I Paulu lau i Yerusale
21
1 Awetu roomo kami metompa i tadulako-tadulako nu jumaa anu lako i Epesu, memponemo kami i kapala tasi lau i lewuto Kos, mpane ineilena dongkamo kami i lewuto Rodos. Lako ni se etu, pulomo kami lau i boea Patara. 2 I Patara, mampomberumpaka kami sambua kapala tasi anu lau i Fenisia i tana Siria. Mewali, mensawimo kami i kapala tasi etu mopapulo polumakoki. 3 I tongo nu polumakoaki, moliu kami lewuto Siprus mbai i kabeoki, mewali baria masae lako ni se etu, dongkamo kami i tana Siria. Mendolu kami lako i kapala tasi i kota Tirus, lawi kenia nu kapala sangangaa rapopendolu. 4 Ni se etu mosondaki kami tau anu mepotuu si Kerisitu mpane meari kami simbela-mbela ai sira saminggu. Nakenimpenini nu Inosa Magali, rangaki sira aretu anu i Tirus mampopaingaka i Paulu bona inee ia pulo lau i Yerusale. 5 Agaiana nauda ewa etu, i tempona peongko nu kapala tasi, kiulimo batena pulo kami lau i Yerusale. Mewali, ope-ope rangaki ai towawinera ai anara mamporangai kami lau i raoa nu kota. I wiwi nu tasi, molingkudu simbela kami mpane mekakae. 6 Awetu roomo kami mekakae, mombetabemo kami, mpane mempone kami i rara nu kapala tasi. Sira anu mai mepatiati mesolamo sira i tombira.
7 Lako i Tirus, pulomo kami dongka i kota Ptolemais. Ni se etu mosondaki kami poka-pokaki sampepepotuuki mpane kipombetabeka sira. Sambengiamo kami simbela-mbela ai sira. 8 Ewa ineilena, mangoka mbuimo kami lau i kota Kaisarea. Ni se etu meari kami i tombi ni Pilipu. I Pilipu etu, sadua topobambari Ngkora Magali, mpane ia mbui sadua lako i tau anu pitu anu rapelisi mewali diaken i Yerusale ni banimpia. 9 Iba dua anantowawine ana ni Pilipu, rakiraka sira pewati mopadongka lolita lako si Pue Ala.
10 Basangkia eonamo kami i tombi ni Pilipu, dongkamo sadua nabi lako i Yudea, sangana i Agabus. 11 Mai ia mangala pampou ni Paulu. Pampou etu napoposilu paana ai palena saduduana. Roo awetu, naulimo ni Agabus etu, “Eimo lolita nu Inosa Magali: tumpu nu pampou ei ina rasoko nu toYahudi i Yerusale. Ina rasilu ia ewa ei, mpane rasusuka sira tau anu baria sira toYahudi.”
12 Awetu kiepe ewa etu, kami ai rangaki i Kaisarea, kiperade mpuu si Paulu bona inee ia pulo lau i Yerusale. 13 Agaiana nasonoi kami, nauli, “Mangkiada mpane motumangi komi? Inee komi mopakalede ngkida raraku! Nakenimpeulaku si Pue Yesu, matimamamo aku, baria wule rasilu agaiana naudapae aku rapopate, batena lau aku i Yerusale.”
14 Nakeningkabariana mampeulai pesomboki, etumo mpane bariamo ia kisombo. Kiuli ngkidamo, “Peundea ni Pue ngkida anu mewali.”
15 Roo awetu, mokadipurakamo kami keniaki mpane mangokamo kami lau i Yerusale. 16 Basangkia poka-pokaki sampepepotuuki lako i Kaisarea lau sira mamporangai kami duduuna dongka i tombi peariaki i Yerusale. Tombi peariaki etu iamo tombi nu sadua toSiprus anu masaemo mepotuu si Yesu, sangana i Manason.
I Paulu mosondaki i Yakobu
17 Kadongkaki i Yerusale, poka-poka sampepepotuuki modoko lompe kami ai matono rarara. 18 Ewa ineilena laumo kami simbela-mbela ai i Paulu mosondaki i Yakobu. Ni tempo etu, ope-ope tadulako nu jumaa anu ntanina terusu mbui sira simbela-mbela ai i Yakobu. 19 Awetu roomo kami mombetabe, natuntukamo sira ni Paulu ope-ope anu nababei ni Pue Ala, i rara popadongkana Ngkora Magali i tau anu baria sira toYahudi.
20 Awetu raepera lolita ni Paulu, motoiamo sira i Pue Ala. Lako ni se etu, mopadongka sira lolita ei si Paulu, raulira, “Poka, bona nuinsani, i nsobunamo pokata toYahudi anu mepotuu si Yesu. Sira aretu, ope-ope mampeulai mpuu Atura ni Musa lako i rarara. 21 Mangepe mbui sira bambari anu mokaisii lolita si iko. Raulira, nupatudu sira toYahudi anu mampogaloka tau anu baria sira toYahudi, bona bariamo sira mampeulai Atura ni Musa. Raulira, nupatudu sira bona inee sira motindi anara ai inee sira mampeulai ada nu ulububuta ni banimpia. 22 Lawi batena ina raepe kadongkamu i se ei. Mewali adiwamo? 23 Aginamo nupeulai patuduki ei: ria sira i se ei iba rangaki tomoane anu roomo modandi si Pue Ala. 24 Mewali, sangangaa lau iko simbela-mbela ai sira i Tombi ni Pue Ala mobabei ada agama pobakosi woto, ai sangangaa nubaiari baluki binata popenombara bona pensani sira mogundiki wuluara mangula dandira. Ane ewa etu, ina manoto i ope-ope tau kabariana mamonso bambari anu raepe mokaisii lolita si iko. Lawi nupeulai mbui Atura ni Musa. 25 Mewali, etumo patuduki si iko, poka. Agaiana i tau anu mepotuu si Kerisitu anu baria sira toYahudi, roomo sira kipakatuka sura mopadongkaka sira anu kibotusimo, bona inee sira mangkoni pangkoni anu rapopenomba i anitu, ai inee mbui sira mangkoni raa, ba bau binata anu baria mani ralaliki nsalaa raana, ai inee sira mobabei babeia anu merikati.”
