12
Uk Ye̱su̱ o̱rge̱ ci een Beteni
(Ma̱te̱yo̱ 26:6-13; Marko 14:3-9)
1 Baling edeccai i̱i̱nya̱ cik een torkonom, ming ngen ol cik Yo̱u̱do̱ kadait Kwo̱o̱r wa Va̱rda̱ngi̱nto̱, uzuca zin Ye̱su̱ orog ci een Beteni ce̱e̱ze̱ ci abahe Lazaru, orog bali ingane Ye̱su̱ nonno daiza ke̱.
2 U̱tu̱ku̱rtte̱k zin da̱ ciko Marta Ye̱su̱ da̱i̱ne̱t wa ba̱a̱li̱no̱, orong kaanyik nonno zany, kar zin kaanyik nogo, aave da̱ Lazaru to adakce ki Ye̱su̱ locuduma nga̱to̱de̱. 3 Idima zin Ma̱ri̱ya̱ maal ci ongoli laala oroot, adimanai keete ci azi zar ne Nart. Uuta o̱ro̱bi̱ya̱i̱ cik meelek, u̱vu̱de̱k zin zo̱o̱ cik Ye̱su̱, kar zin bo̱do̱k ku̱vu̱vu̱ca̱n imane ciginnek, otongol ce̱e̱z do̱o̱k maal neci.
4 Utubur Judasi Iskariyot nong oroot, een enne nuyaiti ci Ye̱su̱, okko atin enne adawa nonno vu̱rrta̱. 5 Ize zin ne, “Iróng ette utennu maal necu nya, kar aanycik o̱ro̱bi̱ya̱ ol cik amati? Adak maali necu o̱ro̱bi̱ya̱ cik eleno e̱rki̱t ming ka̱ru̱we̱k e̱e̱t ci a̱li̱ngli̱ng.”
6 A̱du̱wa̱ Judasi zoz necu gaganiko, iróng enne edeconik ol wak amati, eci een enne ogoryait, nonno ci a̱gga̱m o̱bo̱n ci o̱ro̱bi̱ya̱u̱, kar gon keelai ele.
7 Abarik Ye̱su̱ a̱nne̱k nonno ne, “Tung ngaa necu, anyik nonno kuzutte maal necu rok i̱i̱te̱n ci kokko anna ka̱da̱kne̱. 8 Anyakku atin gon odohize ol wak amati orgene cunno̱ng, abarik zin iróng atin anna kaave orgene cunno̱ng odohize.”
9 Baling iziyyet koole ci a̱ppwe̱ Yo̱u̱do̱ Ye̱su̱ ming aave o̱rge̱ ci een Beteni, oot zin nginati, iróng nege ovvo nginati zo̱ze̱ ci Ye̱su̱ do̱, abarik ovvo acin Lazaru bali ingane Ye̱su̱ nonno daiza ke̱. 10 Oronggit zin alaata wak wawaco ko̱ ku̱ru̱we̱t Lazaru bu̱k, 11 eci olli Yo̱u̱do̱ cik meelek ovvo ngati Ye̱su̱ bak a̱tu̱ nonno zo̱ze̱ ci Lazaru bali ingane enne daiza ke̱.
Uk Ye̱su̱ Jerusalema
(Ma̱te̱yo̱ 21:1-11; Marko 11:1-11; Lu̱ka̱ 19:28-40)
12 Imma nge̱rre̱ti̱n ci reng, iziyyet koole bali a̱ppwe̱ ovvo adak kwo̱o̱r ke̱ zoz ci okkoye Ye̱su̱ Jerusalema. 13 Idimtta zin nege etelle, kar ku̱ru̱mtte̱k Ye̱su̱ gool, kar zin kegernyyit ngati atalnine, izetto ne,
“Kinatit Ta̱mu̱ta̱dde̱n!”
“U̱mu̱yu̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n e̱e̱t ci a̱kku̱ zare cik Manyi.”
“U̱mu̱yu̱k Ta̱mu̱ta̱dde̱n Alaan wa Israilo!”
14 Umuda Ye̱su̱ zi̱gi̱r, kar zin kotod ki bali ming e̱he̱rye̱ warage ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ ke̱, azi ne,
15 “Ma o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ ol cik Zaioni,
icinnet Alaan cunno̱ng
ming a̱kku̱ mo̱o̱lte̱ ci zi̱gi̱ro̱.”
16 Arrak oowa iróng nuyaha cik Ye̱su̱ a̱gga̱ zoz necu. Ovvo a̱gga̱ vu̱rrta̱ baling i̱di̱ngdi̱nga̱nni̱t ol Ye̱su̱, kar zin nege ka̱a̱dda̱ zoz ci e̱he̱rye̱ obod ki Ye̱su̱, u̱tu̱gu̱zze̱k zin ol ne̱ke̱ nonno kaal balik e̱he̱rye̱ ke̱ do̱o̱k.
