17
Sio Ouna Paulus Runa Ne Netau Kahi-kahiso Poe Kota Tesalonika
1 Paulus runa Silas oeuso honu oniku nia Amfipolis runa nia Apolonia rotu-tu ohokaso poe kota Tesalonika. Poe kota rei, sio Yahudiu no numa mananoune isa wapo. 2 Hoka poe oyo, Paulus inusu numa mananoune rei sirinia. Inusui tau ranie hatae rei iaranahata, rotu-tu onona itu honu ita inusu honu rotu-tu nai tonu. Inusui, oyo ihunu anamanae runa sio pani numa mananoune rei pusu Anahatana ne anamanaya. 3 Iatuheteso sanrei, “Anahatana ne anamanaya raasau ata mka Ia Anahatana Iratiki Iapuheuso sinsarai, oyo iamahaiki honu iarihoni sio matana. Yesus rei, au wani usima osimo, ia waini Ia Anahatana Iratiki Iapuheuso rei.” 4 Sio Yahudiu umau oparisaa tau maunaune rei, oyo okata Paulus runa Silas runa sio Yunaniu panesi wasoni oamuira Anahatana panesi runa sio pina onata panesi oi.
5 Sio Yahudiu umau opusu Paulus sio, reiso sio Yahudiu tamena oanana. Opusu sio rei tewa nea. Reiso oamanou sio kahatena umau wasoni oru-rueso ria pasar. Oamanou sio rei, oyo pusiso ouna purie ohori sui kota rei. Sio oruru umau otentene na onusu pani Yason ne numa onina Paulus runa Silas, nanie oautunuso oamanane sio hutue. 6 Ne osupu uaso tewa. Reiso onesa Yason runa sio wasoni oparisaa umau honu, oyo ororiso oamanane sio mainaya tau kota rei. Hoka pani oyo, oakapona sanrei, “Sio rei ouna sio pusiso ouna purie sui supani-supani mani mai tuniai reini. Muie reini mo, sio ohokaso mai kota reini oi. 7 Yason iapusaaso pani ne numa nea. Sio pusiso openeso opusu ia natu Kaisar ne maunauna. Sio oasau ata waini ia natu tamene waini nanai Yesus.” 8 Sio oasau sanrei, oyo sio hutue runa sio mainaya tau kota rei anoo rauponu. 9 Reiso sio mainaya oaisosi Yason runa sio wasoni oparisaa osenu kepeni umau. Osenure na pene ouna sio hutue ouna purie nea. Osenure, samatoro oalapasiso.
Paulus Iaunauso Poe Niane Berea
10 Pumono pani sanrei oyo, sio wasoni oparisaa oaisosi Paulus runa Silas oeuso poe nia Berea. Hoka poe oyo, onusu pani sio Yahudiu no numa mananoune. 11 Sio Berea oatinu tau maunau honue iake erenesi sio Tesalonika. Reiso sio no suka oatinu maunaune rerihoni Yesus. Ranie hatae isa, ereeu mai poua tonu rei sio oari-arinii Anahatana ne anamanaya suiosa na onoo ta kani Paulus ne maunaune rei, pannuhu runa Anahatana ne maunauna te tewa. 12 Reiso sio panesi oparisaa runa sio pina ona Yunaniu panesi runa sio hanaiya oi.
13 Sio Yahudiu pani Tesalonika oatinu ata Paulus waini iaunau sio poe Berea oi, oyo sio umau ohoka poe, nanie ouna sio poe rei ouna purie runa openeso tau Paulus. 14 Reiso sio wasoni oparisaa oaisosi Paulus sio oeuso san-sana nau nuae. Ne Silas runa Timotius orueso ria Berea asi. 15 Sio umau oautunu Paulus rotu-tu ohokaso poe kota Atena, oyo onuniso pani Berea. Paulus iaisosiso oasau osi Silas runa Timotius sanrei, “Oeu san-sana mai.”
