Polawanino i Stefanus
7
1 Kai petukana koie pua'ima'ea, « Menonaa bara koie da pinekara-kara'akou? »
2 Kai polawani i Stefanus, « O raro da motu'a ronga raro mpetilaku, mimpodedeahomo! Apu Alla da owose kuasano ari popo'ontonio mbueto i Ibrahim, daanopo moo'ia hai wonua Mesopotamia, daanopo sai montodo hai kota Haran, 3 kai tena'o kanahi, ‹ Peluarakomo bintaa die wonuau ronga raro mpetila'u, kau lako hai wonua hicu daa nta montisu'akoko. ›a
4 Yahopo kai polinca nde'e koie i Ibrahim mebinta hai wonuano miano Kasdim, lako montodo hai kota Haran. Matenopo tamano, Apu Alla tena'o kai polinca mebinta na'ico, leu die hai wonua dahanto mpoo'ia diekana. 5 Koie tempo mau te'asa mpininda wita, nai da'apo paisa moweeho Apu Alla nta tilano. Sawali pedandi'omo Apu Alla hi daa nta moweeho koie wita tewali tarono ronga leeno, eheemo koie tempo nahinapo anano.b 6 Kanamo die haratiano Apu Alla hai Ibrahim, ‹ Ko'ira lee'u dahira nta mpoo'ia hai wonuano miano kana miano sumoo, ronga kokeenamo dahando nta mentepo'ata ronga pinakasea pato etu ta'u mengkauno. 7 Sawali dahakusi nta hukuma'ira mianono koie wonua da me'atahira. Kai aripo koie, yahopo ko'ira lee'u kando daa nta mpeluarako, kando leu mesombaihaku na'aiceena. Kanamo koie haratiano Apu Alla. ›c 8 Kai poweeho Apu Alla atora suna tewali peto'o pedandino. Yahopo koie i Ibrahim kai ko'ana'ako Ishak, kai suna'o oleo kohoalu. Ronga Ishak ko'ana'ako Yakub, koie i Yakub ko'ana'ako da hopulu orua miano, yahomo da tewali pembue'anto.
9 Ndona singgira ko'ira mbueto, kando balu'o i Yusuf kai niwawa hai wonua Mesir. Sawali Apu Alla namerongaa, 10 yahomo kai bintaa hai pera karasaino, kai poweeho bangu da moiconoo mokoleno miano Mesir, ronga pokomandaraa dungku koie mokole engkatako tewali gubernur da kuasanio wonua Mesir ronga pera da da'a hai bolo rahano.
11 Perumbuino kai kadadia murota da owose hai upuo wonua Mesir ronga wonua Kana'an, yahomo kando memarasai'ea mbue-mbueto dungku kasando mpo'awa mpongkaa. 12 Tempono Yakub modeaho hi daa pae gandum hai wonua Mesir, kai tena'ira anano, yahoo mbueto, lako kokeena, koiemo mata iso'ando lako. 13 Lakodopo kompendua, yahopo i Yusuf kai po'awaakondo petilano hicuamo iaa i Yusuf, ronga koie mokole Mesir kai to'orio nde'e koluargaano i Yusuf. 14 Kai petena nde'e i Yusuf lako alaakono'o i Yakub tamano ronga luwu petilano, pitu pulu olimahira. 15 Lako'omo nde'e i Yakub hai wonua Mesir, kokeenamo mateano, ronga mateando mbue-mbueto. 16 Maeatido niwawasi mbule hai Sikhem ronga nidiohanomo hai bolo ngkoburu da ari inoliakono i Ibrahim doi pera mebinta hai ira anano i Hemor hai Sikhem.d
17 Sa'oku-okudanomo koie tempo da ari pedandino Apu Alla hai Ibrahim, sateti-tetianindomo me'alu ko'ira miano Israil hai wonua Mesir, 18 dungku kai saba mokole suere parentaa wonua Mesir, da sai to'orio inai koie i Yusuf. 19 Koiemo mokole da mosa'o akalano hai sukuto, ronga pakaseahira mbueto kai pakisaa'ira hawiako ana'ate da tinapundo hina kando memate.
