I Yesus mera'iako hai Pilatus
(Mat. 27:1-2,11-14; Mk. 15:1-5; Yah. 18:28-38)
23
1 Kando mpewangu luwu ko'ira da mengkongkosa, kando mewawaa i Yesus hai ra'ino gubernur Pilatus. 2 Kokeenamo mpontampu'uando montutumbu'akono kanahi, « Die miano ko'awaa hi daa pokomporehira sukumami, ronga tabe'ira mpowada sima hai mokole'ea, naamo kanahino Iaamo Mokole Pompokosalama, yahoo apuno wonua. »
3 Yahopo koie i Pilatus kai petukanaiho i Yesus kanahi, « Co'omo bara mokoleno miano Yahudi? »
Kai polawani, « Yahomo da kanahiu. »
4 Kanahiomo koie i Pilatus hai ira kapala pua'ima ronga luwu miano me'alu, « Die miano, naku po'awa tesalano. »
5 Sawali sapeko-pekorandomo dadarako kanahi, « Iaamo da hitupiakondo'o pompotisuno miano hai upuo Yudea, metampu'u hai Galilea dungku na'ai. »
6 Sapodeahomo koie i Pilatus, kai petukana kicua Iaa koie miano Galilea. 7 Sato'oriomo hicua koie i Yesus miano da mebinta hai wonuano Herodes Antipas, nilakono metena wawaa mera'iako hai iaa, kana'umpe dahoo hai Yerusalem koie tempo.
I Yesus mera'iako hai Herodes
8 Sa'ontoomo i Herodes koie i Yesus, kai sanaa larono. Kana'umpe namengkaumo mokea ontoo, namanturumo nte modeaho leleno, tianiopo hi mokea ontoo ki kana'umpe hi pompokoda'a tinekangkaako. 9 Me'aluo pinetukanaakono, sawali i Yesus nasai pompe'o'oo molawani. 10 Koie tempo sabahiramo hai ra'i raro ngkapala pua'ima ronga guru agama, kando sabahako tinumbudo da mokomobea'o i Yesus. 11 Yahopo koie i Herodes ronga sorodaduno kando mpoko'anu-anuo ronga mela'u-la'uo, kando pokompebabuakono'o pakea ngka'owose, kando tena'o mohule hai Pilatus. 12 Ronga koie oleo petokiahandomo i Herodes ronga i Pilatus, ndona daa mekokolea.
I Yesus mera'iako mbule hai Pilatus
(Mat. 27:15-26; Mk. 15:6-15; Yah. 18:38 – 19:16)
13 Yahopo i Pilatus kai kompuluhira raro ngkapala pua'ima, powawai, ronga miano me'alu, 14 kai pogau'akondo kanahi, « Dakomiumo leu wawaakuo die miano, kana miano da mompokompore miano me'alu. Mi'ontoomo pantamiu, ariakumo paresaa, ronga luwu himi daa tuntuo hi tesala, nahina da inawangku. 15 Ronga na'ana koie i Herodes nahina inawano kasalaahano die miano, nangkuamo kai pokompohule'akita'o mbule. Santo'u-to'uno nahina te'asa matapo da niweweuno da pantasi kai pinopate. 16 Nangkuamo koie, dahaku nta meperasaiho kaku bintanio. » [ 17 Kana'umpe nangkua biasano hi konaa oleo owose, paraluu'o mobintani te'asa miano ntetorungku.]
18 Sawali ndona mpogora mponoha kanahi, « Pepateemo, bintaniakami'omo i Barabas! » 19 Kai niwiso i Barabas hai katorungku tendenomo hi ari itai ta'oo pamarenta hai bolo ngkota ronga mompepate miano.
20 Kai pekora penda koie i Pilatus mogau'akondo miano me'alu, namokea bintanio i Yesus. 21 Sawali ndona mpogora kanahi, « Basiropaamo! Basiropaamo! »
22 Kompentolunomo koie i Pilatus gau'ira, « Sawali hapa da ari niweweuno da mosa'o? I'aku nai te'asa da inawangku sinalakino da pantasi kai hinuku mate. Dadi dahaku nta meperasaiho, kaku bintanio. »
23 Sawali nasapeko-pekorandomo mpogora ronga mo'ita kai nibasiropa, ronga dungku'irasi moponangiako gorado. 24 Yahomo i Pilatus kai otuhio, nunu'akondo'o da pino'itando. 25 Kai bintaniakondo'o koie miano da pino'itando, yahoo da tinorungku tendenomo bali'o pamarenta ronga mompepate. Sawali koie i Yesus nasoroakondo'omo kando weweuho po'e-po'ehendo.
I Yesus nibasiropa
(Mat. 27:32-44; Mk. 15:21-32; Yah. 19:17-27)
26 Tempondo wawaa koie i Yesus, kando lawa taha'o me'asa miano da meneehako i Simon mebinta hai Kirene, da tade-tadenopo mebinta hai kampo nta lako hai kota, kando pokompelemba'akono'o koie keu mpinotalambe, kai perumbuihakono i Yesus.
