Bi zøm bʉ Éfeso ra Pablo
19
Nuꞌbʉ mí ꞌbʉpʉ Corinto ra Apolos, nɛ nu ra Pablo bʉya i ꞌyo gätho yʉ hnini maxøtsꞌe, nɛ bi zøm bʉ ra hnini Éfeso. Nɛ bin tįmhbʉ bʉ ꞌda yʉ ꞌyɛ̨cꞌyɛi. 2 Nu ra Pablo bi ꞌyän bʉya:―Ha bin ꞌda ahʉ rá Hogandąhi Oją nuꞌbʉ gmí ꞌyɛ̨cꞌyɛihʉ, bi ꞌyɛ̨na.
Nuꞌʉ bi dąti:
―Hinꞌna, njąmꞌbʉ dá øhmbe gue i ꞌbʉh rá Hogandąhi Oją, bi ꞌyɛ̨nꞌʉ.
3 Nubʉya bi ꞌyänꞌna ra Pablo:
―ꞌBɛꞌa ním hma gá hyąmhbʉ ꞌbʉ gmín xixyąhʉ, bi ꞌyɛ̨mpꞌʉ.
Nɛ bi ꞌyɛ̨nꞌʉ bʉya:
―Tengu thoho bi man ra Xuua Nxixyą, bi yɛ̨nꞌʉ.
4 Nɛ nu ra Pablo bi ꞌyɛ̨mbi:
―Guim bɛ̨mhbʉ ꞌbɛꞌa bi man ra Xuua, nguetho nuꞌa ra Xuua bi xixyą yʉ jąꞌi toꞌo bi päh yʉ́n ꞌyomfɛ̨ni nangue yʉ́ tsꞌoqui, nɛ bi xih yʉ jąꞌi da ꞌyɛ̨cꞌyɛi nꞌda ba ɛ̨hɛ mꞌbɛjua, gue ra Jesús ra Cristo na, bi ꞌyɛ̨na.
5 Nɛ nuꞌbʉ mí ꞌyøh rám hman ra Pablo, nuꞌʉ bi mba ma xixyąbi nangue rá thuhu ra Hmu Jesús. 6 Nɛ nuꞌbʉ mí dospa yʉ́ yą yʉ jąꞌi ra Pablo, bi hyąn rá Hogandąhi Oją ʉ. Nɛ nꞌdanꞌyo yʉ nde bin yąꞌʉ bʉya, nɛ bim pøngahyą bi man rám Hman Oją. 7 Nɛ nuꞌʉ yʉ jąꞌi gue bi ꞌyɛ̨cꞌyɛi, í juaꞌi ꞌdɛꞌmayoho ʉ.
8 Nu ra Pablo bim ꞌbʉpʉ nhyuzna bʉ Éfeso bʉya. Bi hyutꞌan zambʉi bin yą bʉ ja rá niją yʉ judío, bi xih yʉ jąꞌi hague dán zä di manda Oją bʉ ja yʉ́ mbʉi, nɛ bi hyoni ꞌbɛpʉ dí ꞌyɛ̨cꞌyɛi yʉ jąꞌi. 9 Pɛ nuꞌʉ ꞌda bi ʉꞌtꞌ yʉ́ mbʉi, hingui nde da ꞌyɛ̨cꞌyɛi, nɛ bi man ra tsꞌore nangue rá ꞌyu Oją, guepʉ madím pɛti yʉ jąꞌi. Janangueꞌa bi ꞌueꞌa ra Pablo bʉya nɛ bi mbähä yʉ ꞌyɛ̨cꞌyɛi bʉ ja nꞌda ra nguxädi, nuꞌa ra Tiranno ra xänbate bʉ. Nuꞌbʉ xʉm pøn yʉ́ xädi, i cʉtꞌa ra Pablo bʉya nɛ gätho yʉ pa mín xänbate bʉ. 10 Nyo jɛya njabʉ bi ꞌyøtꞌa ra Pablo. Nɛ gätho yʉ jąꞌi ꞌbʉpʉ ja ra häi Asia, yʉ judío nɛꞌʉ hing yʉ judío mí øh ran ho maꞌdaꞌyo nangue ra Hmu, ra Jesús. 11 Nɛ xʉn ngu yʉn tꞌøtꞌe nuįxte bi ꞌyøtꞌa ra Pablo, ngue bi ꞌyøtꞌ Oją. 12 Nguetho bi däꞌʉ yʉ bayu o gue yʉ ꞌbøꞌtꞌe a ra Pablo, gueꞌʉ bi mbɛnpa ʉ yʉn zämanꞌʉ bʉya, nɛ gätho bi zä, nɛ bi bønꞌʉ yʉ zįthu min ꞌyohʉ.
13 Nubʉya ꞌda yʉ judío ngue ząi yʉ mbonni, ɛ̨na pądi da hyønꞌa thi yʉ zįthu, nɛ sä i ndønpa rá thuhu ra Jesús. Bi dʉꞌmi bi xih yʉ zįthu:
―Dami pøni nangue rá thuhu ra Jesús, gueꞌa ra Jesús i man ra Pablo, sä ɛ̨nꞌʉ.
