27
Aj Txik Eqꞌiꞌ Te Paꞌk Tuj Amaqꞌ Rom
1 Ya ma kyekaj tiꞌj qa presis tuq tzan qxikna tuj bark max Italy, yatzun te Paꞌk kyukyꞌi txqꞌanky aj pres ekaj qꞌapoꞌ tuj tqꞌabꞌ jun kapitan kye soldad aj tbꞌi July, jun kapitan tiꞌj jun bꞌuchꞌuj soldad aj tbꞌi “Aꞌeꞌ Aj Te César.” 2 Oxikna tuj jun bark aj atqet tuq tzi, te bark tzajnaq Adramity, bꞌix okyꞌel tuq kyuj kye txqꞌanky amaqꞌ stziꞌ-eleꞌ tlobꞌen te nim aꞌ tuj tkwentil Asy. Ax ajun tuq qukyꞌila te Aristark, tetz jun aj Tesalonk tuj tkwentil Masedony.
3 Ya tuj junky iwitq opona Sidon, jun amaqꞌ stziꞌ tlobꞌen te nim aꞌ. Te July bꞌan galan onabꞌlin tukyꞌi Paꞌk, ostzoqpij tzan txik qꞌolbꞌel kye tajyol tzan kyonen tukyꞌiꞌl. 4 Ya ma qoꞌexna Sidon, ojaxna junkyꞌel tuj te bark bꞌix okyꞌikna qaynin twitz te xtxꞌoꞌotxꞌ amaqꞌ Chipr tzan tpaj te kyaqꞌiqꞌ ntzaj tuq qwitza. 5 Ya ma qokyꞌikna twitz xtxaꞌm te Silisy bꞌix te Panfily, opona amaqꞌ Mír, jun amaqꞌ tuj tkwentil Lisy. 6 Te kapitan kyiꞌj kye soldad owoknoj titzaꞌ junky bark, jun aj te amaqꞌ Alejandriy ikjaꞌn tuq txik Italy, bꞌix ojaxna tuj te bark tzan qxik.
7 Kyꞌilaꞌj qꞌij obꞌetna kyebꞌaꞌ, pen okyꞌikna twitz amaqꞌ Knid. Komo tzunx tuq te kyaqꞌiqꞌ nꞌok jubꞌan qwitza, astilji okyꞌikna twitz amaqꞌ Salmon. Yaji okyꞌikna stziꞌ-eleꞌ tiꞌj te txꞌoꞌtxꞌ Kret tbꞌi tzan tkolon te txꞌoꞌtxꞌ qiꞌja tiꞌj te kyaqꞌiqꞌ. 8 Pen tuq nqobꞌetna tuj te aꞌ [tzan tpaj te kyaqꞌiqꞌ]. Yaji opona tuj jun luwar tbꞌi Kyojlbꞌil Bark bꞌix qaynin tzi atqet tuq te amaqꞌ tbꞌi Lasey. 9 Nim tuq tyemp ojetq tzꞌel, bꞌix nyaꞌtx tuq galan tzan qbꞌet tuj aꞌ tzan tpaj chꞌinky tuq qok jabꞌalil,a astilji te Paꞌk oxik tsiꞌ jun konsej kye xjal, 10 oxik tqꞌumaꞌ ikxjani: “Kyintzaj echaꞌoꞌ waq. Nꞌok wen te qbꞌeyni owokel bꞌan nyaꞌtx galan, opoyonaj te ja barkni bꞌix kyaqil tiqatz bꞌix axpe qetz aꞌoꞌ.” 11 Per te kapitan kyiꞌj kye soldad okaj twitꞌbꞌaꞌ tkꞌuꞌj tiꞌj tajaw te bark bꞌix