Pololarono Apu Alla miano Israil
11
1 Yahopo kaku petukana: Nai eheemo bara Apu Alla umatino? Na'iaa! Kana'umpe i'aku na'angku yahosi miano Israil leeno i Ibrahim, mebinta hai suku Benyamin. 2 Apu Alla nai da'a sai ehee umatino da ari nirurukino meri'ou. Matantuomo dakomiu to'orio da teburi hai Boku Haratiano Apu Alla mekona hai nabii Elia, tempono me'e'eta hai Apu Alla nta tuntuhira miano Israil 3 kanahi, « O Apua, arihiramo pepatehira ko'ira nabiimiu, ko'ira pontompa'a pesomba ndorowakio; te'iaamo pantaku da tora, ronga mokeahira otuhio penaangku. »a 4 Kana'umpe polawanino Apu Alla hai Elia? « Ariaku modio pitu rewu mianongku da sai da'a mesomba hai sangia Ba'al. »b 5 Kanamo na'ana diekana: Dahopo asa ntilara miano da nirurukino Apu Alla tendenomo pompeehawano. 6 Apu Alla rurukihira nangkua pompeehawano, na'iaa mepu'u hai niweweundo. Kana'umpe ki pepu'u hai niweweundo, batuano, pompeehawa koie na'iaamo pompeehawa da santo'u-to'u.7 Kicana koie, kana'umpemo? Suku Israil nai awaa hapa da inu'ungkendo, sawali da awaa yahoo miano nteruruki. Sawali miano meha pinokomotea rapando, 8 kana da teburi,
« Apu Alla pokomalihira,
kai mau hi daasi matando nando ko'onto,
ronga birindo motaruomo dungku die oleo. »c
9 Kanahino nabii Daud,
« Kahioomo ndo'uando danta oho'ira ronga bengkaro'ira,
kai tewali watu nta tuunaando, koiemo powolohino Apu Alla.
10 Kahioomo kai mowuro matando dungku sai ko'onto,
ronga kai mobohu torukundo samengka-mengkauno. »d
Tesubeano suku Israil salama'ano suere suku
11 Nangkuamo koie kaku petukana, « Tesubehira bara miano Israil kando tuuna samengka-mengkauno? » Nai da'a! Sawali hindona mposalaki, yahomo kando mesalama suere suku, kando to'orisi suku Israil okidi larondo. 12 Tendenomo posalakino suku Israil, yahomo kando nibarakati suku suere. Sawali ki pohulemo suku Israil moicoakono Apu Alla, dahoo nta tetiani owose barakatido suere suku.
13 Sawali diekana moicoomo kaku pogau'akomiu raro mpetilaku da sa'iaa miano Israil! I'akumo die rasuluno miano da sa'iaa miano Israil, ronga kupa'angga to'uo koie pohedoangku. 14 Ehepo kaku to'ori poko'okidi'o larondo pe'asa sukuku miano Israil hai comiu miano suku suere da parasaeamo, kaku to'ori mokosalama'ira te'asa ntilara. 15 Ki sai ehe'ira Apu Alla, batuano, tepokonahiramo mbule miano wita'ea ronga Apu Alla; lalo'eahopo ki ehe'iramo Apu Alla! Nta kanamo miano mate kai tora mbule! 16 Ki tetindahako koie nigonta da asa baku nta tarono Apu Alla dahoo nta itai tetindahako luwu nigonta; ronga ki tetindahako koie hakano keu tewali anuno Apu Alla, nta kanasi na'ana sampano.e
17 Miano Yahudi parereno keu zaitun da piniara, sawali nadaa sampano da tinobo. Comiu da sa'iaa miano Yahudi parereno sampano keu zaitun da tora mpanta. Comiumo da nidaitako ariano da'a sampa da ari tinobo, kami mpo'awa toraaha mebinta hai hakano koie keu zaitun piniara. 18 Nangkuamo koie, mi'osie mentaba'akondo ko'ira sampa da arimo tinobo. Comiu na'amiu yahosi sampa kana i'ira. Ronga na'iaa sampa da moweeho mongkaa koie haka, sawali haka da motoraa koie sampa.