27 Me'aluo miano da mperumbuihakono i Yesus rongamo ko'ira tina da mpewowoakono ronga perurumateiho. 28 Kai pegilisako koie i Yesus molilihei'ira ronga koharatia, « Hoo comiu ana ntinano Yerusalem, mi'osie mpewowoakuo, sawali mimpewowoakono wotolumiu ronga anamiu! 29 Kana'umpe dahoo nta leu wotuno dahano miano nta kanahi, ‹ Konantuarahira ko'ira tina ngkomba da sai paisa mompokohina, da sai paisa metesusu. › 30 Koie tempo, dahoo nta kanahi miano hai ira tangkeno, ‹ Dodapokamimo! › Ronga hai ira kabumbu, ‹ Howuicamimo! › a 31 Kana'umpe kicua mekona hai keu tora, arihiramo moweweuhako kana die, nta kana'umpemo poweweundo kicua hai keu mate? »b
32 Dahoo penda orua suere miano da niwawa, yahoo miano mosa'o danta nihuku mate meronga i Yesus. 33 Sadungkudomo kokeena da meneehako « Tolobe Rapa, » kando basiropaa i Yesus ronga ko'ira orua miano mosa'o, me'asa hai muanano naamo me'asa hai suwano.
[ 34 Koharatia'omo koie i Yesus, « O Ama, ampunihira di'ira miano, kana'umpe nasando da'a to'orio hapa da niweweundo. »] Yahopo kando mpetitila'o babuno hindo arimo loterei'o kinaiho danta mo'awa.
35 Ko'ira miano me'alu da mpentade na'ico dahiramo me'o'ontoo. Ko'ira powawai mempoko'anu-anuo kanahi, « Suere miano pokosalama'ira, diekana kahioomo kai pokosalama'o wotolu mpantano, kicuasi Iaa Mokole Pompokosalama da nirurukino Apu Alla! »
36 Ko'ira na'anda sorodadu ndomela'u-la'uo, kando leu tasuakoakono'o angguru mo'olo, 37 ronga kanahi, « Kicuamo Ico'o mokoleno miano Yahudi, pokosalama'omo wotoluu! »
38 Hai wawo ngkeu mpinotalambeno i Yesus hai taro rapano dahanomo teburi kanahi, « Diemo mokoleno miano Yahudi. »
39 Me'asa miano mosa'o da tebae kokeena poko'anu-anuo kanahi, « Na'iaa bara Co'o Mokole Pompokosalama? Pokosalama'omo wotoluu ronga na'amami. »
40 Sawali akoie da me'asa simbauno na'i'ireiho kanahi, « Nau da'a bara co'o momeetako Apu Alla? Nai da'a bara mengkena hukumau ronga hukumano? 41 Icita pantasiano kato nihukuma, kana'umpe totarimaamo wolohino hapa da ari niweweunto, sawali die miano, mau te'asa nahina niweweu ntesalano. »
42 Yahopo koie miano kai kanahi, « O Yesus, Mimpeehawa'aku na'angku kimi leu momokole. »
43 Kai lawanio koie i Yesus kanahi, « Santo'u-to'uahano Kupo'awaakoko: Diesi oleo kau perongaaku hai Firdaus. »
Taweano i Yesus hai keu mpinotalambe
(Mat. 27:45-46; Mk. 15:33-41; Yah. 19:28-30)
44 Koie wotu dahomo kira-kira totoro oleo, kai rondoma upu-upuo wonua dungku tete otolu. 45 Kana'umpe oleo nahinamo niwincano. Ronga pedaono raha mpesombaa tehia ntonga'omo. 46 Kai pehou'ea koie i Yesus kanahi, « O Ama, Kusoroakoko'o penaangku hai laro limau. » Ronga sa'arinomo koharatia kana koie, kai mo'otu penaano.
47 Tempono komondaa ngkompi ontoo hapa da kadadia, nilakono moko'owose'o Apu Alla kanahi, « To'u-to'uo die miano yahoo miano da tekona. » 48 Me'aluo miano da meleu na'ico nta ontoo koie kadadia da tinengiri'ako. Sa'arindomo ontoo hapa da kadadia, kando mempohule upahio o'odo tendenomo mpesosoori. 49 Luwu simbauno i Yesus ronga ko'ira tina da nunu'o mebinta hai Galilea, mpentadehiramo mentala kando daa ontoo luwu da kadadia.
Kinoburuano i Yesus
(Mat. 27:57-61; Mk. 15:42-47; Yah. 19:38-42)
50 Dahoo me'asa miano da meneehako i Yusuf, da moico ronga da tekona niweweuno. Iaa yahoo simbaudo pongadila'eano agama, 51 sawali nasai po'eheno da ari inotuhindo ronga poweweundo koie pongadila'eano agama. Pebintaano hai Arimatea, me'asa kampo hai wonua Yudea, ronga dahoo totarimaa pomparentaano Apu Alla. 52 Kai lako mera'iako hai gubernur Pilatus ronga mo'itaa maeatino i Yesus. 53 Sa'arinomo tiihako koie maeati, kai tongoakono'o kae ngkati, yahopo kai lehaa hai bolo ngkoburu watu da ari pina'oti, da sai paisapo pinowiso'iako maeati. 54 Koie oleo, oleo Dumaa,c ronga sasumoono oleo, petampu'uanomo oleo mpekolia.
55 Ronga ko'ira tina da leu perongano i Yesus mebinta hai Galilea, itaihiramo ontoo koie koburu, ronga ki kana'umpe hindo lehaa koie maeatino. 56 Sampohuledomo, kando mpompasadia roo pompokomotangka ronga mina-mina. Hi konaa oleo mpekolia, kando mpekoli nde'e, nunu'o Boku Parentano nabii Musa.