AIAU 1
1
Adonia nanie Ikati Amai tau Aia
1 Aia Daud ikore-kore iamtuai nea. Reiso masike sio osoui tau nipaya waroni kapitorona iae, iamahata sirinia. 2 Iamahata reiso ne makahaia oasau osi umau. Oahata, “Mai na inina ia pina hehuke isa na isaka Daud. Inekei mai Daud nusui na iuna momte tanui.”
3-4 Reiso ne makahaia rei onina neka pusi Israel nanie onina ia iki pina hehuke isa waini ia iake tunne. Osupu ia iki pina hehuke isa waini nanai Abisag. Ia on poe nia Sunem. Osupui oyo ororiki osi Daud. Hoka roe oyo isakai. Daud inekei runai ne inanai tewa.
5 Daud ikore-korei nea reiso anai hanaie Adonia nanie ikatiki. Inai Hagit. Nanie ikatiki reiso iasau, “Au nanie una aia.” Reiso iamanou karetau waroni naitanana ranesare. Iamanou sio hutu nima oruma roe uae. 6 Oni ia ikine amai isopoi tewa. Ipenei iakapuku tanui iahata, “Nanie auna rei tau sae?” Adonia ia iake tunne. Ia Absalom wanini.
7 Taue isa Adonia ieu ianamana osi Yoab. Yoab amai tau Zeruya. Ianamana osiki iahata, “Akahaiku tea mo nanie una aia.” Yoab iamanaku. Abyatar ia mamkenu makapanau osi Anahatana iamanaku iakahaiki oi. 8 Ne sio umau mo openeso. Zadok ia mamkenue ipenei. Yoyada anai Benaya ipenei. Natan ia mamsima runa Anahatana ne maunauna ipenei. Simei runa Rei openeso. Daud ne mamsakaya iae openeso oi.
9 Taue isa Adonia ikenu rompau, koropou, runa koropou anaya waroni kopotuena. Ikenure osi Anahatana poe Hatu Tekene haineke nia En-Rogel. Ianaha runa nea waniu wasoni Daud ne hehuka hanaia tamena. Ianaha runa sio onata wasoni sio Yehuda oi.
10 Ne ianaha runa Natan, Benaya, amai ne mamsakaya, runa wanini Salomo tewa.
Daud Inini Salomo Nanie Ikatiki tau Aia
11 Natan, ia mamsima runa Anahatana ne maunauna ieu isima osi Salomo inai, Batsyeba. Iahata, “Anei tewa? Hagit anai hanaie Adonia ihiti ruai tau aia nea. Ne amai aneiki tewa. 12 Sani nanie oamahaimo ano runa anamu hanaie uamo oatinu we maunaune rei. 13 Aeua rapu roe Daud na asau sanrei, ‘Upu. Ano ruamu asopa osiku nea rei tea. Ata nanie anaku hanaie Salomo mka ikatia tau aia. Ia sahoro iruei tau me katera aia. Ne muie reini mo Adonia ihiti ruai tau aia nea.’ 14 Saka asau osiki sanrei oyo mka au uhoka roe oi. Uhoka roe oyo mka uasau uakahaia oi.”
15 Reiso Batsyeba inusui roe Daud ne kamar. Ne tau reimo Daud ikore-korei mainae nea. Reiso ia iki pina waini nanai Abisag ia Sunem rei waini isakai. 16 Batsyeba ihokai roe kamar oyo ihahue tau Daud. Reiso Daud iasei tanui iahata, “Anina sae rei?”
17 Iahata, “Upu. Ruamu asopa tau Anahatana waini ano ainisi ainaa runai. Ahata nanie anaku hanaie Salomo ikatia tau aia. Iruei tau me katera aia. 18 Ne muie reimo, matoro uanei ata kakai Adonia sahoro iuna aia honue. Ne upuku ano ruamu aneiki tewa. 19 Ikenu koropou panesi, koropou anaya waroni pokotuena panesi, rompau panesi. Ikenure osi Anahatana iuna maisene oyo ianaha runa me hehuka hanaia pusiso. Ianaha runa Abyatar ia mamkenu makapanau osi Anahatana. Ianaha runa Yoab ia kapitane onate tau me soratatua. Ne Salomo mo, ianaha runai tewa.
