamnep nena, nuri kwaneng teneba aghabog kom. Nu nimi nong wali wamnep nena, nu nong konag enektoba aghabog kom. 24 A'undi winang hamale tingwalengero seneraglamsut. Winang anikori tena meltorop koma tena yongol torop kom. Sindi babe menekto togto paia unaag pailtorop kom. Aghana Allahri sin babe kemero teneba tatsirop! Winang sembe nimiri, ‘Na wanaagne,’ senelamlong kompog Allahri sin paiamsil. Undop agha Allahri a'un sembe ‘O'omne,’ sembamsil tanena, a'un sembe huatsilul? 25 A'un nimi nhondi wana ophag aro ‘Welaro wamukap?’ seneropne toman agha kamag unne nen tipto heng ko'o nhonog babe nen ma'aro we nembanep te? 26 A'undi, ‘Nen heng ko'o nhonog ma'aro nari kamag we nembanun,’ aro ko'o ologha babe olog we nembanep kom pagha tanena, sa'a sembe wana ophag aro ‘Sa'a agha tero wameberi, sa'a agha enektoaukap?’ aro seneraglamlom?
27 A'undi es pongolamangne seneraglamsut. Es pongolamangne sindi awe weroan koma wet purum omnep kom. Wet purum omnep kom aghana kembiag agha es aneko kemerop sirik. Nari sik uro a'unag lelamnange, nimi yubu sia leropnang ni anabiag agha Salomo el agha tupne wamogne ponekori babe ag konag eneknange walinge nhon es pongorobari eneka ulamang saog uro enekamog kom. 28 Pongoroba paiag pongka ulamlange sumene pongkanep aghana ambuhum nimiri karebom agha aukag tamnep. Nimiri pongoroba ane o'omne senerop kom aghana, Allahri pongoroba tanekoag, ‘Wali uro pongkahengdi, es maubaheng,’ aro eleklamsil. Pongoroba aukag tamnepne babe Allahri eleklamsil tanena, Allahri a'un sembe ‘O'omne,’ senenne agha a'un nong konag enekatsilul tiog. Sa'a sembe a'undi Elag wana palilamlom kom? 29 A'undi wana ophag agha, ‘Kwanengap magap welaro tukap,’ aro ero sarekarebaheng kom. 30 Allah ekon urop nimi mog so'o tala-tala wamang nimi tanokori wana ophag agha nia aneko undo ero sarekareplamang aghana, a'unna sin saog uro kom. A'uni Allah ponekori a'un kwema uahinepne sembe el wamlari, tatsinepne poneko wamla. 31 Ane sembe, a'undi sarekarepto elamlulom nena, nu Saelba Uhiropne ponekori senenne ul palamlulom. Undo ul palapmunba, a'un kwema uahinepne aneko a'un tatsilul,” aro Yesusti ambatsiog.
32 A'un Nanag neleplamnelom nimi, nari a'un kemba ulamsinnena, yae paia urop nimiri pham domba olog pham yae paiamsil saog uro kemba ulamsin. Nuni Imagneri nia mangkina saelbamsilne ponekori wana waliri a'un sembe, ‘Nari a'un saelbamsinne agha yeng uro tatsinun,’ sembamsil. Ane sembe a'undi, ‘Welaro wamukap?’ aro log sembaheng kom. 33-34 A'undi tup neneptaneba poloro palilamlomne ni pipmunnag taneko sembe sop-sop wanaag, ‘Wela wamla?’ aro seneragtop. Ane sembe a'undinge nia mangkina saeag agha wamlange kapto kamna topmundi, kal ma'al aneko nimi saeagha orogneag tatsululom. A'undi sa'a nia mangkina saeag wamlange sae libom agha, a'undam nimi amik wali wamnepne sembe wali-waliaba Allah imagne poneko whingag poloro palilamlulom. Undo unulapmun tanena, a'undi poloro pailapmunne neneko loba talul kom. Allah whingag pailapmun tanena, orog tan koma ya'ag wamleba, haogha torop nimiri babe wa'inep komag aneko taldiari wa'ina telul kom,” aro Yesusti ambatsiog.
