I Yesus tena'ira da hopulu orua ana guruno
(Mat. 10:5-15; Mk. 6:7-13)
9
1 Yahopo koie i Yesus kai boboihira da hopulu orua ana guruno, kai poweehira kuasa mpontila setani ronga pompokontido rungku. 2 Kai tena'ira lako leleako pomparentaano Apu Alla ronga mompokontido miano da morungku. 3 Kai tena'ira kanahi, « Osie mowawa hapa-hapa hai laro lakoahamiu. Osie mowawa tuko, wonua ngkinaa, roti, atawa doi, atawa koa rua lewe babu. 4 Ki tarimakomiu me'asa miano hai laicano, mimpoo'iamo na'ico, dungku kami bintaa koie kampo. 5 Ki daa miano da sai tarimakomiu, mibintaamo koie kampo ronga tapisio awu da dodai hai karumiu, kana me'asa peto'o pompokompehawado. » 6 Melako'iramo nde'e kuu-kuu'o kampo moleleako Lele Mohende ronga mompokontido miano morungku hai upuo wonua.
Mokole Herodes banga'ako dadaano i Yesus
(Mat. 14:1-12; Mk. 6:14-29)
7 Tempono mokole Herodes Antipas, da parentaa wonua Galilea, modeaho pera niweweuno i Yesus da tinekangkaako, kai banga, hina daa miano da kanahi, i Yahya pompobaho toraamo mbule. 8 Dahoo penda da kanahi, nabii Elia sabaamo mbule.a Dahoo penda da kanahi, dahoo nabii mperi'ou da mewangumo mbule. 9 Kai kanahi mokole Herodes, « Koie i Yahya ariakumo mepetawesio rapano. Sawali, inaiho santo'u-to'uno die miano? Me'aluomo leleno da pinodeangku. » Nangkuamo kai u'ungke to'uo kai to'ori tepo'awaakono koie i Yesus.
I Yesus moweehira mpongkaa lima rewu miano
(Mat. 14:13-21; Mk. 6:30-44; Yah. 6:1-14)
10 Sapohuledomo ko'ira rasulu, kando pontuluraakono i Yesus hapa da ari niweweundo. Yahopo kai wawahira hai me'asa kampo da meneehako Betsaida, yahomo kai te'iaasi i'ira da mperongano. 11 Sawali ko'ira miano me'alu ndona nto'oriosi, yahomo kando menunutako. Kai tarimahira koie i Yesus, kai tuluraakondo'o dadaano pomparentaano Apu Alla, ronga mompokontido miano da paraluu pinokontido.
12 Sakiniwianomo, kando meleu da hopulu orua ana guruno mo'awaakono kanahi, « Mintena'iramo di'ira miano me'alu kando melako hai koa-koa'o kampo da okuda na'ai, kando mpo'u'ungke nta poturiando ronga mpongkaa, kana'umpe die medaahanto mongioho. »
13 Sawali i Yesus nangkoharatia, « Comiumo kami mpoweehira mpongkaa. »
Kando mpolawani, « Da da'a hai cami te'iaasi olima boto roti ronga orua boto ica, tabeano kicuamo icami nta lako balandangihira di'ira miano me'alu kando mpongkaa. » 14 Kana'umpe miano da da'a na'ico dahoo kira-kira lima rewu, te'iaapo tama mpena.
Yahopo i Yesus kai tena'ira ana guruno kanahi, « Mintena'ira mentotoro mpelibu-libu, kira-kira telima pulu miano tee'asa libu. » 15 Kando tena'ira nde'e luwundo ko'ira miano me'alu kando mentotoro. 16 Yahopo koie i Yesus kai alaa roti da olima boto ronga ica da orua boto, kai pesoso'e hai langi ronga mo'itaakono barakati. Yahopo kai sisibio roti ronga ica, kai weehakondo'o ana guruno, kando titila'akondo'o ko'ira miano me'alu. 17 Kando mpongkaa dungku memowohi luwundo. Arino koie kando ruru'o torano, dahopo hopulu orua be'u.