tiꞌj te chofer te bark, bꞌix nyaꞌtx tiꞌj te Paꞌk. 12 Komo te tzi nyaꞌtx tuq bꞌan galan tzan tkyꞌik jun jabꞌalil qetza txini, ntons tlimal kye xjal dyakwerd tuq ateꞌ tzan qex tzi tukyꞌi te bark, bꞌix tzan qpon Penixh, jun amaqꞌ ewonj stziꞌ tlobꞌen te nim aꞌ aj tuj tkwentil Kret, tuj aj amaqꞌji bꞌaꞌn tzan txik qen tumelil noroccidente bꞌix suroccidente.b
Aj Okyꞌik Kyiꞌj Ikjaꞌn Tuq Kxik Rom
13 Yaji ntzaj tuq jun kyaqꞌiqꞌ nyaꞌtx bꞌan jwert tzajnaq tumelil te sur bꞌix oqet kybꞌisuꞌ nini galan tzan qxik, bꞌix oxikna junkyꞌel stziꞌ-eleꞌ tlobꞌen aꞌ te Kret, nyaꞌtx laqꞌchik twitz te txꞌoꞌtxꞌ. 14 Per mas yaj otzaj jun kyaqꞌiqꞌ bꞌan jwert, owok tiꞌj te bark, jun kyaqꞌiqꞌ aj nꞌok qꞌumaꞌ “te nororiente” bꞌix bꞌan jwert samoꞌ tukyꞌi jabꞌ, tzajnaq tuq xtxꞌoꞌotxꞌ [Kret], owok tjubꞌiꞌ tibꞌ tiꞌj te bark. 15 Komo bꞌan jwert tuq te kyaqꞌiqꞌ bꞌix kꞌontiꞌl tuq nbꞌantik tzan qxik twitz te kyaqꞌiqꞌ, kyebꞌayleꞌ oxik tpelqꞌuꞌ mas tuj te aꞌ ntons cha oxik qtzoqpiꞌna bꞌix ikxji oxik eqꞌiꞌna tzan te kyaqꞌiqꞌ.
16 Okyꞌikna tiꞌajx jun txꞌoꞌtxꞌ tbꞌi Cauda, okyꞌikna tiꞌajx jaꞌ tuq te kyaqꞌiqꞌ nyaꞌtx tuq bꞌan jwert iktzaꞌ tbꞌay, bꞌix pen obꞌantik tzan tjax qin te tal bark tuj te nim bark.c 17 Ya ma jax kyin te tal bark, yaji oqet kywakuꞌ te nim bark tukyꞌi las te onbꞌil te bark tzan kꞌon tpax. Yaji, komo nkyexobꞌ tuq kebal tuq tpon qxon qibꞌ aj jaꞌ tuq atqet te tzꞌajon nyaꞌtx nim txeꞌ tjaqꞌ aꞌ twitz jun luwar Sírte tbꞌi, astilji oqetz kyin twiꞌ te bark bꞌix ikxji cha oxik ina tzan te kyaqꞌiqꞌ.
18 Yaji tuj junky iwitq tzunx tuq bꞌan jwert te kyaqꞌiqꞌ, ntons owaqꞌik tzan tkaj kxon tuj aꞌ tiqatz te bark. 19 Yaji tuj toxiꞌn qꞌij aꞌeꞌxk kyetz okaj kxoꞌoꞌ tuj aꞌ tidiꞌchq okensbꞌil te bark. 20 Kyꞌilaꞌj qꞌij kꞌontiꞌl tuq ebꞌajil te qꞌij, ni kye cheꞌw, ajun tuq kyaqꞌiqꞌ bꞌix jabꞌ aj njubꞌin tuq, bꞌix qetza tuj qnabꞌl ya kꞌontiꞌl tuq loꞌik jkꞌuꞌj tzan jkoletna.