17 U̱du̱ktta̱k zin koole balik acin i̱i̱te̱n bali ingane Ye̱su̱ Lazaru daiza ngi̱lo̱ma̱ ke̱ kaviyak ne̱ke̱. 18 Zoz zin ci ovvo koole acin nonno eci enne u̱tu̱gu̱ ba̱li̱ye̱ gi̱i̱ ci a̱vu̱la̱. 19 Otomomit zin ol wak een Varacis nege do̱, anno ne, “Icinnet di̱, iróng e̱e̱ti̱ necu eelannet gi̱i̱ imma. Edenyca ming annu ol cik lo̱o̱cu̱ do̱o̱k nonno!”
A̱du̱wa̱ Ye̱su̱ zoz ci obod ki daiz cinne
20 Anyak da̱ olle ne̱k ovvo adak kwo̱o̱r Jerusalema ko̱ ol cik e̱e̱ggi̱n Gi̱ri̱k. 21 I̱vi̱ta̱k zin Vilip, e̱e̱t ci a̱kku̱ o̱rge̱ ci een zara Betsaida lo̱o̱ce̱ ci Ga̱li̱li̱, kar zin ki̱jji̱nne̱t nonno, kizettek ne, “Nger, korongnya kicinta Ye̱su̱.”
22 Uk zin Vilipi u̱du̱wa̱k Andereya, kar zin nege do̱o̱k koot ku̱du̱kta̱k Ye̱su̱.
23 O̱bo̱de̱k zin Ye̱su̱ nogo, izek ne, “I̱ki̱ya̱ i̱i̱ ci okko Ngerrti E̱e̱to̱ a̱di̱ngdi̱nga̱ne̱. 24 Ka̱du̱wa̱kku̱ng zoz ci een de̱de̱, iróng labitot aave udut ming iróng i̱na̱k lo̱o̱c kar kumunye, orong kumunye arrak. Ming okko i̱na̱k lo̱o̱c umunye kar kitiliza, anyaha i̱nyo̱mo̱ cik meelek. 25 Imma e̱e̱ti̱ ci irez ruget cinne okoloz atin, ma̱i̱je̱ e̱e̱ti̱ ci aarnek ruget cinne lo̱o̱ta̱ ngatu, aruge atin udut. 26 Ming een e̱e̱t ci a̱li̱ngli̱ngo̱ni̱ka̱n, anyik kunuwan, ming een nginti kaave, aave atin enne bu̱k. Ming a̱li̱ngli̱ngo̱ni̱ka̱ e̱e̱ti̱ annita, irez atin Baba nonno bu̱k.”
27 Emena Ye̱su̱ zoza de, kar bo̱do̱k kize ne, “I̱yo̱ko̱ u̱u̱c annit zinin oroot, kar kucca anna kize ne? ‘Baba eelawa annit i̱i̱ cu’? A̱zze̱ zin to, eci la̱du̱n anna ka̱kku̱ni̱ zo̱ze̱ ci i̱i̱ necu. 28 Baba, anyik zar cugunnek ku̱bu̱lte̱!”
I̱ki̱ya̱ zin mului ta̱mu̱-kenga azi ne, “Kanyiya anna zar ku̱bu̱lte̱. Kanyik atin bo̱do̱k zar ku̱bu̱lte̱.” 29 Iziyyet ol wak abile nginati ke̱ muluk neci, azi uggak ne bo̱ro̱wo̱c ci a̱ju̱li̱. Ovvo ol uggak azi ne anjilo ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ ci ozozike nonno.
30 Izek Ye̱su̱ nogo ne, “A̱kku̱ mului necu kar ki̱ki̱ya̱ keelaung i̱ge̱ta̱, iróng a̱kku̱nna̱ka̱ annita. 31 I̱yo̱ko̱ ize i̱i̱ ci e̱tte̱di̱ne̱ lo̱ki̱ko̱ ci olli lo̱o̱cu̱, kar atin lo̱rye̱nti̱ ci abal lo̱o̱c cu ko̱ kottowe. 32 Ma̱i̱je̱ anna ming kodonge lo̱o̱ta̱ ngatu kuuwa ta̱mu̱-kenga, kanyahak atin ol do̱o̱k ele cinanni.” 33 A̱du̱wa̱ Ye̱su̱ zoz necu kar ki̱ye̱le̱k ol daiz ci atin okko enne a̱da̱kne̱.
34 O̱bo̱dde̱k zin koole nonno, izettek ne, “Kizikta ba̱li̱ye̱ lo̱ti̱nno̱we̱ azi ne okko atin Ki̱ri̱sto̱ aruge udut. Azi zin bo̱do̱k i̱nna̱ ne ‘Okko atin Ngerrti E̱e̱to̱ odongnye kuk ta̱mu̱-kenga ku̱’? Ma dim ngene ci een ‘Ngerrti E̱e̱to̱’?”