Mangakuno i Petrus
(Mat. 16:13-20; Mk. 8:27-30)
18 Konaa me'asa oleo, kai amala i Yesus pantano, ronga koie tempo ko'ira ana guruno dahira itai. Yahopo kai petukanaihira, « Po'awando miano me'alu, inaihaku die? »
19 Kando mpolawani, « Dahoo da kanahi i Yahya pompobaho, dahoo na'ana da kanahi nabii Elia, dahoo penda da kanahi, me'asa nabii mperi'ou da toramo mbule. »
20 Kai petukanaihira koie i Yesus kanahi, « Sawali nunu'o po'awamiu, inai I'aku die? »
Kai polawani i Petrus, « Mokole Pompokosalama da mebinta hai Apu Alla. » 21 Kai tabe'ira i Yesus kando osie to'u montulura, mau hai nai.
Isono i Yesus tuluraa nta karasaino ronga sarano nta nunu'o
(Mat. 16:21-28; Mk. 8:31 – 9:1)
22 Kai koharatia i Yesus, « Ana Nto Manusia dahoo nta montinei karasai mobea, ronga sai inehe hai raro ngkamotu'a, kapala pua'ima, ronga guru agama, dungku kai pinopate, sawali oleo ko'otolu dahosi nta pinokompewangu mbule. »
23 Kai po'awaakondo luwu miano kanahi, « Inaiho danta nunu'aku, osie meehawa'o wotoluno, sawali lemba'o keu mpinotalambeno tapio oleo, kai nunu'aku. 24 Kana'umpe inai da totonga'o penaano, dahoo nta isa penaano, sawali inai da sai me'o'oloiho penaano tendenomo hi nunu'aku, yahomo danta pokosalama'omo. 25 Hapasi gunano koie miano, ki perapio luwu ihino lino, sawali penaano isaa ronga torano masilaka? 26 Inai da mokoko'anu akui'aku ronga haratiaku, Ana Nto Manusia na'ana da pinoko'owose nta mokoko'anu akui'o koie miano, ki leu mpendua hai laro ngka'owose'ano Apu Alla Tamanto ronga pera mala'ekatino. 27 Santo'u-to'uahano Kupo'awaakokomiu: Hai comiu da meda'a na'ai dahira da sai da'a nta mate ki sando paisapo ontoo pomparentaano Apu Alla. »
I Yesus pinoko'owose hai tangkeno
(Mat. 17:1-8; Mk. 9:2-8)
28 Kira-kira asa mincu arino mompotisu kana koie, yahopo koie i Yesus kai wawahira i Petrus, i Yahya, ronga i Yakobus, kando mporake hai wawo ntangkeno nta amala. 29 Dahomo konainoo amala, kai teboli'i hulano, ronga pakeano mopila nggelaamo. 30 Kai tibo da'a orua miano da mogau'akono, yahoo nabii Musa ronga nabii Elia. 31 Orua'ira molinyaahako'iramo niwincano suruga. Da nigaudo yahoo, hi sai da'amo nta mengkau kai tawe koie i Yesus hai Yerusalem. 32 Koie wotu i Petrus ronga simbauno dahira tekoturi, sawali kando tibo tepowangu kando ontoo i Yesus da kuleu'o niwincano suruga da dompa molinyaa, ronga orua'ira ko'ira nabii da mentade okudahio. 33 Tempondo orua'ira nta bintanio koie i Yesus, kai kanahi i Petrus, « O ponggawa, moico to'uo kito meda'a na'ai. Dahoo nta moico kico mpoweweu te'otolu mboru-mboru: me'asa taromiu, me'asa tarono nabii Musa, ronga me'asa tarono nabii Elia. » Kai pogau kana koie, nasai da'a to'orio ki hapa da kinahiino.
34 Dahomo mogau kana koie, kai tudu seru tongohira. Ronga tempono tongohira seru, momee'ira. 35 Kando podeaho suara mebinta koie hai bolo seru da kanahi, « Diemo Ana nirurukincu. Mimpodeahomo. » 36 Sa'arindo modeaho koie suara, kando ontoo i Yesus te'iaamo pantano da da'a na'ico. Ronga ko'ira ana guru wuniako koie da ari kadadia, mau hai nai nando da'a tuluraa da ari inontondo.