20 Koie tempo kai tehina i Musa, ronga gagaa naamo moiconoo Apu Alla. Otolusi wotiti piniarano hai laicano tamano, 21 yahopo kai nibasiako, sawali ana ntinano mokole Mesir na'alaa kai piaraa kana ana wotolu mpantano. 22 Koie i Musa ario pinotisu'ako pera ponto'orino miano Mesir, ronga kuasaa hai pera pogau'ano ronga niweweuno.
23 Koano umuruno pato pulu ta'u, tibono mokea lako koie i Musa awahira petilano, yahoo miano Israil. 24 Sa'ontoo koie me'asa miano Israil da pinakaseano miano Mesir, lau-launo bantu'o ronga mowolohiakono dungku popatee koie miano Mesir. 25 Da ponto'orino i Musa, ko'ira petilano dahiramo nta paha'o hi daa Apu Alla tena'o leu nta tulumihira kando mesalama, sawali nasando da'a paha'o.
26 Sameantanomo penda kai ontohira orua miano Israil da teposala, kai mokea pokomoicohira kanahi, ‹ O petilaku, comiu koie metitilamiu, yo hapa kami daa meka'o'anu? › 27 Sawali koie miano da tesala nalawa suurako i Musa kai kanahi, ‹ Naihomo da ari motoroko tewali ponggawamami ronga po'otuhi kara-karamami? 28 Daako bara mokea pepateaku, kana koie induwa hiu ari pepatee koie miano Mesir? ›e 29 Sapodeaho da kanahino koie miano, namolaiho koie i Musa, kai poo'ia kana miano sumoo hai wonua Midian. Na'icomo po'awaano orua ana ntama.
30 Tekabuno pato pulu ta'u, kai pepopo'ontoako koie mala'ekati hai Musa, hai tongano langa api hai pu'u ngkeu'ute hai lueno papawu da okudahio tangkeno Sinai. 31 Sa'ontoomo koie i Musa kai tekangka, kai lako okudahio nta paresaa, podeahomo haratiano Apu kanahi, 32 ‹ Akumo die Apu Alla Apuno mbue-mbue'u, Apuno i Ibrahim, i Ishak, ronga i Yakub. ›f Kai bibi momee nde'e i Musa, ronga nai mosekamo ontoo Apu.
33 Yahopo Apu kai koharatia kanahi, ‹ Huda'o sandala'u, kana'umpe dahau mentade yahoo wita ntinindahakongku. 34 Santo'u-to'uno Ku'ontoomo umaticu hindo tepakasea hai Mesir, ronga Kupodeahomo pe'e'etando, yahomo kaku tii. Ronga diekana, leumo, dahaku nta tenako lako hai Mesir. ›g
35 Diemo i Musa da sai inehendo miano Israil tempondo kanahi, ‹ Naihomo da ari motoroko tewali ponggawa ronga po'otuhi kara-kara? › Sawali iaamo da ari tinenano Apu Alla kai ponggawaihira ronga pokosalama'ira, tempono mala'ekati popo'ontonio hai pu'u ngkeu'ute. 36 Koiemo i Musa da ari wawahira meluarako mebinta hai wonua Mesir, ronga da mompokoda'a peto'o tinekangkaako koie hai Mesir, hai Tahi Momea, ronga hai lueno papawu, pato pulu ta'u lembahino. 37 I Musamo penda da ari mo'awaakondo miano Israil kanahi, ‹ Apu Alla dahoo nta montisu'akomiu me'asa nabii da kana i'aku mebinta hai sukumiu. ›h 38 Tempono i Musa hai lueno papawu, kai tepo'awaakono mala'ekati da koharatia hai iaa hai tangkeno Sinai, yahopo kai lako awahira mbue-mbueto da mentekongko na'ico. Kanamo koie kai tarimaa haratiano Apu Alla da mompokontora nta pokodungku'akita'o na'anta.