“Haing whi uro tiboghamlulom,” aro Yesusti ambatsiogha
(Matius 24:45-51)
35-36 Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “A'undam nimiri haing whi uro wamlulom. Sunumna nhon sumbatsinun. Nimi nubunge ae ngainge nhon wamsoba, elkaeri kelabo torop tanena, eldi arukna etpareag, ‘Aeag wamlulom,’ aro ambatsisoba, laplobi agha sani yolamnebag pirop. Pina sani yoro terop tanena, ae ngainge poneko samoro aeag yingkirop. Anam yingkin komag, eldi arukna tanekori ag nongag enekto tiboglamsengdi, ‘Ae ngainge poneko yingkiro ina siramag kaungulamle abeneko pere, nu men phea ina pa'abaukap,’ aro whea timbom agha tibogamseng. A'undi babe undo saog uro haing whi uro tiro weamlulom. 37 Sikini ae ngainge poneko yingkina kembahileba, elmabo arukna taneko haing whi uro, ‘Yebukap,’ aro wamika ipsile tanena, eldi arukna taneko yeng uro wamukang. Sikne agha lelamna. Sikini ponekori sinag, ‘Nari a'un kwaneng tatsineba tululom. Ane pulalulom,’ sulul. Wene seleba, eldi arukna taneko pukikpa, sikini poneko eldamne mori nimi arukna wangan ag enektoaleri, eldi kwaneng ingiro tarelamsilul. 38 Sikini poneko inipnag tom nusam yaleri to, lukun kwelekanebag yaleri to, kemelamsileba eldi arukna taneko haing whi uro tiboglamikpa ipsile tanena, sikini poneko yeng sirik sembaleri, eldi arukna tanekoag wali sirika uahilul. 39 Lemnunne nene sembe a'un el uro wamlulom! Ae ngainge ponekori, ‘Haogha torop nimi ae aneag heng ko'o neneag wa'alaukang,’ sembahori yae wamso tanena, nimi haogha torop nimi eneko ae enekoag wa'alanep kom. 40 Ane soag uro a'un babe sop-sop yae wero wamlulom. Na imag agha mog so'oag nimi tahinge nen samoro yanunne nenekona, a'un ekon wapmunba, ‘Sumene yalul,’ senen komag agha yanun,” aro Yesusti ambatsiog.
41 Wene seogpa, Petrusti Yesusag hailamogti, “Nai, nu Saelbamsilamne. Wene ambatsilam yubu ene nu anag yubu ka'ero neleplangkeap nimi mo kopto ambatsilam to, nimi ni wamapne ni sembe ambatsilam to?” aro haibaog.
42 Wene aro Petrusti Yesusag haibaogpa, nu saelba uhiropne Yesusti samoro, “Ae ngainge nhondi el arukna nhonag, ‘Nari arukna ankabo ni yae paiamsimendi, sop-sop kwaneng telamikne sunsunum uro tarelamsululam,’ aro arukna nhon saeag pimnep. Arukna eneko wana hekaleba, ‘Sol wali uro awe tomnun,’ sembale tanena wela wamleri, sa'a hualul? 43-44 Ili poneko nen samoro yale sum eneko, el arukna enekori ili yubu sunusunum uro ul tongolamleba, yaleri iplul. Sikne agha lelamna. Ipleri arukna enekoag, ‘Name walinge. Nia nari saeag wamlange yae o'olamlulam,’ aro el aruknari saeag pipleba, arukna eneko yeng uro wali wamlul.
45 Aghana arukna eneko wana hektopne sol walinge kom tanena, ‘Nai elemag yalamla kom,’ sembanep. Ili ko'o we uro yan komag arukna, ‘Yae piamsululam,’ aro sekiamog arukna enekori alniro sin arukna el umag nengabo kelabo olamsiso. Olamsisori awe tomna koma kwaneng aboap telamsori, mag yonge maikno telamsoba, mag yongeri nenek salerop nimi saog nenerop. 46 Undo nimi oro mag yonge kwaneng tero wamsori, ‘Nai sumene heng ko'o neneag yalul kom,’ sembamle pog, sumeneko ili poneko lo'om aro yalul. Undo wamleba ili poneko yaleri, ‘Nimi ene sikne kom,’ aro yo uro oloplul. 47 Nimi arukna wamnaba, ili ponekori, ‘Ualul,’ senenne arukna enekori el urop pog, sunsunum uro wea uan koma ua urop kom tanena, ili ponekori arukna aneko maiknoro taeplam-taeplamloplul. 48 Nimi nhon ili poneko arukna wamnaba, ili ponekori, ‘Ualul,’ senenne ekondi loba nenerop. Loba nenerop aghana ekonne agha ua urop ane sembe ili ponekori nimi eneko opluldiog, aghana olog keyagman uro oplul. Ae Ngai ponekori, ‘Nari awe tolamlulam,’ aro eldi arukna saeag maikno pipsile nimi niag, ngai ponekori samoro, ‘Andi awe tolamlamne agha maiknoro tatnululam,’ sulul. Nimi etneag Ngainge ponekori, ‘Andi saeag paiamna,’ aro maiknoro piple tanena, nimi enekoag babe, ‘Ma'aropne babe nen tatnululam,’ sulul,” aro Yesusti ambatsiog.