14 Nɛ nuya guehya yoto, yʉ́ tsꞌʉntꞌʉ nꞌda ra judío, ra Esceva, ra hmumbäją a. Nɛ nuꞌʉ yʉ́ tsꞌʉntꞌʉ ɛ̨na da hyønꞌa thi nꞌda ra zįthu. 15 Pɛ nu ra zįthu bi dądi:
―Nu ra Jesús dí pącä ngue ja rá tsꞌɛdi, nɛ ra Pablo dí pącä ngue ja rá tsꞌɛdi, pɛ nuꞌehʉ, toꞌo ehʉ, bi ꞌyɛ̨nꞌa ra zįthu.
16 Nɛ nuna ran ꞌyohʉ min ꞌyoui ra zįthu, bi zäspa maxøtsꞌe guepʉ mi ꞌbäꞌʉ yoto má ꞌyohʉ, bi dąha bin tunhdʉ nɛ bi ʉnbi, gätho di dʉnba yʉ́ pahni. Nɛ bi bøm bʉ thi yʉn ꞌyohʉ, ya xí ʉnbi gätho, nte he yʉ́ he. 17 Nɛ nuꞌa bin ja, gätho bi tꞌøpʉ ja ra hnini Éfeso. Gätho yʉ judío nɛꞌʉ hing yʉ judío bi ꞌyøde nɛ gätho mí ja ra mbidi. Nɛ gätho bi ꞌyɛ̨spa ra Jesús, ra Hmu bʉya.
18 Nɛ xʉn ngu ʉ gue mí ɛ̨cꞌyɛi, bi zøm bʉ, bi nde da gomanho yʉ́ mbʉi, nɛ bi dä ra güɛnda a xí ꞌyøtꞌe. 19 Nɛꞌʉ ꞌda mím bądi bá cą yʉ́ søcuą, ngue yʉ libro yʉ́n xädi yʉ bądi, nɛ bi hyøspʉ ja ra sibi, gätho da nuꞌʉ mí ꞌbʉpʉ. Nɛ nuꞌbʉ mi mbede hangu gätho di muui, mbɛ mí juaꞌa yote ma ꞌdɛtꞌa mahuąhi yʉ mbɛti gue ra tꞌaxi. 20 Nɛ manꞌda xʉn ngu bi ꞌyɛ̨cꞌyɛi rám hman Oją yʉ jąꞌi bʉ Éfeso, manꞌda bi fądi ja rá tsꞌɛdi Oją.
21 Mꞌbɛjua bʉya bi bɛ̨nꞌa ra Pablo da mba bʉ Jerusalén, pɛ mꞌbɛtꞌo da zøm bʉ ra häi Macedonia, nɛpʉ ra häi Acaya. Nɛ bi ꞌyɛ̨na:
―Dam ꞌbʉcä tsꞌʉ bʉ Jerusalén, mꞌbɛjua ga mbagä bʉ ja ra dąhnini Roma, bi ꞌyɛ̨na.
22 Nɛ bi mbɛnpʉ Macedonia ʉ yoho yʉ́m fätsꞌihʉ, ra Timoteo nɛ ra Erasto, pɛ guesɛ ra Pablo bim ꞌbʉpʉ miꞌda yʉ pa bʉ Éfeso gue ra häi Asia.
Ran ꞌyoꞌtsꞌmahyą bʉ Éfeso
23 Nu yʉ pa ʉ, xʉn ngu bi ndesʉi nangue rá ꞌyu Oją bʉ Éfeso, 24 Nguetho nuꞌa nꞌda ran ꞌyohʉ í Demetrio, rá ꞌbɛfi da ꞌyøtꞌ yʉ zʉ tꞌʉngu ngue ra tꞌaxi, ngue yʉ́ pøte ra dąniją guepʉ i pa nthąnde ra oją Diana. Nuꞌa, nɛꞌʉ madím pɛhmbʉ, xʉn ngu bi dąha nangue ra ꞌbɛfi i øtꞌʉ. 25 Nu ra Demetrio bʉya bi zonhꞌdʉ ꞌdaꞌangu ra ꞌbɛfi mí øthʉ, nɛ bi xifi:
―Nꞌyohʉ ahʉ guí pąhmbʉ nangue ma ꞌbɛfihʉ xʉn ngu ra mbɛti dí tąhmbʉ. 26 Dí nuhʉ nɛ dí øhmbʉ hinga høntꞌua ra hnini Éfeso pɛ gätho ra häi Asia, ꞌbɛꞌa øtꞌ na ra Pablo, i xih yʉ jąꞌi gue nuꞌʉ yʉ oją ntꞌøtꞌe yʉ́ ꞌyɛ yʉn ꞌyohʉ ɛ̨mbi ngue hing yʉ oją ʉ. Nɛ xʉn ngu yʉ jąꞌi bi päh yʉ́n ꞌyomfɛ̨ni nɛ bi ꞌyɛ̨cꞌyɛi a bi man ra Pablo. 27 Nuya dán thɛhʉ nꞌda ra ꞌyąnthį, ngue nu ma pøte dí øthʉ njon da däi. Nɛ dim ꞌbɛh rá tsꞌɛdi rá ngu ra oją Diana, ngue i nuįxte. Nɛ da tꞌɛ̨mbi nte di muui. Pɛ nuꞌa ra Diana gueꞌa oją a, nɛ gätho yʉ jąꞌi ꞌbʉcua ja ra häi Asia nɛ gätho ra ximhäi i thąnde a, sä bi ꞌyɛ̨nꞌa ra Demetrio.
