Netuara Poro Waibùapa Jesús k'achiade baaipiit'ee pada
(Mateo 4.1-11; Marcos 1.12-13)
4
1 Ak'õre Jaure Jesús ome bapachi mãik'aapa irua Jesús wãpiji Jordán todeepa eujã pania wêe bùmaa. 2 Mama baji k'ãima cuarenta. Mãga nùde Netuara Poro Waibùapa ne–inaa k'achia oopi k'inia baji Jesumaa. Mama bùde Jesús nek'o–ee bada perã, jarrapisia nâbeeji. 3 Mãpai Netuara Poro Waibùapa mãgaji:
—Wãara pù Tachi Ak'õre Warra pùrã, na mãu pan papit'aapáde aji.
4 Jesupa p'anauji:
—¡Oo–eda! aji. Tachi Ak'õre Ûraa p'ãdade jara bù:
‘Eperã chik'o k'o bùpapai chok'ai bak'aa. Tachi Ak'õre pedee k'awa bùpa ichita chok'ai bapari.’ (Deuteronomio 8.3)
5 Maap'eda Netuara Poro Waibùapa iru ee ùt'ùara bù nok'ode ateeji. Jõmaweda na p'ek'au eujãdepema p'uuru ak'ùpiji mãik'aapa mãgaji:
6 —Mùa pù jã p'uurudepemaarã poro waibùa papiyada aji. Ãchi net'aa pia jõmaweda përé papii. Mëré perã chi tee k'inia bùmaa teei. 7 Mù k'îrapite bedabaip'eda, mùmaa ùt'aa t'ârura, jõmaweda përé payada aji.
8 Jesupa p'anauji:
—¡Oo–eda! aji. Tachi Ak'õre Ûraa p'ãdade jara bù:
‘Tachi Ak'õre Waibùamaa aupai ùt'aa t'âpatáatù mãik'aapa jîp'a oopatáatù irua jara bùk'a.’ (Deuteronomio 6.13)
9 T'êepai Netuara Poro Waibùapa iru ateeji Jerusalén p'uurudee. Mama Tachi Ak'õre te ek'arra ârù ùt'à ateeji mãik'aapa mãgaji:
—Wãara pù Tachi Ak'õre Warra pùrã, namãik'aapa jâtùdaipáde aji, 10 Tachi Ak'õre Ûraa p'ãdade jara bairã:
‘Ak'õrepa ichi angeleerã pëiit'ee pù k'aripadamerã. 11 Ãchia pù jita atadait'ee mãik'aapa pù t'ùdùk'adait'ee, pù k'ap'ùa pida mãumaa p'u oopiamaapa.’ (Salmos 91.11-12)
12 Jesupa p'anauji:
—¡Jâtù–eda! aji. Ichiaba Tachi Ak'õre Ûraa p'ãdade jara bù:
‘Ne–inaa pariatua oonáaji k'awaait'ee wãara Tachi Ak'õre Waibùapa tachi ak'ùpari wa mãga–e.’ (Deuteronomio 6.16)
13 Netuara Poro Waibùapa p'oyaa–e pak'ãri Jesús ome, atabëiji awaraa ewaride cheit'ee.
Jesupa naapùara jarateeda Galilea eujãde
(Mateo 4.12-17; Marcos 1.14-15)
14 Jesús wãji Galilea eujãdee. Ne–inaa jõmaweda oopachi Ak'õre Jaurepa oopi bùk'a. Maperã iru t'opachida ma eujã jõmaade. 15 Irua jarateepachi Ak'õre Ûraa jarateepata tede p'uuru bee chaa. Maapai jõmaarãpa iru pia ak'ùpachida.