21 Komo kyꞌilaꞌj qꞌij kꞌontiꞌl nqowaꞌana tuq, ntons yaji te Paꞌk ojaw waꞌlet bꞌix oxik tqꞌumaꞌ ikxjani: “Instzaj echaꞌoꞌ waq, mejor maꞌ-tal tzꞌok esiꞌ ewiꞌ wiꞌj tzan kꞌon qetz, ikxji kꞌontiꞌl-tal ma qoꞌetz Kret bꞌix kꞌontiꞌl-tal ma ponaj tidiꞌchq, bꞌix kꞌontiꞌl-tal ma kyꞌik qiꞌj kyaqil aj ntzani. 22 Per ajnaꞌl etetz kꞌon kxobꞌ tzan tpaj nijunwt te qetz okamel anke te bark opoyonaj. 23 Maꞌin qonikꞌan ma jaw kanet nwitz jun ángel aj tlajen te Qtata Dios aj Wajawil bꞌix aj nqet wokslaꞌ. 24 Bꞌix ma tzaj tqꞌumaꞌ wetz ikxjani: “Kꞌon txobꞌ Paꞌk. Yatz presis tzan apon twitz César [aj twitzaleꞌ kyiꞌj kye kꞌulul mandad], bꞌix tzan apaj yatz te Qtata Dios okyetkoloꞌtz kyaqil aj ajuneꞌ awukyꞌiꞌl tuj te bark.” 25 Ntons etetz waq, intjaw etin ekꞌuꞌj, kꞌon kxobꞌ. Wetz witꞌlik nkꞌuꞌj te Qtata Dios otkꞌuluꞌtz iktzaꞌx maꞌtx tzaj tqꞌumaꞌ wetz. 26 Per presiskixiꞌ tzan qpon jubꞌan twitz jun txꞌoꞌtxꞌ.”
27 Ntons jun aqꞌbꞌil aj ojetq tuq tkyꞌik kabꞌeꞌ samanxiꞌ tuq te qbꞌey tuj aꞌ, nqobꞌetna tuq tuj te nim aꞌ aj jaꞌ nꞌok qꞌumaꞌ Adriático. Nqoxik ina tuq xkumutxꞌiꞌ tzan te kyaqꞌiqꞌ, qanq ojetq tuq qoꞌok chukaqꞌbꞌil, kye chofer te bark owel kynikyꞌ chꞌinky tuq qpon tuj jun txꞌoꞌtxꞌ. 28 Oqex kymaloꞌ janikꞌpon txeꞌ tuq te aꞌ, wuqlajuj tuj kawnaq (37) metr tuq txeꞌ. Yaji ya ma kyeꞌok laqꞌchet, oqex kymaloꞌ junkyꞌel, wuq tuj kawnaq (27) metr tuq. 29 Tzan tpaj nkyexobꞌ tuq tzan kꞌon tok kyjotoꞌ kyibꞌ tiꞌj te abꞌj, yaji oqex kxon bꞌeyx kye kaj kꞌuxbꞌil tqꞌaꞌel tiꞌajx te bark tzan twaꞌlet kyebꞌaꞌ bꞌix nkyexnaqꞌtzan tuq tzan qel xhkꞌateꞌ naj luwew. 30 Per kye aj nkyekꞌulun manejar te bark kygan tuq tzan kyoqik tzan kyex tuj te bark. Astilji eꞌaqꞌik tzan tqetz kyin te tal bark, nkykꞌuluꞌ tuq iktzeꞌxtzun oqtex tuq kxon txqꞌanky tqꞌaꞌel twitz te bark. 31 Per te Paꞌk luwew oxik tqꞌumaꞌ kye soldad bꞌix tukyꞌi te kapitan kyiꞌj ikxjani: “Qa kyetz nlay kyekaj tuj ja barkni, etetz nlay bꞌantik tzan ekolet.” 32 Ntons kye soldad owel kytajkꞌuꞌ kꞌalbꞌen tetz te tal bark, bꞌix oxik ktzoqpiꞌ tuj aꞌ.