20 Upu. Sio Israel pusiso wasoni onapa-napa ata kani ia seia nanie iuna aia ikatia. 21 Sani anini Salomo oyo asau osiso tewa mka anunia ria nia aia reira. Mka sio onina ohunu au runa anaku hanaie Salomo uama.
22 Batsyeba waini ianamana asi sira tau Natan ia mamsima runa Anahatana ne maunauna rei inusu. 23 Inusu oyo sio osima osi Daud. Oahata, “Natan, ia mamsimate waini ihokai nea.” Reiso Batsyeba ihokai oyo Natan inusu. Inusu oyo ihahue tau Daud. 24 Iahata, “Upu. Ruamu asima runa Adonia ata nanie iuna aia ikatia? Iruei tau me katera aia? 25 Tea mo sinasi ikenu koropou panesi, koropou anaya waroni pokotuena panesi, runa rompau panesi. Ikenure osi Anahatana. Ianaha runa me hehuka hanaia pusiso, sio kapitana tau me soratatua, runa Abyatar ia memkenue rei. Wasopo ouna maisene na oaiso. Wasopo oaka-kapona, ‘Arue nai-naimu aia Adonia.’ 26 Ne ianaha runa au tewa. Ianaha runa Zadok ia mamkenue, Benaya runa Salomo tewa oi. 27 Kani ano aisosiki iuna rai pusire rei si? Ne asima osi me makahaia tewa ata ia seia iuna aia ikatia.
28 Iahata, “Oi Batsyeba mai.”
Reiso Natan ia mamsimate ihokai oyo Batsyeba inusu. Inuni mai Daud honu. 29 Hoka mai oyo Daud isopa. Iahata, “Usopa tau Anahatana waini iamahaiki waini iapuheuku arihoni we sirakau pusire. 30 Ranie hatae reini au mka una osia sani utotoe rei. Utotoe tau Anahatana waini ita Israel ainaa runai. Utotoe ata mka anamu hanaie Salomo iuna aia ikatiku. Mka irue tau we katera aia.”
31 Iatinu sanrei oyo Batsyeba irike tune ihahue tau Daud. Oyo iasau iahata, “Upu. Arue nai-naimu rotu-tu huhuna tau totumu.”
32 Daud iahata, “Masi oi Zadok ia mamkenue rei mai. Oi Natan ia mamsimate runa Benaya waini amai tau Yoyada mai oi. Oi tonuso mai. Reiso oaoi tonuso. Hoka mai oyo 33 Daud iasau osiso iahata, “Oaoi we makahaia umau na apusaa anaku hanaie Salomo roe naitana ikine isa. Ruaku we naitana ikine rei. Apusaai oyo oeu katai poe wae huhu Gihon. 34 Hoka poe oyo Zadok runa Natan uamo ohitiki tau aia tau ita Israel. Auhona rompa nene sepi-sepie oyo oaka-kapona. Oahata, “Arue nai-naimu aia Salomo! 35 Ohitiki suka oyo onuni runai mai na autue iruei tau we katera aia ikatiku. Uromai ikatiku nanie irime omi Israel runa omi Yehuda.”
36 Benaya iahata, “Iake. Uainisi na Anahatana waini ano ainisi ainaa runai iunai ereeu sani ano matoro asau rei. 37 Sani Anahatana ikata runaya, uainisi na ikata runa Salomo oi. Ikata runai na nanai mainae erenesia!”
38 Oyo Zadok, Natan, runa Benaya oeu okata sio Kreti runa sio Pleti. Oeu poe Salomo samatoro oapusaai roe amai ne naitana ikine rei oyo oeu katai poe sae huhu Gihon. 39 Zadok ia mamkenue inana sepi-sepie wani iaiinu mina zaitun tanui. Inanai arihoni Anahatana ne numa mainisie wani sio onanai arihoni makapana unte. Inanai oyo isonai roe Salomo unui na ihitiki tau aia. Isonai roe unui suka oyo sio oauhonu rompa nene sepi-sepie oyo sio pusiso oakapona oahata, “Arue nai-naimu rotu-tu huhuna tau totumu aia Salomo! Arue rotu-tu asinaa runa me titana nunna.”