Jesús Nazaret p'uurudee wãda
(Mateo 13.53-58; Marcos 6.1-6)
16 Maapai Jesús wãji ichi warida p'uuru Nazaretdee. Ichia oopatak'a âipata ewate pak'ãri, t'îuji Ak'õre Ûraa jarateepata tede. Ma ewate bainâ beeji Ak'õre Ûraa p'ãda leeit'ee. 17 Irumaa teejida Ak'õre pedee jarapari Isaiapa p'ãda. Ewat'ù atap'eda unuji na pedee mãik'aapa leeji:
18 —‘Tachi Ak'õre Jaure mù ome bapari, Ak'õrepa mù jùrùt'erada perã pedee pia jarateemerã chupùria beerãmaa. Mù pëiji jaramerã carcelde pùk'a beerã uchiapiit'ee mãik'aapa tau p'ãriu beerãmaa unupiit'ee; ma awara chupùria beerã k'aripait'ee mãik'aapa ichi eperãarã pia ak'ù bapariit'ee. 19 Mãga mùmaa jarapiji irua eperãarã pia oo k'inia bairã na año irua jùrùt'eradade.’ (Isaías 61.1-2)
20 Mãga pedeep'eda, Jesupa ma p'ãda pùrat'ù ataji mãik'aapa teeji Ak'õre Ûraa jarateepata te ak'ùparimaa. Mãpai su–ak'ù beeji jarateeit'ee. Jõma arii p'anadap'edaarãpa irumaa ak'ù para beeji. 21 Mãpai irua mãgaji:
—Idiweda parã t'ãide p'asamaa bù ma ley p'ãdade jara bùk'a.
22 Mãga ûridak'ãri, arii p'anadap'edaarãpa iru t'o p'anajida mãik'aapa ak'ùtrua para beeji, irua pedee pia jarapachi perã. Ãchi pitapai iidi para beeji:
—¿Sãga jarayama ajida, ma p'ãdade jara bùk'a idi p'asaru? ¿Na José warra–ek'ã? ajida.
23 Mãpai Jesupa mãgaji:
—¿Parãpa na pedee jarapata jara k'inia p'anù–ek'ã? aji. Eperãpa mù medicoda ak'ãri, k'awa p'anù wãara pedee jara bù ichi k'ayaadaip'eda, jùpa beeru pùrã ichi juadoopa. Mapa pù wãara Tachi Ak'õrepa pëida pùrã pùa jara bùk'a, mãgara nama pùchi warida p'uurude ne–inaa pia óoji pùa oodak'a Capernaum p'uurude.
24 Mãpai Jesupa mãgaji:
—Mùa wãarata jararu. Tachi Ak'õre pedee jarapari p'uurudepemaarãpa iru pedee ûridaamaa p'anapata. Mapa parãpa mù pedee ijãa k'iniada–e p'anù. 25 Ichiaba mãga paji chonaarãweda Tachi Ak'õre pedee jarapari Elías ome. K'oi che–e bùde año õpee ap'eda esa–auk'a, jarra oojida Israel eujã jõmaade. 26 Mamîda parã chonaarãpa Tachi Ak'õrede ijãada–e p'anadap'edaa perã, irua Elías pëi–e paji Israel eujãdepema p'êtrãarã k'aripade. Ma k'ãyaara pëiji Sarepta p'uurudee, Sidón p'uuru k'ait'a, mãpema p'êtrãaa k'aripamerã. 27 Ichiaba Ak'õre pedee jarapari Eliseo chok'ai bak'ãri, Israel eujãde leprapa k'ayaa beerã chok'ara paraaji. Mamîda irua apida jùpa–e paji. Aba Siria eujãdepema k'ayaa bada t'âjarapatap'edaa Naamánb jùpa beeji iru juapa.
28 Mãga ûridak'ãri, ma Ak'õre Ûraa jarateepata tede p'anadap'edaarã jõmaweda k'îraudachida Jesús ome. 29 Jita atajida mãik'aapa jidibabataa atadachida p'uurudeepa. Ateejida ee nok'ode ùra bada eere mãik'aapa sîa bat'at'aanadait'ee paji piudaimerã. 30 Mamîda Jesús ãchi juadeepa uchiadaip'eda, wãyaaji ãchi esajîak'a.
