8
1a Pade nahituju mui'ihawo Saulus hante popatehi Stefanus ee.Jumaa i Yerusalem laipakaheha
1b Nopamula lako eo ee, nakancami pepakaheha hi jumaa i Yerusalem hampena nalaira rau i humangkulili Yudea pade Samaria. Wuwu rasul eera aga to moma nalai. 2 Tauna to natigu hi Alatala nopatana wataloka Stefanus pade nangkakeohi'i hante kajuu rarara. 3 Naupawee laipehimukuina oa Saulus bona momaramo maria tauna to mamparahaya Yesus. Rau'i butu ncouna nampali to neparahaya hi Yesus pade nobinincaira balailo bo bangkele rau ratarungku.
Filipus i Samaria
4 Tauna to neparahaya hi Yesus to nalai lako Yerusalem eera mai nangkarebai Kareba Belo lako Alatala i rima-rima karauara. 5 Wee mui Filipus rau i hangu ngata bohe i Samaria pade nangkarebai Kareba Belo nangkambelai Magau to Pepakahalama to laitipa Alatala. 6 Pangepera bo pangkahilora todea ee mai napa to laikarebai Filipus pade tanda-tanda to nepakahera to laibabeina, humaweera nangepe belo to laikarebai Filipus ee. 7 Apa laipopalaina anudaa lako nadea tauna. Anudaa eera nehuwu hante no'au. Nadea mui tauna to napungku bo to nakejo laipakaurina. 8 Aji, nagoe mpuura tauna to i rara ngata bohe ee mai.
9 I ngata bohe ee mai naria hadua tauna to ikahangai Simon. Simon ee mai nahaemi nampahiloi kapore pangincanina to nampakamangka todea i Samaria. Iulina, hiami to kana rabila. 10 Humawee tauna, to laipemabohe bo todea biaha, nopairara napa to iuli Simon, pade iulira, “Hi tauna ei naria baraka Alatala to laikahangai ‘baraka to nabohe.’ ” 11 Nahaeramo namangka hante pangincani Simon ee, etu pade laiepe belora'i. 12 Naupawee, karata Filipus hi hira nangkarebai Kareba Belo nangkambelai bewa Alatala noparenta halaku Magau pade nangkambelai Yesus Kristus, neparahayaramo pade laidiuramo balailo bo bangkele. 13 Simon mui nawali neparahaya. Napupi laidiu, nampodohe Filipus moto oa'i. Namangka'i nampahilo tanda-tanda to nepakahera pade kajadia-kajadia bohe to nampahiloi baraka Alatala to laibabei Filipus.
14 Rasul-rasul i Yerusalem nangepe ane laitarimarami to Samaria lolita Alatala. Etu pade laitudura Petrus pade Yohanes rau i Samaria. 15 Karatara i Samaria, nohambayaramo rodua rasul ee bona to Samaria ee mantarima Inoha to Nagaha, 16 habana Inoha to Nagaha poma nehompo hi haduaa tauna to Samaria. To Samaria ee wuwu laidiu rara hanga Pue Yesusradapa. 17 Lauparia Petrus pade Yohanes nodama woora to Samaria ee pade to Samaria ee nantarima Inoha to Nagaha.
18 Pampahilona Simon ane Inoha to Nagaha ee mai laitarimara to Samaria habana rasul eera mai nodama woora, laikenina doina hi Petrus pade Yohanes. 19 Iulina Simon, “Waika mui'akuwo baraka etu mai, bona ane maria tauna kudama woona, tauna ee mai mamala'i mantarima Inoha to Nagaha.”
20 Naupawee Petrus nangulika'i, “Mahilakamoko hante doimu! Iulimu iko, to laipopewai Alatala mamala'i muoli? 21 Momako mahipato mantuku bago kami ei, habana moma nanoro raramu i tingoo Alatala. 22 Aji, kancoromoko lako patujumu to nadaa pade pohambayako hi Pue. Baka Na'ampuni patujumu to nadaa etu! 23 Apa laihiloku nadea hiri raramu pade laipobatua ingku to nadaako.”
