Pehono Stefanus i tingoo to Pobotuhi Agama
7
1 Nepekunemi Imam Bohe hi Stefanus, iulina, “Nakonodi to laiulira tauna lauria?”
2 Nehono Stefanus, “Tuama-tuama pade ompi-ompi, epe komi olu. Kapomana Abraham tumpulokota noencu rau Haran, tempona natida i Mesopotamiadipi, Alatala to nabohe baraka-Na nampoperawa woto-Na hi hia, 3 pade iuli-Na, ‘Palahimi ngatamu pade ompi-ompimu pade koimoko i ngata to Kutudokako.’
4 Nehuwumi Abraham lako ngatara to Kasdim rau natida i Haran. Namatepi tuamana, Alatala nantudu'i noencu lako Haran rumai i ngata katidaami duu ei mai. 5 I ngata ee mai moma naria bagia to laipopewai Alatala hi Abraham mawali gaguna. Nau hanceri tana moma'i naria to laiwaika-Na'i. Naupawee Alatala notipa mampawaika Abraham ngata ee mai mawali ngatana duuna hi mulina, naupa tempo ee mai Abraham poma naria anana. 6 Wei mai lolita Alatala, ‘Mulimu mei mawali to rata i ngata ntanina pade rapobatua bo raduahi opo atu mpae kahaena. 7 Naupawee tau-tauna to mampobatuara ee Kuhuku. Mulimu mei mehuwu lako ngata ee mai pade mepue hi Aku i hei.’ 8 Napupi nojarita iwee, tanda potipa-Na hi Abraham, Alatala nantudu Abraham mampatini mulina. Laiotepi Ishak ana Abraham, umuru walu eo laitininami. Ishak nampoanaka pade nampatini Yakub, pade Yakub nampoanaka pade nampatini hampulu rodua tumpulokota.
9 Keni hiri rarara, tumpulokota nampobalu Yusuf rau i Mesir nawali batua. Naupawee Alatala nampodohe'i, 10 pade nampabakaha'i lako humawee kahehaana. Alatala nampawaika Yusuf noto pade ingku to laipokono i tingoo Firaun, magau Mesir. Firaun nampaongko Yusuf nawali gubernur Mesir pade to pouruhi humawee ihi houna.
11 Napu ee i Mesir pade i Kanaan lairumpa oro mpai pade kahehaa bohe, hampena tumpulokota momara namparata pangkoni. 12 Naupawee pangepena Yakub ane i Mesir naria ohe gando, laitudunara tumpulokota rau Mesir. Eemi mai pamulara rau i Mesir. 13 Karongkaninara rau i Mesir Yusuf nangkewokara ompina hema'i kakonona. Lako hee pade ncaninadi Firaun hemara ompi Yusuf ee mai. 14 Napu ee Yusuf nampetudui Yakub tuamana pade humawee ompina bona moencuramo i Mesir. Kadeara pitu mpulu alima dua. 15 Lauparia, noencumi Yakub i Mesir, pade namate i ria, hia hante tumpulokota ntanina. 16 Watalokara laikeni nculi rau i Sikhem, laitana i podayoa to laioli Abraham hante doi hi ana-ana Hemor i Sikhem.
17 Lau rapaganaipi potipa Alatala hi Abraham, natetambaikimi kadea to Israel i Mesir. 18 Kahuduana hadua magau to ntanina to moma nangincani Yusuf, noparenta i Mesir. 19 Magau ee mai nampatiwoota to Israel pade nampakahehara tumpulokota. Laitudunara motadi anara to lako iote bona nemorapa matuwu.
20 Tempo eemi mai Musa laiote. Musa ee mai ana kodi to nagahi mpuu i tingoo Alatala. Tolu mula'i laipodoo i hou tuamana. 21 Napu ee laitadimi ngana ee, naupawee ana Firaun to bangkele nantima'i pade nampiara'i ewa anana moto. 22 Musa laipatudu nantuku humawee noto to Mesir, pade nawali to nabaraka pojaritana bo ingkuna.
23 Opo mpulu mpaepi umuruna, mingki'i Musa mampatako ompi-ompina to Israel. 24 Tempo ee mai laihilona naria hadua to Israel laiduahi to Mesir. Laipotunuina bo laibalahikana to Israel ee hante nampatehi to Mesir ee. 25 Rara bongo Musa iulina rapahara to Israel ane hia laipake Alatala mampabakahara lako pale to Mesir, naupawee moma'i laipahara to Israel ee mai. 26 Kanailena narataki mui'i. Tempo ee mai naria rodua to Israel nonejaguru. Laipehimukuina nampopohingkabelora, iulina, ‘Ompi-ompi, apa moma to po'ompi moto komi? Napa pade noneduahi komi?’
27 Naupawee to nahala hi ompina ee nampatumo Musa pade iulina, ‘Hema to nampaongkoko nawali to pangkeni kami bo to pobotuhi uruhia kami? 28 Ba madota mupatehi'ada ewa to Mesir to laipatehimu wengi wei?’ 29 Nangepe lauria nalaimi Musa pade rau nawali to rata i Midian. I ria'i nobangkele pade noana rodua balailo.
30 Opo mpulu mpaepi Musa i Midian, naratami hadua malaeka Alatala hi Musa i tongo mpada to nabai namohu Bulu Sinai. Malaeka ee mai nerawa rara baa apu to nehuwu lako dunumpu. 31 Nahera'i Musa nampahilo napa to lainaana. Hangka laimohukina dunumpu ee bona nanaa belo, iepenami Pue nangulika'i, 32 ‘Akumi Alatala tumpulokomu. Alatala Abraham, Ishak pade Yakub.’ Nokaridi'i Musa pade momami nabia nampanaa apu to nabaa i dunumpu ee.
