27
Paulus Sio Osaa Kapane Nanie Oeuso Roe Kota Roma
1 Sio mainaya oapamata sou nanie oaisosi Paulus isaa kapane ieui pani otoe Italia. Kota Roma wapani Italia. Reiso sio orui Paulus runa sio umau honu wasoni osakaso pani pui anoe. Oruiso osi ia kapitane tau sio soratatua utuni waini nanai Yulius. Sio oaoi ne tikane soratatua tau, “Ia Natu Kaisar Ne Tikane.” 2 Au, Lukas, uhokaku poe Paulus, oyo ami asaa kapane wani erehokai on nau Adramitium. Kapane rei nanie ereeu erehori namana sui otoe Asia. Ami asaa roe, oyo kapane rei ereruma. Aristarkhus, ia Makedonia on pani nia Tesalonika, isaa ikatama oi. 3 Hanroe oyo, ahokama poe namane Sidon. Yulius iake runa Paulus. Reiso itapiki ieu ria ne netau na sio oakahaiki. 4 Asaa on poe Sidon honu. Kapane ereruma erehoha ihute reiso ami asaa aasawari nusa Siprus sui kola atua na nusa rei erenete ihute. 5 Oyo kapane ereruma pusu nuae haineke otoe Kilikia runa otoe Pampilia, oyo ahokama poe nia Mira poe otoe Likia. Hoka poe oyo, kapane remamanui. 6 Kapane remamanui oyo, ia kapitane isupu kapane isa honu. Kapane rei mato erehokai on nau kota Aleksandria nanie ereeu pani Italia. Reiso ia kapitane rei ineama asaa kapane rei.
7 Kapane rei ereruma manu-manu rotu-tu onona inasa rai, oyo ahokama poe nia Kanidus. Ne ahokama poe susa. Oyo kapane ereruma erehoha ihute reiso kapane ereruma suru poe iake tewa nea. Reiso ereruma suru nau pusu nusa Kreta haineke Tetue Salmone na nusa rei erenete ihute. 8 Kapane ereruma haineke kola atua ne ereruma susa. Ereruma-ruma rotu-tu ahokama poe niane isa nanae Namane Iake, haineke nia Lasea.
9 Ami asaa potuina reiso kapane ereruma iake tewa nea. Haineke musum mahatane nea reiso nuae mainae nea. Reiso Paulus iaunauso sanrei, 10 “Wea kakau, wea waniu. Au uahata munata ieuta isaa kapane muie reini mo, iake tewa. Mka isupu siraka. Mka apia pani kapane anoe ramokoso, kapane eremokoi, runa sio umau omataso oi.” 11 Ne ia kapitane tau sio soratatua utuni iatinu tau ia waini iaisosi sio mamrori kapane runa ia kapane upue no maunaune. Iatinu tau Paulus ne maunaune tewa. 12 Namane rei iake tewa na kapane ereruei tanui tau musum mahatane. Reiso sio panesi rerihoni sio wasoni osaa kapane rei oapamata sou nanie osaa kapane rei honu oyo, oeu rea rotu-tu ohokaso poe namane Feniks na onapa poe rei rotu-tu musum mahatane pusiki. Feniks areimo namane nau nusa Kreta wani remanane hae ranie sinohue napi wanane.
Ihu Mainae Nau Nuae
13 Tau muie rei hananunne reuhona on nau haha. Reiso sio wasoni orori kapane rei oahata kapane pisa ereruma iake nea. Reiso nanie osaa poe Feniks nea. Reiso oapusaa kapane nene hatu aie, oyo kapane ereruma suru poe haineke kola atua sui nusa Kreta. 14 Ne potuina tewa oyo, ihu mainae reuhona makae naiosa on ria muni. Sio oaoi ihute sanrei tau “Ihute On Pani Ranie Eresaa Napi Pante”. 15 Ihu mainae rei erehita ami mani kapane rei reiso pisa ereruma suru pani tewa nea tau kapane ereruma erehoha ihute. Reiso ami atapi ihute rei erehana mani kapane mani. Kapane eremanu erepusu ihute mani. 16 Ami aniku nusa ikine isa nanae Kauda. Nusa rei erenete ihute mkane reiso ami akua aapamese kapane rei nene haka. Ne susa naiosa aapamesei. 17 Sio oapusaa haka rei roe kapane, oyo okanihoo awaneu rahori kapane rei na kapane makae. Sio okaitau mka no kapane rei kokiee tau sisia nau Sirtis tau nuae nekete. Reiso oaputunu nane onate, oyo otapi no kapane rei eremanu erepusu ihute mani. 18 Ihute karihurue rei runa kolau mainaya rai rasa-rasasiru mani kapane rei, rotu-tu hanroe oyo, apesi apia umau waroni kapane ererorire. Apesire poe nuae na kapane karahirine mkane. 19 Oyo hanroe honu oyo, sio ruao opesi kapane nene naneu umau, toka-toka naneu umau, runa awaneu umau. Opesire poe nuae. 20 Onona inasa rai anoo ranie tewa, anoo oneu tewa. Ihu mainae rei runa kolau mainaya rai rasa-rasasiru mani kapane sirinia. Reiso ami aahata kani mka aamahaima tewa nea. Mka amokoma.