“Nimiri Na Yesusag a'ero-a'ero seneraglamikne sembe ma'aptan koma a'eptaukang,” aro ambatsiogha
(Matius 10:34-36)
49 Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “Na mog so'o eneag yahinge, ‘Auk lolbanun,’ aro yahi. Auk aneko nousap babe lolbahaneba, auk pog singkahori, pog tagtag alamso tanena wali. 50 Ot anam lolban komag Nanag seklenne nubu uro, uro yabileba maikno poro seklebanunne wamla. Na seklenne neneko uro yabin komag Nari wana ae alipnag ulamnel. 51 A'undi na sembe senelamlomdi, ‘Eldi, “Nimi mog so'oag wamangne ma'abahinun,” aro yao,’ senelamnelom te? Na yanonge, ‘Nari nimi mog so'oag nimi ma'abahainun' aro yano kom. Nari lelamnange ka'ebahut. ‘Nari nimi pogto a'ebahinun,’ aro yano. 52 Na yanoba, ae lom nhonag nimi lambare wamik nimi eneko na etne wamnange sembe a'eptangka sin wilindi tangom agha, ‘Sin phende Yesusag nelepto ekel ina palamdang,’ aro se'el nenelamsukang. Sin phende tangom agha, ‘Sin wilindi ekel ina palamang,’ aro se'el nelamsurukang. 53 Iliri elme se'el nenelamleba, elmeri ili se'el nenelamlul. Ilindi elmangkel se'el nenelamleba, elmangkeldi ilin se'el nenelamlul. Elyamalkelap elmeri torop kelap babe se'el neneltangkamtukang,” aro Yesusti ambatsiog.
“Kekneba kembiag agha Allahri ualulne sembe wali uro seneraglamlulom,” aro Yesusti ambatsiogha
(Matius 16:2-3)
54 Yesusti nen nimi maikno longoro wamek nimag yubu ambarelamsiogti, “A'un so'o aneag wamlom nimiri heng purukul pirobag sip tilamlomba, toa walelamla tanena abeneko pere a'undi lelamlomdi, ‘Mag tinual,’ alamlomba sik mag telamla. 55 A'undi kemelamlomba, ‘Phoana pai aldes siba phoana ulamla,’ senelamlom tanena a'undi lelamlomdi, ‘Ae ebare wamnual,’ alamlom. Wene alamlomba, sik uro ebare ua ulamla. 56 Aghana a'un nimi wamlomne wana hektopne wamna aro haing kunuhirop nimi wamlom! A'undi senelamlomne mog so'oag tilbi agha, ‘Mag tininual to, ebare wamnual to,’ aro el tanep. Aghana sa'a sembe a'un wene wamlom ko'o eneag uro yabalamlange kembiag agha Allahri wene ulamlange sembe olog seneraglamlom kom?” aro ambatsiog.
“A'unag tam pipleba, ‘Ma'abaukap,’ aro ulamlulom,” aro Yesusti ambatsiogha
(Matius 5:25-26)
57 Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “Sa'a sembe a'undam nimiri haing kwelekto ililamlom kom? A'undam nimi sembe ‘Nelagha sikne,’ aro tam kareplamsut. 58 Sunumnana undo. Anag nimiri tam pipkehori, mog so'o salero o'ohirop nimi whingag pabalangkeho. Eldi an pabalangkeho abeneko pere andi, wanaag agha sarikto, ‘Ma'abanunam,’ aro ulamsom. Anap elap ma'aptahom kom tanena, nimi tam lelekto kemero kareptop nimi whingag pabakelul tiog. Abene agha nimi tam lelekto kemero kareptop nimi ponekori an sae kaupto, ‘Kop aeag tobongkiplulam,’ aro eldi yubu eptopne saeag nembakeleba, haing sae kaupto kop aeag tobongkipkelul. 59 An kop aeag tobongkipkele tanena, nari ambarelamsinne ka'ebahut. Tam kemero kareptopne ponekori, ‘Kamna abene topmendi lumbalulam,’ selenge sunsunum uro anam ni tatmen komag, lambalulam komdi, ya'ag haing sae kaupto wamlulam,” aro Yesusti ambatsiog.