33 Napu ee nololita muimi Alatala hi Musa, ‘Loncu handalamu apa pokangkoreamu etu mai tana to laipatani-Ku. 34 Laihilo-Ku mpuumi bewa kahehara todea-Ku i Mesir, pade laiepe-Kumi pekakaira. Nehompo-'A tumai mampabakahara. Aji maimoko, bona Kutuduko rau i Mesir.’
35 Musa eemi to moma laitarimara to Israel hante nanguli, ‘Hema to nampaongkoko nawali to pangkeni kami bo to pobotuhi uruhia kami?’ Musa ee laumi to laitudu Alatala mawali to pangkeni todea pade to nampabakahara lako Mesir hante petulungi malaeka Alatala to nampoperawa wotona hi Musa i dunumpu ee mai. 36 Hiami to nangkenira to Israel nehuwu lako Mesir hante nobabei to nepakahera pade tanda-tanda i Mesir, i Tahi Lei pade i tongo mpada to nabai, opo mpulu mpae kahaena. 37 Musa ei muimi to nangulikara to Israel iwei, ‘Maria mei hadua lako mulimi Naongko Alatala mawali nabi ewa aku.’ 38 Hiami to nampodohera to Israel tempora nahiromu i tongo mpada to nabai, pade hiami to nantarima lolita lako malaeka Alatala i Bulu Sinai pade laipadolana hi tumpulokota. Musami to nantarima lolita to natuwu to laiparata hi kita.
39 Naupawee tumpulokota momara nadota neturuhi hi Musa pade moma laitarimara napa to iulina. Dotara tumpulokota mingki manculi rau Mesir motora. 40 Tumpulokota nangulika Harun, ‘Babeika kami patung-patung to kipowali pue to mopanuntu kami momako, apa moma ncani kami napa to nadupa hi Musa to nangkeni kami nehuwu lako Mesir.’ 41 Tempo ee mai laibabeirami tumpulokota pue ntanina ewa tari ana japi. Napu ee laipopewaira kurban hi pue ntanira ee mai pade laibabeira huha nampapue pue ntanira to laibabei mpalera ee mai. 42 Alaana momaramo laipeili Alatala. Palele-Naramo nepue hi betue-betue i langi, ewa to laitulihi rara buku nabi-nabi:
‘Hilo, komi to Israel, kariami i tongo mpada to nabai opo mpulu mpae kahaena,
moma komi naria nampajuju hi Aku kurban to laihamale pade kurban ntanina.
43 Molelau nepue komi hi Molokh pade houna laikenimi rau rumai.
Nepue mui komi hi betue Refan.
Laibabeimi pue ntanina bona mipue.
Etu pade Kutadi ma'awa komi rau i dipo ngata Babel.’
44 I tongo mpada to nabai naria Kemah Alatala to laipake-Na nampotomuka manuhia. Kemah ee mai laibabei Musa nantuku parenta Alatala pade tari Kemah ee mai ewa to laipopahiloi Alatala hi Musa. 45 Kemah ee mai laikeni tumpulokota nehua i Kanaan ei tempora laipodohe Yosua nampomealai ngatata ei lako tumpu ngata to laipopalai Alatala. Kemah ee mai naria i hee duu poparentaa Magau Daud. 46 Magau Daud to laipokagoe Alatala, nerapi bona rapaliu'i mobabei Hou Alatala Yakub. 47 Naupawee Magau Salomomi to nobabei Hou Alatala.
48 Naupawee to i Lolona moma-'I no'oha rara hou to laibabei mpale manuhia, ewa naria laiuli nabi, iwei,
49 ‘Langi poncunaa-Ku,
pade dunia pentodua paa-Ku.
Bewa muipi pade mibabeika-'A hou?
Hou to bewa to mamala Kupo'ohai?
50 Apa moma humawee ihi dunia ei Aku to nobabei?’
51 Ompi-ompiku, mowo muidikona katua rarami. Moma komi nadota nangepe bo nanturuhi Alatalaa. Batena oamo komi nampaewa Inoha to Nagaha, nahibali hante tumpulokomi. 52 Humawee nabi Alatala laiduahira tumpulokomi. Moma wuwu ee, laipatehira muipi nabi-nabi owi to nangkarebai karata hadua Tauna to nanoro to laitipa Alatala, to laipopewaimi hi bali-bali-Na pade laipatehimi. 53 Laitarimamimi patudu Taurat to laiparatara malaeka Alatala, naupawee moma komi nadota nanturuhi patudu Taurat ee mai.”
Stefanus laipatehi
54 Pangepera to Pobotuhi Agama ee mai to laiuli Stefanus lauria, nangkiki bagara purara apa nagigi mpuu rarara hi Stefanus. 55 Naupawee Stefanus to naponu Inoha to Nagaha notingoda nantingara langi. Stefanus nampahilo baa baraka Alatala pade Yesus nokangkore mali pangkana Alatala. 56 Pade iulina, “Hilo! Langi natebea pade laihiloku Ana Manuhia nokangkore mali pangkana Alatala.”
57 To Pobotuhi Agama ee nongare pade hante nopiri talingara,b hingkani-ngkanira rau nampahoko Stefanus. 58 Laibinincaira'i rau hawaliku ngata pade laiwunura. Tau-tauna to nawali habi noboli warura hi hadua kabilaha to ikahangai Saulus.
59 Hamalina laiwunu, Stefanus nohambaya, iulina, “Oo Pue Yesus, tarimami inohaku.” 60 Napu ee natepotingkodumi Stefanus pade nongare, “Pue, nemo Mupakoloira doha ei mai.” Napu nanguli lauria, nalalimi inohana.