21 Potuina nea oaiso tewa. Reiso Paulus iooi kua tihue, oyo iasau osiso, “Wea amau, wea kakau, wea waniu. Sinana omi oatinu tau au we maunaune na pene osaa kapane oeu oarihoni Kreta, ita isupu siraka sanrei tewa. Ne omi oatinu tau au tewa reiso ita ruari eresunita runa re apia umau, ipesire nea. 22 Ne au uainisi na oapamese anomo. Mka ia isa iae rerihoni ita reini imatai tewa. Mka pusita iamahaita. Hasae kapane ruae mka eremokoi. 23 Au uanei nea tau monosi Anahatana waini iaisosiku runa au uainaa runai iaisosi ne maisosie on roe noiyaha isa ihokai mai tanuku. Ia maisosie rei iooi mai nusuku, 24 oyo iasau, “Paulus. Pene anomu ereuponu. Kahurae ano aamanane ia Natu Kaisar. Aatinu. Anahatana anoi iake tau ano reiso sio wasoni osaa kapane rei okataya mka oamahaiso oi. 25 Reiso wea amau, wea kakau, wea waniu. Oapamese anomo. Uparisaa tau Anahatana ata mka ereeu sani ia maisosie iausau osiku rei. 26 Ne mka kapane rei kokiee ria nusa isa.”
Kapane Kokiee Ria Nusa Isa
27 Ihute ererori mani kapane rei onona hutusa rahana ate nea, oyo pumono pani sanrei oyo, mani kapane rei wani eremanu sui Nuae Adria. Saa monon tihu pani sanrei oyo, sio wasoni orori kapane rei oahana ata ami wani haineke muni nea. 28 Reiso sio okanihoo hatu tau awane na orenu nuae. Oyo orati hatu rei ereruma rotu-tu poe nuae nosite. Oyo oapusaa hatu rei honu, oyo orenu ata noa hutu ua. Kapane reatia mkane honu, ita orenu honu. Noa hutusa rahana nima. 29 Sio okaitau mka kapane erekoa hatu. Reiso oausipu hatu aia ate hae kapane muie. Oausipure oyo, oainisi na manahane on sini. 30 Sio wasoni orori kapane rei nanie mene-mene oruma oauhuniso oarihoni kapane rei. Reiso orati kapane nene haka poe nuae oakarota ata nanie oausipu hatu aia honu hae kapane uae. 31 Ne Paulus iasau osi ia kapitane tau sio soratatua utuni runa sio soratatua, “Munata sio rei okata kapane rei tewa, omi pusimo mka oamahaimo tewa.” 32 Reiso sio soratatua oroto roha awaneu waroni rakanihoo haka rei, oyo otapiki remnahui poe nuae, oyo eremanui.
33 Haineke kinoke nea oyo, Paulus iaisosi sio pusiso oaiso. Iasau sanrei, “Onona hutusa rahana ate nea omi oai tewa. Ne onapa-napa anomo ramaturuso tewa mani. Oai sae isa tewa. 34 Reiso uaisosimo oai mkane na mka oamkona honu. Oai mkane. Tau sae, mka pusimo oamahaimo. Sinsaramo tewa nea. 35 Iasau pusi sanrei oyo, inana poroti, oyo iasau osi Anahatana sanrei, “Ama, Anahatana. Ano iake. Ano arui muaine rei osima.” Sio pusiso onooi. Oyo ikuparehi poroti rei, oyo iaiki. 36 Reiso pusiso anoo kaia reiso oaiso. 37 Ami pusima noi kapane anoe, ami utuni ua hutu itu rahana nome. 38 Ami aaima rotu-tu tiama pokona, oyo sio opesi manei wani kapane repuniai na kapane rei karahirine mkane.
39 Ranie eresaa nea oyo, sio onoo muni ne oanei tewa ata sio wasoni sui supa. Ne onoo nua pina runa sisia ria nuae nusue. Reiso sio oheu nanie ouna kapane eresosu ria muni rei kani olaiki. 40 Reiso oroto roha awaneu waroni sio okanihoo hatu aia tanure na hatu aia ramokoso poe nuae nosite. Oyo osuha awaneu. Awaneu rai, sio okanihoo kapane nesita tanure. Osuhare na ouni asawari kapane uae. Oyo oapusaa nane roe kapane uae na kapane ereruma pusu ihute. Oapusaa nane oyo, onina ria muni. 41 Ne kapane rei retaehe tau pupue poe nuae nosite wani ereuna nuae nekete. Kapane uae eremainutiki tau sisia reiso nisue tewa nea. Oyo kolau mainaya rapapa kapane muie rotu-tu wapoho pusiki.
42 Reiso sio soratatua oheu nanie ohunu sio wasoni sio osakaso na pene oakinanuso rotu-tu ohokaso ria muni, oyo orumaso. 43 Ne ia kapitane tau sio soratatua utuni ipenei tau Paulus imatai. Reiso isopo na pene sio soratatua ohunu sio wasoni sio osakaso. Oyo iaisosi sio pusiso wasoni oanei oakinanu osoman poe nuae na oakinanuso rotu-tu ohokaso ria muni. 44 Sio wasoni oanei oakinanu tewa orime ai inata rerihoni kapane rotu-tu ohokaso ria muni. Reiso ahokama ria muni pusima aamahaima.