35 Izek zin Ye̱su̱ nogo ne, “Okko atin tukuloci arrak abak ki i̱ge̱t ngintidici. Owoyyu, imma ngatu tukuloci aave go̱o̱le̱ cunno̱ng, kar mu̱hu̱ri̱te̱ni̱ iróng aave go̱o̱le̱ cunno̱ng, eci e̱e̱ti̱ ci owo mu̱hu̱ri̱te̱na̱ iróng a̱gga̱ gool ci okkoye enne. 36 Aartik zi̱nze̱tti̱ tukuloc ming ngen aavtiyyu bu̱k ko̱, abunna ming e̱e̱ggi̱nnu̱ dooli cik tukulocak.” Baling edeca Ye̱su̱ zoz, utungek nogo lo̱o̱c, kar zin kuk kulugunye.
Emena olli Yo̱u̱do̱ iróng a̱tu̱we̱
37 Baling u̱tu̱gu̱ Ye̱su̱ kaal cik a̱vu̱la̱ nu̱nu̱n kicinnet olli Yo̱u̱do̱ niko, iróng nege a̱tu̱we̱ de. 38 Kar atin zoz bali u̱du̱wa̱ a̱ri̱to̱i̱ti̱ ci zoz ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ een zara Izaya ko̱ kakat mo̱o̱le̱t, azi zoz neci ne,
“Manyi, ngene ci elemi kaviyak cik kanyahana ko̱?
I̱ye̱le̱k Manyi ngene komiz cinne?”
39 Imma zin zo̱ze̱ necu, iróng zin nege a̱tu̱we̱ ki ming u̱du̱wa̱ Izaya ke̱, azi ne:
40 “Utuz Ta̱mu̱ta̱dde̱n ebere cigge̱k,
kar bo̱do̱k kidit zi̱nze̱tti̱ cigge̱k,
iróng ngen acine icima i̱zzo̱ zoz neci zi̱nze̱tti̱ cigge̱k,
iróng bo̱do̱k obodak Ta̱mu̱ta̱dde̱n
kar kangaru nogo.”
41 A̱du̱wa̱ a̱ri̱to̱i̱ti̱ ci een Izaya zoz necu, eci enne icin Ye̱su̱ ming a̱bu̱le̱ zara, kar zin kozoz zoz ci obod ki nonno ko̱.
42 Imma i̱i̱te̱ne̱ neci eliya anyak lo̱ddi̱ki̱re̱ cik Yo̱u̱do̱ elemtta Ye̱su̱. Abarik nege o̱ngo̱o̱le̱ eci ol cik een Varacis, iróng zin abung ming a̱tu̱ nege Ye̱su̱ kiziyet ol cik een Varacis, gerza ming ottok nogo Ce̱e̱ze̱ wa Lawinto. 43 Orong nege rezinet ci ol cik diirik oroot, iróng orong rezinet ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱.
44 Egereny zin Ye̱su̱ muluwe ci oroi, azi ne, “Ming elemnanna e̱e̱ti̱ annita, iróng zin enne elemnanna annit do̱, abarik elemna enne bu̱k e̱e̱t wa i̱tto̱na̱na̱ annita. 45 Ming acinna e̱e̱ti̱ annita, acin enne e̱e̱t wa i̱tto̱na̱na̱ annita bu̱k. 46 Ka̱kku̱na̱k anna lo̱o̱c kize tukuloc ci lo̱o̱cu̱, kar e̱e̱ti̱ ci a̱tu̱ya̱ annita iróng atin owo ngati mu̱hu̱ri̱.
47 “Imma e̱e̱ti̱ ci izik zoz cinanni, kar iróng enne azune, iróng anna kettedi lo̱ki̱ko̱ cinne. Iróng anna ka̱kku̱ni̱ lo̱o̱c ki̱ki̱ya̱ ketted lo̱ki̱ko̱ cinne̱ng, abarik ka̱kku̱ni̱ ki̱ki̱ya̱ keela ol lo̱o̱ta̱ ngatu. 48 Imma e̱e̱ti̱ ci iróng elemna annit kar kutubur zoz cinanni, etted atin zoz neci abure enne ke̱ lo̱ki̱ko̱ cinne ming kokko anna Ye̱su̱ obodak lo̱o̱c i̱i̱te̱ne̱ ci uṯuroi looci. 49 Een zin zoz necu de̱de̱, eci iróng anna kozozi oowe cinanni do̱, abarik Baba wa i̱tto̱na̱na̱ ci i̱lo̱ti̱ka̱ zoz ci ka̱du̱wa̱ ko̱ ki gool ci ka̱du̱wa̱ne̱. 50 Ka̱gga̱ niko okkoye ti̱lo̱wi̱ne̱t cinne ol baize ci aave udut. Een zoz ci ka̱du̱wa̱ ko̱, een zoz ci aanya Baba ku̱du̱wa̱.”