33 Bꞌan qꞌeqoꞌ te Paꞌk oxik tqꞌumaꞌ kye kyaqil tzan kywaꞌan tuq chꞌin, oxik tqꞌumaꞌ kyetz ikxjani: “Kabꞌeꞌ samanxiꞌ etipbꞌen waꞌij, minaꞌ txik ewaꞌaꞌ jun eweꞌ. 34 Wetz ngan tzan txik nqꞌumaꞌ etetz tzan ewaꞌan chꞌin. Nini bꞌan presis qa egan tzan etanqꞌin. Nijunwt okamel, kꞌontiꞌl tidiꞌ okyꞌel etiꞌj nichꞌinwt.” 35 Ya ma xik tqꞌumaꞌ ikxjani te Paꞌk ojaw tin jun wabꞌj, bꞌix kywitz kkyaqil oxik tsiꞌ pixon te Qtata Dios tiꞌj, bꞌix owokten waꞌil. 36 Yaji kyaqil ojaw kyin kykꞌuꞌj bꞌix ebꞌajwaꞌan. 37 Tzan qkyaqil aj atoꞌoxna tuq tuj te bark kabꞌeꞌ oqal tukyꞌi qaqlajuj tuj mutxꞌ (276) xjal tzan qkyaqil. 38 Ya ma qobꞌajwaꞌana qkyaqil, yaji kyetz okaj kxon tuj aꞌ te triw aj tzunx atx tuq, ikxji tzan tjaw iqbꞌeꞌ mas te bark.
39 Ya ma qo xhkꞌateꞌ, oxik qeꞌeꞌ jun txꞌoꞌtxꞌ per kꞌontiꞌl owel qnikyꞌ jaꞌ tuq ojetq qopon, per oxik qeꞌeꞌ te txꞌoꞌtxꞌ ewonj tiꞌj te kyaqꞌiqꞌ bꞌix at tuq nim tlobꞌen aꞌ bꞌix oqet kybꞌisuꞌ tzan txik kyin te bark tzi. 40 Eꞌel kytajkꞌuꞌ kyaqꞌeꞌl kye tqꞌaꞌel aj oqex ksiꞌ tuj te aꞌ, cha ekaj kykaꞌyiꞌ tuj te aꞌ, bꞌix oxik kykoꞌpiꞌ te aj nꞌoken tuq tzan txik kyin te bark aj jaꞌ kyetz kygan. Yaji ojaw kyjukꞌuꞌ tuj kyaqꞌiqꞌ te jun sabl, bꞌix ikxji kyebꞌayleꞌ epon laqꞌchet tlobꞌen aꞌ. 41 Per dech opon jubꞌan te bark tiꞌj jun tzꞌajon ninkꞌajchaq te aꞌ bꞌix twitz te bark okaj utxꞌlik tuj tzꞌajon, kꞌontiꞌl tuq nyakꞌjik. Yaji tiꞌajx te bark kyebꞌayleꞌ tuq nꞌelbꞌaj pax tzan tbalor te aꞌ aj nꞌok tuq pulan tiꞌj.
42 Ntons kye soldad oqet kybꞌisuꞌ tzan kyqet tuq kykansaꞌ kye aj pres tzan kꞌon tuq kyoqik oj txik kxon kyibꞌ tuj aꞌ. 43 Per te kapitan kyiꞌj kye soldad, tetz tgan tuq tzan tkolet te Paꞌk. Astilji kꞌontiꞌl ostzoqpij tzan kyqet kansaꞌ kye aj pres. Mejor oxik tkꞌuluꞌ mandad abꞌl aj kyotzqiꞌ tuq tzan kypumiqꞌin, bꞌaꞌn tuq tzan txik kxon kyibꞌ tuj te aꞌ tzan kypon tbꞌay xtxaꞌm te txꞌoꞌtxꞌ, 44 bꞌix yaji kye txqꞌanky bꞌaꞌn tuq tzan kxik tukyꞌi jun xtxꞌanqaꞌ tzꞌalam, qatzun tukyꞌi xtxꞌanqaꞌ tuq te barkji. Ntons ikxji okykꞌuluj bꞌix kkyaqil ebꞌajkolet, ebꞌajpon twitz txꞌoꞌtxꞌ.