Parasaeando miano mperi'ou
11
1 Parasaea koie yahoo pu'uno hapa da pinerahi-rahinto ronga buktiino hapa da sai da'apo inonto. 2 Ko'ira miano mperi'ou moiconoo Apu Alla tendenomo parasaeando.3 Tendenomo parasaea, yahomo kato paha'o hicua haratiano Apu Alla kai kadadia die wita'ea. Dadi, luwu da inonto, Apu Alla padadio mebinta hai da sai inonto.
4 Tendenomo parasaeano i Habel, kai powawa pesombano da kolalo moico ka'iaa pesombano i Kain. Kanamo koie, kai inakui hicua miano ntekona, ronga inehe pesombano hai Apu Alla. Naamo tendenomo parasaeano, mau mateemo, dahosi mogau.a
5 Tendenomo parasaeano i Henokh, kai tinaarako kasai awaa mateaha. Tibono sai inawa, hina ntaarako Apu Alla. Dahoo teburi hai Boku Haratiano Apu Alla kanahi, daanopo sai tinaarako, pokosanaa'omo larono Apu Alla.b 6 Miano da sai parasaea, nahina oleono dahano nta pokosanaa'o Apu Alla. Kana'umpe miano da okudahio Apu Alla, paraluu'o kai parasaeaho hi daa koie Apu Alla, ronga hi poweeho tilarindo miano da u'ungke to'uo.
7 Tendenomo parasaeano i Nuh, kai poweweu bangka'ea nta pokosalama'o ihi laicano. Kana'umpe nanturu hai Apu Alla da ari mo'awaakono danta kadadia da sai paisapo inonto. Tendenomo parasaeano, kai mentoda sinalakindo miano die wita'ea, ronga i Nuh tewaliomo miano da mongkona tendenomo imanino.c
8 Tendenomo parasaea, kai nunu'o koie i Ibrahim petenano Apu Alla hi daa boboiho kai lako hai wonua danta tewali tilarino. Lako'omo nde'e, mau ki sai da'apo to'orio maina nta dungku'ano.d 9 Tendenomo parasaeano, kai poo'ia kana miano sumoo koie hai wonua hi ari Apu Alla dandi'o. Po'iahano hai kema, kanasi na'ana koie i Ishak ronga i Yakub, kana'umpe iramo danta itai merapio koie wonua hi ari dandi'ira. 10 Kana'umpe koie i Ibrahim dahoo totarimaa kota da nirahano ronga niwanguno Apu Alla, da morodo pondasino.e
11 Tendenomo parasaeano i Sarah, kai pinoweehi kora nta mo'awa ana, mau ki liahomo umuruno. Koie i Sarah parasaeaho Apu Alla hi daa nta pokomenteeho da ari pedandino.f 12 Dadi, mau kicanamo miano mate koie wotoluno i Ibrahim, sawali name'alu leeno, kana me'aluno olimpopo hai langi, ronga hahi hai wiwi ntahi, da sai pinokodoa.g
13 Luwundo ko'ira miano parasaeahira dungku mate. Sawali nasando da'asi tarimaa hapa hi ari dandi'ira Apu Alla, te'iaasi hindo daa onto mentalaa ronga mohende'ako. Kanamo koie kando kanahi hicua miano sumoo ronga miano ntealo die hai wita'ea. 14 Kando kanahi kana koie, mentoda'anomo hindo daa u'ungkee wonua mpantado. 15 Na'iaa koie wonuando da ari nibintanindo da pineehawado. Kana'umpe kicana koie, me'aluo wotu dahando nta mohule hai wonua ntehinaando. 16 Sawali nadaa me'asa wonua da nimoko'auhakondo da kolalo moico, yahoo suruga. Nangkuamo koie, kasai mokoko'anu Apu Alla hindo mpeki'apua hai Iaa. Kana'umpe Apu Alla ariomo mompasadia'akondo kota nta poo'iahando.
17 Tendenomo parasaeano i Ibrahim, kai ehe sumbele'o koie i Ishak tewali pesomba, tempono soba-soba'o Apu Alla. Koie i Ibrahim da ari tarimaa dandino Apu Alla, sadia'omo nta sumbele'o ana nte'iaano kai tewali pesomba.h 18 Mainakaa ariomo Apu Alla dandi'o kanahi, « Nta mebintasi hai Ishak kau daa nta mo'awa lee'u Ku'ari dandico. »i 19 Namekirio koie i Ibrahim, mau miano ki matemo, koie Apu Alla kuasaa potoraa. Dadi tewalio kanahi, koie i Ibrahim tarimaamo mbule i Ishak mebinta hai matea.