40 Ohitiki suka oyo sio pusiso oeu hae muie oaise suling anoo mirika mainae. Ouna pururie mainae rotu-tu tuamane nisu-nisue.
41 Sio ouna pururie mainae rotu-tu Adonia runa sio wasoni oaiso okatai oatinu. Tau Yoab iatinu sio oauhonu rompa nene sepi-sepie oyo iasei iahata, “Sio wasoni ouna sae ria niane rei rotu-tu ouna pururie rei?”
42 Yoab waini ianamana asi sira tau Yonatan ihoka. Yonatan amai tau Abyatar ia mamkenu makapanau osi Anahatana. Hoka poe oyo Adonia iahata, “Nusu mai. Ano me iake reiso hitio arori hapare iake oi.”
43 Iahata, “Upu. Uainisi uripa ukoku arihonia. Ne hapare iake tewa. Amamu matoro ihiti Salomo tau aia. 44 Iaisosi Zadok ia mamkenue, Natan ia mamsima runa Anahatana ne maunauna runa Benaya waini amai tau Yoyada. Tonuso oeu okata sio Kreti runa sio Pleti. Sio oapusaai roe amamu ne naitana ikine nene totu hahae. 45 Zadok runa Natan osonai tau mina ohitiki tau aia nea. Ohitiki ria wae huhu Gihon. Ohitiki suka oyo onuniso roe Yerusalem okaumini rotu-tu oaka-kapona sui arena roe. Rotu-tu ouna pururie roe kota anoe. Oaka-kapona ouna pururie rotu-tu omi oatinu sinasi rei. 46 Ohitiki tau aia reiso wairo irue tau amamu ne katera aia nea. 47 Amamu ne makahaia iae roe oainisi na Anahatana irui iake osiki runa anai hanaie uaso. Oasau oahata, ‘Ami ainisi na Anahatana waini ano ainisi ainaa runai iuna Salomo nanai mainae erenesia.’
Iatinu sanrei oyo amamu ikanahata ihahue roe naniai iainaa runa Anahatana. 48 Iahata, ‘Upuku Anahatana. Ano iake mainae reiso uainisi uainaa runaya. Ano Anahatana waini ami Israel ainisi ainaa runaya. Ranie hatae reini atapi ruaku unoo anaku hanaie iruei tau we katera aia ikatiku.‘”
49 Yonatan iasau suka sanrei oyo sio wasoni oaiso okata Adonia rei pusiso osira okaitau hunu ruao. Reiso ohitio oruma wena-wenaso sakakau no arena. 50 Adonia iae ikaitau hunu ruai tau Salomo reiso irumai roe Anahatana ne numa mainisie wani sio onanai arihoni makapana unte. Hoka roe oyo iakahuu tau sepi-sepie wani roe anau susue. Anau reimo sio otanuhaha hatu noore sani anau. Iakahuu tau sepi-sepie na pene sio ohunui. 51 Reiso sio osima osi Salomo. Oahata, “Adonia ikaitaua. Ikaitaua reiso irumai roe Anahatana ne numa mainisie oyo iakahuu tau sepi-sepie roe anau susue. Iahata, ‘Au uhitio arihoni reini tewa rotu-tu Salomo isopa iahata mka ihunuku tewa samatoro mka uhitioku.‘”
52 Ne Salomo iatinu oyo iahata, “Sani mka ne hali iake mo uhunui tewa. Ne hua wenna ruaya rai-raiseneso. Ne sani ne hali iake tewa nanie ikati amaku tau aia sirinia mka uhunui.”
53 Reiso Salomo iaisosi sio umau roe onana kakai na ieu poe tanui. Hoka poe oyo ikanahata ihahue tau wanini. Wanini iaisosiki iahata, “Anunia roe me numa nea.”