Netuara eperã k'ap'ùade merãtùa bada
(Marcos 1.21-28)
31 Maap'eda Jesús wãji Capernaum p'uurudee. Mãgà p'uuru Galilea eujãde bù. Âipata ewate Tachi Ak'õre Ûraa jarateemaa beeji Ak'õre Ûraa jarateepata tede. 32 Mãpemaarãpa iru pedee ûridak'ãri, ak'ùtrua para beeji irua jîp'a jarateeda perã Tachi Ak'õrepa jarateepidak'a.
33 Mama baji ùmùk'îra netuara merãtùa bada iru k'ap'ùade. Jesús jarateeda ûrik'ãri, netuarapa golpe biapiji:
34 —Aai, Jesús Nazaretdepema, ¿k'ãata oo chejima aji, taimaa? ¡Tai ichiak'au bàji! ¿Tai k'enat'aadeta cheruk'ã? ajida. Mùa pù k'awa bùda aji. Pùta chi k'achia wêe bapari, Ak'õre Waibùapa pëida.
35 Mãpai Jesupa ma netuara ùtrùat'aaji:
—¡K'îup'ee beepáde aji mãik'aapa uchiapáde aji, na eperã k'ap'ùadeepa!
Mãpai ma netuarapa ma eperã te jãde baaipiji jõmaarã k'îrapite mãik'aapa uchiadachi, iru p'ua oo–ee. 36 Mãga unudak'ãri, jõmaweda ak'ùtrua para beeji mãik'aapa ãchi pitapai pedee para beeji:
—¡Aai, irua jarateeda waide nama ûridak'aada! ajida. ¡Eperã poro waibùak'a jaratee bù! Netuaraarãpa pida iru pedee ûri p'anù mãik'aapa uchiapata, iru Tachi Ak'õre k'ap'ùa pari pedeepari perã.
37 Jesupa mãga ooda perã, irudé nepùrùpachida p'uuru bee chaa Galilea eujãde.
Jesupa Simón Pedro p'ãk'õre jùpada
(Mateo 8.14-15; Marcos 1.29-31)
38 Jesús uchiak'ãri Ak'õre Ûraa jarateepata tedeepa, wãji Simón Pedro temaa. Simón p'ãk'õre k'ayaa baji k'ùamiapa. Mapa chupùria iidijida Jesumaa iru jùpamerã. 39 Iru ik'aawa ak'ùnâ banaji mãik'aapa ma k'ùamia ùtrùat'aaji. Aramata tuudachi. Mãpai chi k'ayaa bada p'irabaip'eda, nek'opiji Jesumaa mãik'aapa chi k'õp'ãyoorãmaa.
Jesupa k'ayaa beerã chok'ara jùpada
(Mateo 8.16-17; Marcos 1.32-34)
40 K'eudaik'ãri, k'ayaa k'îra t'ãdoo iru beerã aneejida Jesumaa. Iru jua bùk'ãri mãùrã ârù, jùpak'oodachida. 41 Ichiaba eperãarã chok'ara k'ap'ùadeepa netuara merãtùa beeda bia uchiak'oodachida:
—Pùta Tachi Ak'õre Warrada ajida.
Mamîda Jesupa ùtrùak'ooji pedeepiamaapa, ãchia k'awa p'anadap'edaa perã iru Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã k'aripamerã.
Jesupa Judea eujãde jaratee nipada
(Marcos 1.35-39)
42 Taujaaweda Jesús uchiaji ma p'uurudeepa wãit'ee eperãarã p'anadak'aamaa. Mamîda p'uuru pidaarãpa jùrùnajida mãik'aapa chupùria iidijida wãnaamerã awara ãyaa. 43 Mamîda Jesupa mãgaji:
—Awaraa p'uurudee ichita wãit'ee pedee pia jarateede, ichiaba k'awaadamerã Tachi Ak'õrepa ãra bù k'inia bù ichi jua ek'ari ichideerã p'aneedamerã. Ma–it'eepù irua mù pëiji.
44 Mãgá Jesupa jaratee nipapachi Ak'õre Ûraa jarateepata te bee chaa judiorã p'anapata eujãde.