26 I Paulu mampotuu mpuu patudura etu. Etumo mpane ewa ineilena laumo ia simbela-mbela ai tau anu iba aretu, mobabei ada agama pobakosi woto. Roo awetu, mesuamo i Paulu i rara nu Tombi ni Pue Ala mopadongka i tadulako menomba tempona pobakosi wotora etu ina roo. Lawi ane sopomo tempo pobakosi wotora, i Paulu ai rangana anu iba etu sangangaa mesua mpesola i rara nu Tombi ni Pue Ala ai mangkeni sira popenombara sadua-sadua.
I Paulu rasoko i Tombi ni Pue Ala
27 Ina sopomo pitu eona anu rapakanoto, ria basangkia dua toYahudi lako i propinsi Asia anu mangita i Paulu i Tombi ni Pue Ala. Rasuwekiramo rara nu tau wori bona mosoko i Paulu, 28 raulira, “Poka-poka toSaraeli! Maingkomode komi. Nidurei kami! Eimo tau anu kaimba-imbaana mopadongka patudu i ope-ope tau anu moewa kita toSaraeli, moewa Atura ni Musa ai mopakakeraki Tombi ni Pue Ala ei! Ewa etu mbui, ia mangkeni mai tau anu baria sira toYahudi i rara Tombi ni Pue Ala, mopakakeraki kamagali nu Tombi ni Pue Ala.” 29 Mololita sira ewa etu, lawi mangita sira i Tropimus anu mosimada ai i Paulu i kota ni mpongone. Mangula pampekirira, i Tropimus nakenimo ni Paulu mesua i rara nu Tombi ni Pue Ala. (I Tropimus etu, toEpesu, baria toYahudi.)
30 Lako ni se etu, mogeo-geomo sira tau i sumalele Yerusale, mpane mokokoloromo sira tau wori lau i Tombi ni Pue Ala. Mewali rasokoramo i Paulu mpane radiira lako i rara nu Tombi ni Pue Ala. Roo awetu, boboka nu Tombi ni Pue Ala kasaliu ragili. 31 Tongo nu tau wori ina mampopate i Paulu, ria sadua tau anu lau mopadongka i toiwongko nu tadulako nu toRoma apa anu mewali etu. Nauli kariana posisala mabose anu mewali i sumalele kota. 32 Mewali, toiwongko nu tadulako nu surudado etu, laumo mangkeni basangkia dua tadulako-tadulako ai surudadona, kasaliu monontosi sira tau wori aretu. Awetu raita nu tau wori kadongka nu toiwongko nu surudado etu, kasaliu mengkaroo sira mowombe i Paulu. 33 Ungangkidamo toiwongko nu tadulako nu surudado etu, lau mosoko i Paulu mpane motudu surudadona mosilu palena rombali ai rante. Roo awetu, mekune ia nauli, “Ima tau ei? Apa anu nababei?” 34 Ria sira anu mosonoi ewa ei, ria mbui sira anu mosonoi ewa etu. Nakenimpogeo-geora, baria nainsani apa kamonsona anu mewali. Etumo mpane natudumo sira surudadona mangkeni i Paulu lau i rara tombi nu surudado, bona raparesa i se etu. 35 Awetu sira dongka i oda pemponea i tombi, marumpu mpii sira tau wori rapenokara mampopate i Paulu, etumo mpane surudado aretu raongkora ai ratindowaka i Paulu. 36 Tau wori meula liliu sira ai monganga-nganga, raulira, “Tapopate ngkimo!”
I Paulu manguli notona i tau wori
37 Ina mesuamo sira i rara nu tombi nu surudado, mololitamo i Paulu i rara basa Yunani i toiwongko nu tadulako nu surudado, “Ba pensani kowo aku mopadongka si iko, santepo rontepo pololitaku?” Nauli nu toiwongko nu tadulako surudado etu, “Nuinsanidawei basa Yunani? 38 Ane awee baria wei iko toMasiri anu mosuweki rara nu tau wori ai mangkeni iba nsobu topeewa lau i pada lori.”
39 Nasonoi ni Paulu, “Aku ei toYahudi, lako i Tarsus, kota anu mabose sangana i tana Kilikia. Kuperade bona nikiraka kowo aku tempo mopadongka lolitaku i tau wori ei.”
40 Mewali, rapaliumo ia mololita. Etumo mpane meongkomo i Paulu i oda moona palena mopakandii tau wori. Mewali mandii mpuumo sira, napepuumo ni Paulu mololita i rara basa Ibrani.