Paulus Iaunauso Poe Kota Atena
16 Paulus waini inapa Silas runa Timotius poe kota Atena, oyo anoi mtinte. Tau sae, inoo anahatanau waroni titue tewa tika onata sui kota rei. 17 Reiso ihunu anamanae runa sio Yahudiu na sio tamena wasoni oamuira Anahatana pani numa mananoune osi sio Yahudiu. Ranie hatae isa, ereeu mai poua tonu rei ihunu anamanae suiosa runa sio wasoni isupuso poe pasar oi. 18 Sio matuhetena wasoni oanei panesi rerihoni tikane Epikuros runa tikane Stoa ohunu anamanae runai oi. Sio umau oasau sanrei, “Ia reini mo, ianei sae? Iasau ata ianei sae isa. Aikee iasau sae isa tewa wani iake.” Sio umau honu oahata, “Kani waini isima runa sio rakana no anahatanau?” Sio oasau sanrei tau iaunauso rerihoni Yesus runa sapani na iamahaiki honu iarihoni sio matana. 19 Reiso sio ororiki roe mananoue runa sio onata roe pupue wani nanae Areopagus. Hoka roe oyo, oasau osiki, “Ami nanie aatinu rerihoni ano me maunau honue rei wani ano aatuhete. 20 Ano aatuhetema tau maunau honue rei, ami asira aatinui. Reiso ami nanie aatinu. Areimo sapani?” 21 (Sio Atenau pusiso runa sio rakana wasoni orue poe Atena pusiso oru-rueso oanamana runa oatinu rerihoni maunau honua mani. Onana tanei tewa. Ohunu anamanae rerihoni maunau honue mani.)
22 Reiso Paulus ihitio roe, iamanane sio wasoni oamanouso roe Areopagus rei, oyo iasau, “Omi Atenau! Unoo ata omi oamuira anahatanau panesi. 23 Tau sae, au ueu uhori omi mo kota rei, oyo unoo naniamo oainaa. Unoo naniamo isa, sio okanu sanrei tau naniamo rei, ‘Osi anahatana wani ami aationai tewa.’ Reiso Anahatana rei, waini omi oainaa ne oationai tewa, ia reimo, waini au usima osimo rei. 24 Anahatana rei sahoro ihaye tuniai reini runa pusire waroni. Ia waini ia natu tau sio pusiso roe noiyaha runa sio pusiso mai tuniai reini. Iruei pani numau waroni tumatau onanare tewa. 25 Erehanaki inina sae isa rerihoni tumatau tewa. Kahurae tumatau oakahaiki tewa. Ia sahoro iapuhai tumatau. Iapuhaiso runa irui pusire osiso. 26 Ihaye sio niana pusiso rerihoni ia osa mani na sio orueso sui supani-supani mani mai tuniai reini. Naone iasau inasa oamahaiso runa orueso supa samatoro oamahaiso. 27 Ihaye tumatau na sio oninai. Kani oninai, oyo kani osupui? Aikee Anahatana waini hainau rerihoni ita sana osa-osa tewa. 28 Anahatana sahoro iapuhaita, iuna ita nisuri, runa wani mai tuniai reini. Areimo sani omi mo mamsimana umau oasau ata, ‘Ita pusita ne hehuka.’ 29 Reiso ita mo, ita Anahatana ne hehuka. Reiso iake tewa kani ita iahata Anahatana mo, sani siaie rerihoni hunahane te? Sanaa te? Hatu te? Siaie, sio ounai pusu tumata ianei mani. 30 Naone sio oanei Anahatana ne maue tewa, reiso Anahatana iapasanaso san-sana tewa. Ne muie reini mo, iaisosi sio pusiso mai tuniai reini oarihoni no rosau. 31 Tau sae, ihete umetene nea na mka iapasana sio tuniai reini pusiso manisate. Ia mka iapasanaso, Anahatana ihitiki nea. Anahatana iapuhaiki honu rerihoni sio matana nea na ita ianei mka iapasanata.”
32 Sio oatinu Paulus iasau ata Anahatana iapuhaiki honu rerihoni sio matana, oyo sio umau oaumaniki. Ne sio uamu honu oasau, “Ami nanie aatinu ano aanamana rerihoni rei honu.” 33 Oyo Paulus ieu iarihoni sio rei. 34 Ne sio umau okata Paulus, oyo oparisaa tau Yesus. Tau sio rei wasoni Dionisius, ia onate isa runa sio Areopagus, runa ia pina isa waini nanai Damaris runa sio umau honu.