20 Tendenomo parasaeano koie i Ishak, kai pepebarakati'ira koie i Yakub ronga i Esau mekona hai hapa danta kadadia.
21 Tendenomo parasaeano koie i Yakub, tempono nta mate, kai barakati'ira koie da orua anano i Yusuf, yahopo kai pesomba hai Apu Alla ronga medapa-dapa hai rapano tukono.j
22 Tendenomo parasaeano koie i Yusuf, tempono nta mate, kai pogau kanahi, hindo daamo nta mpeluarako miano Israil mebinta hai wonua Mesir, ronga oliwihira nta daa-daano wukuno ki mate.k
23 Tendenomo parasaeando miano motu'ano i Musa, kando wuniako otolu wotiti tempono hina. Kana'umpe hina gaga koie ana'ate hindo ontoo, ronga nando momeetako koie parentano mokole kai pinepate ana ntamano miano Yahudi.l
24 Tendenomo parasaeano koie i Musa, tempono owose, nai ehe nineehako anano waipode mokole Mesir. 25 Kana'umpe da po'eheno yahoo, marasai merongahira umatino Apu Alla, ka'iaa sanaa asantonia moweweu dosa. 26 Ponto'orino i Musa, owose'o anggano ki pinoko'anu-anu tendenomo Mokole Pompokosalama, ka'iaa anggano luwuo kawasano wonua Mesir. Kana'umpe matano ontoomo gadino oleo perumbui.
27 Tendenomo parasaeano koie i Musa, kai bintanio wonua Mesir, hina sai momeetako ki awaiho mokole Mesir.m Kai sabara tineiho karasai, hina ngkana daa ontoo Apu Alla da sai inonto. 28 Tendenomo parasaeano, kai tena'ira miano Israil kando poko'owose'o oleo Ntepulosi'a, kando pipitiakono'o reano domba hai tisa wamba, kai osie mala'ekati matea roropu'o ana ntetukakando.n
29 Tendenomo parasaeando ko'ira miano Israil, kando mpompole hai Tahi Motaha, kana to'u da lolako hai wita motu'i. Sawali ko'ira miano Mesir da tandaiho mpompole, lolowihiramo e'e.o
30 Tendenomo parasaeando miano Israil, kando lako licu'o koie wala watuno kota Yerikho pitu oleo kai terowa.p 31 Tendenomo parasaeano koie i Rahab tina endeo, kasai pinopate merongahira miano da sai to'orio Apu Alla, kana'umpe na'ari lawatihira moi-moico ko'ira mata-matano miano Israil.q
32 Dadi, inaipo penda danta nineneengku? Nai koa tempongku, hicu daa nta tuluraa parasaeando i Gideon, i Barak, i Simson, i Yefta, i Daud, i Samuel, ronga raro nabii. 33 Tendenomo parasaeando, dahoo da kuasaihira opia pomokole'a, da momparenta kai adili, da mo'awa da ari pedandino Apu Alla, da kaputio ngangando singa, 34 da pepatee api owose, ronga da tepulosi hai mata nta'owu. Tempondo modengke, tibo'irasi mokora, hai larono mamusua po'awahiramo kuasa, nangkuamo kando nangihira pedalu mebinta hai suere wonua. 35 Tendenomo parasaeando, ko'ira tina da matemo anado, ndo'awahirasi, hindona mewangusi mbule. Dahoo penda miano ntinorungku da pinakasea dungku mate, nasando ehe nibinta, kando mokea mewangu mbule mo'awa toraaha da kolalo moico. 36 Dahira da pinoko'anu-anu ronga nirasai. Meha ni'ula'ako rante kando tinorungku. 37 Dahoo da niwatui dungku kai mate, dahoo da kinarakadi, da pinepateako taa. Dahoo da lako mepakea'ako kuli domba atawa kuli wembe, taperando kadee-dee, pinakasea, ronga marasai. 38 Die wita'ea nai pantasi kando mpoo'ia. Kanahiramo miano tepakuasi da sisimbu upu-upuo lueno ronga hai laa ntangkeno, hai bolo lia ronga bolo asi watu.