19 Dakomiu nta kanahi, « Kando mentinobo ko'ira sampa, kako to'ori na'amami nidaitako ariando da'a. » 20 Koie menonaa! Sawali kando nibasiako, nasando parasaea; comiu kami ntinarima himina parasaea. Dadi, kahioomo kami osie mentaba, sawali mimomee. 21 Kana'umpe ki sai da'a Apu Alla me'o'oloihira miano Yahudi da kana sampa da kontu'uma, nai da'a nta me'o'oloicomiu.
22 Nangkuamo koie, mi'ontoopo moicono ronga mokorano larono Apu Alla: mokora hai miano da tuuna hai dosa, sawali moicoo larono hai comiu, kimi daasi nunu'o pololarono. Ki sai da'a, comiu na'amiu nta nibasiakosi. 23 Ronga mekona hai miano Yahudi, kindo tibo mohule parasaea, dahira nta nidaitako mbule. Kana'umpe kuasaa Apu Alla nta daitakohira mbule. 24 Comiu da sa'iaa suku Israil, kanakomiu sampano zaitun da tora mpanta. Kimi ari nidaitako hai keu zaitun piniara da sai mengkena sipamiu, lalo'eahopo ko'ira miano Yahudi da pinarereako sampano keu zaitun piniara, mobunaa Apu Alla dahano nta mokodaitakohira mbule hai keu pebintaando.
Pololarono Apu Alla luwu to manusia
25 Raro mpetilaku, dahaku nta mo'awaakomiu die rahasia, kami osie angga'o wotolumiu himi mandaramo: Asa ntilara miano Israil moteaho rapando, sawali nai da'a nta sai-saino, te'iaasi dungku ki mondomo miano da sa'iaa Israil da parasaeaho Apu Alla. 26 Kanamo koie kando daa nta pinokosalama luwu miano Israil. Kana'umpe dahoo teburi hai Boku Haratiano Apu Alla kana die,
« Pompokosalama dahoo nta leu mebinta hai Sion,
danta uwohiakondo'o luwu sa'o-sa'ondo leeno i Yakub. »f
27 « Diemo pedandicu hai ira,
tempongku ampuniakondo'o dosando. »g
28 Tendenomo miano Yahudi hi sando ehe montarima Lele Mohende da mebinta hai Apu Alla, nangkuamo kando musuo Apu Alla. Ronga koiemo da tewali labamiu, petila da sa'iaa Yahudi. Sawali na'ari rurukihira Apu Alla, yahomo kando daa nta e'elengua nilolaro tendenomo pembue'ando. 29 Kana'umpe ki arimo Apu Alla boboiho ronga barakati'o miano, nai to'ori nta rentaa mbule peboboino ronga barakatino. 30 Kana comiu iponoha sai monunu po'eheno Apu Alla, sawali diekana nalolarokomiumo tendenomo madorakado ko'ira miano Israil. 31 Kanamo koie na'anda miano Israil: Diekana nando nunu'o po'eheno Apu Alla, sawali perumbuino, dahira na'anda nta nilolaro, tendenomo pololarono Apu Alla hai comiu. 32 Kana'umpe Apu Alla ariomo moturusio luwu miano kasando nunu'o po'eheno, kai to'orisi mokomenteeho pololarono hai ira luwu miano.
Poreree hai Apu Alla
33 Ntaperano owose kawasano Apu Alla! Montoeho mandarano ronga ponto'orino! Nahina da tule'i to'orio da inotuhino! Nahina da tule'i paha'o dadaano hi pohedo!
34 « Inai da to'orio pekirino Apu?
Inai da tule'i oliwio? »h
35 « Inai da tule'i mengkaenio Apu,
kai po'itaa wolohino? »i
36 Kana'umpe luwu da da'a, Apu Alla da ari weweuho. Luwuo mebinta hai Apu Alla ronga luwuo nta tarono. Kahioomo kai pinoko'owose dungku samengka-mengkauno! Amin.