39 Sawali ko'ira mbueto nando ehe nunu'o atawa padulio. Po'eheno larondo nta mpohule'irasi hai wonua Mesir. 40 Kando tena'o i Harun kanahi, ‹ Poweweuhakami te'opia pe'apuamami nta sinombamami danta mperi'ouhakami, kana'umpe i Musa da ari wawaicami mebinta hai Mesir, nako da'amo to'orio hapa da kadadia hai wotoluno. ›i 41 Koie wotu, poweweuhiramo me'asa ka'ana-ana sapi, kando mpowawa pesombando koie hai ka'apu-apundo, ronga memohende tendenomo koie da ari niweweu limando. 42 Yahomo Apu Alla kai bubungkuihira ronga moturusihira kando mpesomba hai oleo, hai wotiti, ronga hai olimpopo, kana da teburi hai bokudo raro nabii:
‹ Comiu miano Israil, dakomiusi bara mpesombaako pesomba sinumbelemiu hai Aku,
ilarono pato pulu ta'u hai lueno papawu?
43 Nami mpaisa mpiha,
deenapo da niwawamiu yahoo kema mpesombaano apu Molokh,
ronga gambarano olimpopo apu Refan.
Koiemo ka'apu-apu da ari niweweumiu ronga da pinesombaimiu.
Yahomo kaku daa nta basiakokomiu kai mentala koraa hai asa poleno wonua Babel. ›j
44 Tempondo mbueto hai lueno papawu, dahoo koie kema peto'ono nte leuhano Apu Alla. Arihiramo weweuho nunutio gambara da ari inontono i Musa, kana da ari petenano Apu Alla hai iaa.
45 Ko'ira mbueto weehakondo'o koie kema mpesombaa hai ira leedo. I'iramo da wawaa die hai wonua, daano i Yosua wawaihira me'o'anuako die wonua mebinta hai suku suere da sinaarino Apu Alla hai ra'indo mbueto. Poo'iahomo koie kema die hai wonua dungku kai pomokole i Daud. 46 Koie i Daud mo'awa pololaro mebinta hai Apu Alla, kai po'ita nta moweweu raha mpoo'iahano Apu Alla Apuno i Yakub. 47 Sawali nante'iaasi i Sulaiman da mokopotadee koie raha mpesombaa hai Apu Alla.
48 Eheemo koie Apu Alla da montoe nai poo'ia hai raha da ari niweweu limano miano, kana da kanahino nabii:
49 ‹ Kana die haratiano Apu:
Langi yahoo kadera mpomokole'angku,
ronga wita'ea yahoo porambahi ngkaruku.
Laica hapamo himi daa nta moweweuhakuo?
Hai hapamo nta pekoli-koliangku?
50 Na'iaa bara limangku da ari weweuho luwu koie? ›k
51 O miano da motea rapamiu, ronga da mopusu pelaroamiu, naamo da sai kobolo birimiu, kami sadia ta'oo Sangkoleono Alata'ala. Kanasi mbue-mbuemiu ronga comiu. 52 Dahoo bara te'asa nabii da sai ari pinakaseando mbue-mbuemiu? Deenapo pepatee hi daa miano da meri'ou moleleako nta leuhano miano da mongkona da tinotarima. Diekana aricomiumo soroo ronga pepatee. 53 Aricomiumo tarimaa Boku Parentano nabii Musa da ari pinokodungkudo mala'ekati, sawali nasami da'asi nunu'o! »
I Stefanus pinopate
54 Sando podeaho ko'ira mianono pongadila'eano agama luwu da kinahiino i Stefanus, nilakono mopoe larondo kando burukio bakando. 55 Sawali i Stefanus da kinuasanino Sangkoleono Alata'ala namesoso'e hai langi, kai ontoo niwincano Apu Alla, ronga i Yesus da mentade hai muanano. 56 Kai kanahi, « Ontoopo, ku'ontoomo langi da teboa, ronga Ana Nto Manusia da mentade hai muanano Apu Alla. »
57 Nilakodo mpogora ronga kampo'o birindo, kando mperonga mpekalulu leu rako'o koie i Stefanus. 58 Kando mesinta'o wawaa hai bungkuno kota, yahopo kando mewatuiho. Ko'ira miano da tewali saksii hai kara-karano ndoluuhiomo babundo da mentii, kando dioho hai ra'ino me'asa tora mongura da meneehako i Saulus.l
59 Dahiramo mewatuiho, kai amala koie i Stefanus kanahi, « O Apu Yesus, Mintarimaamo sangkoleongku! » 60 Yahopo kai kokolontuu kai pekora me'e'eta, « O Apua, Mi'osie mokomperongo'ira dosa ko'ira miano! » Sa'arino kanahi kana koie namatee.