28 Nɛ nuꞌbʉ mí ꞌyøꞌʉ, ɛ̨mmɛ bi dɛ ra cuɛ. Nɛ ntsꞌɛdi i mbafi:
―Xʉn ngu rá tsꞌɛdi ra Diana gue ma ojąhʉ dyʉ mɛnguhʉ ua Éfeso.
29 Nɛ gätho bi yʉntonto gue ꞌbʉpʉ ja ra hnini. Nɛ gätho bin tihi ꞌdarpʉ ní muxpʉ ja nꞌda ra ngu xʉn ndoho, nɛ bá bɛntꞌ ra Gayo nɛ ra Aristarco, bi zixpʉ, nɛ nu ra Gayo nɛ ra Aristarco, yʉ mɛngu bʉ Macedonia min ꞌyohʉ ra Pablo bʉ ꞌyu. 30 Nɛꞌa ra Pablo nde xtá mba bʉ ꞌbʉh yʉ jąꞌi, pɛ nu yʉ ꞌyɛ̨cꞌyɛi bi japi hin da mba. 31 Nɛ ꞌdaꞌʉ gue mi ja yʉ́ tsꞌɛdi bʉ ja ra häi Asia madin amigohʉ ra Pablo, bi mbɛnpa ra nde gue hin da mba bʉ bí mux yʉ jąꞌi. 32 Nɛ ꞌdahma ꞌdanꞌyo bi manꞌʉ nꞌda ngu nꞌda nguetho gätho bi yʉntonto. Nɛ xʉn ngu ʉ hingui pądi hanja bim pɛti bʉ. 33 Nu ra Alejandro mi ꞌbäꞌinde bʉ ꞌbʉh yʉ jąꞌi, bi mba njʉqui bʉ ja yʉ́ hmi yʉ jąꞌi bʉya, nguetho ndepꞌʉ yʉ́ mijudíohʉ din yą. Nuꞌa ra Alejandro bʉya bi uąnba rá ꞌyɛ ndepe din hɛ̨ yʉ jąꞌi, nguetho nde da xifi nte mán tsꞌo mí øtꞌ yʉ judío. 34 Pɛ nuꞌbʉ mi nu yʉ jąꞌi ngue ra judío ra Alejandro, mbɛ ma nyo ora bi mbafi, nɛ ꞌdaꞌingu bi ma:
―Xʉn ngu rá tsꞌɛdi ra Diana ma ojąhʉ dyʉ mɛnguhʉ ua Éfeso.
35 Nu ra secretario bʉ ja ra hnini bʉya, bi japi ngue bin hɛ̨ yʉ jąꞌi, bi xifi:
―Dyʉn ꞌyohʉhʉ, dyʉ mɛꞌefesohʉ, hingui ꞌbʉcua nꞌda ran yohʉ gue hingui pądi dí jamansuhʉ ra oją Diana, guejʉ dyʉ mɛꞌefesohʉ, nɛ gätho dí ɛ̨spahʉ ra do bi däh mahɛ̨tsꞌi, gue rá pøte ra Diana. 36 Nɛ nuna njoꞌo da zä da gøni. Janangueꞌa daman ꞌyomfɛ̨nihʉ tsꞌʉ nɛ hin gui ꞌyøthʉ a hin da bømanho. 37 Nu yʉn ꞌyohʉ ngue guá sihʉ ua, him bim pɛ̨ bʉ ja rá niją ra oją Diana. Nɛ him bi man ra tsꞌore nangueꞌa ma ojąhʉ ra Diana, bi ꞌyɛ̨na.
38 Nɛ xø bi ꞌyɛ̨nꞌa ra secretario:
―Nuna ra Demetrio nɛꞌʉ miꞌda gue dim pɛhmbʉ, nuꞌbʉ i ja ꞌbɛꞌa i nde dí yąpa nꞌda, ndeꞌbʉ gue din yąui bʉ ja ra dąngu nꞌdahma nꞌda ngu nꞌda da zä din yąsɛ. 39 Nɛ nuꞌbʉ ja manꞌda guí nde gui ꞌyøthʉ, dami xihmbʉ ra zɛꞌmi da ꞌyøtꞌa nꞌda ra junta, guepʉ da mba ma hoqui. 40 Nguetho dí su da hnɛrcahʉ häi ꞌbʉ da tꞌängahʉ nangue ra mbahni dá øthʉ ra pa jabʉya, nguetho hinꞌyʉ ꞌbɛꞌa sä ga mamhbʉ nangueꞌa dá øthʉ ya, bi ꞌyɛ̨na.
41 Nɛ nuꞌbʉ mi guaꞌa im ma, bi ꞌyɛtꞌ yʉ jąꞌi.