24 Nehono Simon, “Pohambayaka'akuwo hi Pue, bona nemo madupa hi aku humawee to iulimu etu.”
25 Napurapa Petrus pade Yohanes nampojarita nangkambelai Yesus pade nangkarebai lolita Pue i ngata bohe ee, nanculiramo rau Yerusalem. Rara pomakoara nanculi ee mai, laikarebaira Kareba Belo i nadea ngata i Samaria.
Filipus hante tauna to lako Ethiopia
26 Hadua malaeka Pue nangulika Filipus, iulina, “Kahadiako pade peongkomoko rau mali selatan dala panaua lako Yerusalem rau i Gaza.” Dala etu mai moma'i naharo laipomakoi tauna. 27 Lauparia neongkomi Filipus. Tempo ee mai naria hadua balailo to nalangko pangkana lako kamagaua Ethiopia bulana rara pomakoana manculi rau ngatana. Tauna ee mai kapala to poboli doi Kandakea, Magau Bangkele to Ethiopia. Tauna ee mai lako nepue hi Alatala i Yerusalem. 28 Panculiana lako Yerusalem rau ngatana i Ethiopia, nencawi kereta to laidii jara. Hamalina noncuna i rara kereta, nobaha buku nabi Yesaya'i. 29 Inoha to Nagaha nangulika Filipus, “Koi mohuki'i kereta mai ria!”
30 Nokumenomi Filipus rau nampamohuki kereta ee mai. Iepena tauna to i rara kereta ee bulana nobaha buku to laitulihi nabi Yesaya. Nepekunemi Filipus, “Ompi, incanimu napa batuana to ibahamu etu?”
31 Nehono tauna ee, “Bewami kuncani ane moma hema to mobatuanika'a?” Napu ee laibawaina Filipus mengkahe i rara keretana moncuna i humpiina.
32 Lolita to laibahana, iwei monina:
“Hia ewa hamaa bimba laikeni rau rahamale.
Pade ewa hamaa ana bimba to moma'i nowotu laikoku wuluna,
wee moto mui Hia, moma napa iuli-Na.
33 Laipopore-'I pade laihuku-'I naupa moma naria hala-Na.
Moma hema to mampotutura muli-Na,
apa laialami inoha-Na lako wongko dunia.”
34 To nalangko pangkana lako Ethiopia ee mai nangulika Filipus, “Kupekuneko, nangkambelai hema to laiuli nabi ei mai? Nangkambelai wotona motodi ba tau ntaninadi?” 35 Nopamulami Filipus nangkarebai Kareba Belo nangkambelai Yesus hi to Ethiopia ee mai, laipamulana lako lolita buku nabi Yesaya ee mai.
36 Rara pomakoara, laihilora ue i wiwi dala. To Ethiopia ee mai nangulika Filipus, “Hilo, mai ria ue. Mamala'a mudiu?” [ 37 Nehono Filipus, “Ane mpuu-mpuuko namparahaya Yesus, mamalako kudiu.” Nehono to Ethiopia ee mai, “Parahayaku ane Yesus Kristus ee mai Ana Alatala.”]b
38 Napu ee to Ethiopia ee mai nantudu to nangkeni keretana mampopentuu kereta ee mai. Nehompo'i hante Filipus rau i rara ue pade Filipus nampadiu'i. 39 Pehuwura lako rara ue, Inoha to Nagaha nangala Filipus lako hee hampena to Ethiopia ee mai momami nampanaa Filipus. To Ethiopia ee nopadola pomakoana hante goe rarana. 40 Moma incani-ncani, ngkali i ngata Asdod riami Filipus. Padolana pomakoana pade humangkalakoa'i nangkarebai Kareba Belo i butu ngata to laitarana duuna narata i Kaisarea.