I Yesus mompokontido anadalo da nilawuino setani
(Mat. 17:14-18; Mk. 9:14-27)
37 Sameantanomo koie i Yesus ronga ko'otolu'o ana guruno monguli mebinta hai tangkeno, kando meleu miano me'alu tepo'awaakono. 38 Dahoo me'asa miano da me'e'eta kanahi, « O tuangguru, kupo'ita kami ontoakuo anaku, kana'umpe nante'i-te'iaahanosi koie anaku. 39 Sante lawuiho setani, kai tibo mekiali. Kai pokosincoraka'o wotoluno dungku kai bubura ngangano. Nte pakasea ngkaidaaho ronga nai ehe bintanio. 40 Ariakumo mo'ita hai ana gurumiu kando tilaa koie setani, sawali nasando tule'i. »
41 Kai polawani koie i Yesus, « Comiu miano da sai parasaea ronga da bintaa Apu Alla! Dahopo bara mengkau nta mperonganto ronga Kudaa sabaraakokomiu? Wawaamo na'ai koie ana'u. »
42 Tempono koie anadalo leu okudahio i Yesus, kai lawa koie setani rambitako hai wawo wita kai sincoraka wotoluno. Sawali i Yesus nagorasio koie setani kai peluarako ronga mokontidoo koie anadalo, yahopo kai soroakono'o tamano. 43a Kando mentekangka luwu miano na'ico tendenomo kuasano Apu Alla da owose.
Kompenduano i Yesus tuluraa nta karasaino
(Mat. 17:22-23; Mk. 9:30-32)
43b Dahirapo mebangao ko'ira miano me'alu tendenomo luwu da niweweuno koie i Yesus, kai tena'ira ana guruno kanahi, 44 « Mimpodedeaho ronga mimpeehawa'o die da kinahiincu: Ana Nto Manusia dahoo nta sinoroako hai limano miano. » 45 Sawali ko'ira ana guruno nasando paha'o koie da kanahino, kana'umpe batuano tewuniakoo hai ira, yahomo kasando tule'i to'orio. Ronga nasando moseka metukanaiho hapa koie batuano.
Inai da owo-owose'akondo ko'ira ana guru
(Mat. 18:1-5; Mk. 9:33-37)
46 Kando mpegagahi ko'ira ana guruno i Yesus inaiho da owo-owose'akondo. 47 Sawali koie i Yesus nanto'orio da pekirindo, nangkuamo kai po'ala me'asa ana'ate kai pokompentadee hai pampano, 48 kai kanahi, « Inai da lawatio die ana'ate tendenomo neengku, dahomo lawatiaku, ronga inai da lawatiaku, dahomo lawatio da ari tena'aku. Kana'umpe miano da oki-okidi hai comiu, yahomo da owo-owose. »
Da sai dalukita koiemo simbauto
(Mk. 9:38-40)
49 Kai kanahi i Yahya, « O ponggawa, aricami mo'onto miano da montilaako setani neemiu, nangkuamo kako tabe'o, nasa'iaa cita. »
50 Sawali nangkoharatia koie i Yesus, « Mi'osie tabe'o, kana'umpe inai da sai dalukita, koiemo simbauto. »
Miano Samaria nando ehee i Yesus
51 Okudaamo tempono dahano nta moleka sabe hai suruga, kai otuhio nta lako hai Yerusalem. 52 Yahopo kai pontena miano lako meri'ouhakono. Melako'iramo nde'e da tinenano, kando mpewiso hai me'asa kampo hai Samaria, nta pasadia'akono'o pera da paraluuno. 53 Sawali ko'ira miano Samaria nasando ehee, kana'umpe nta pe'o'alaano hai Yerusalem.b 54 Tempono i Yakobus ronga i Yahya ontoo koie kadadia, kando kanahi, « Apua, dakomiu bara nta ehe kico po'ita kai tudu api mebinta hai langi kai tunuhira? » 55 Sawali namegilisako koie i Yesus kai i'ireihira. 56 Yahopo kando lako hai kampo suere.
Sarano miano danta nunu'o i Yesus
(Mat. 8:19-22)
57 Dahira konainoo koie i Yesus ronga ana guruno meda'a hai bolo sala, kai kanahi koie me'asa miano hai Yesus, « Dahaku nta nunukomiu, mau ki hapa nta pe'o'alaamiu. »
58 Kai koharatia koie i Yesus, « Dahu lampu dahoo pelokuano, ronga manu-manu dahoo pomua'ano, sawali Ana Nto Manusia nahina nta lelehaano. »
59 Yahopo kai koharatia hai miano suere, « Nunu'akumo. »
Sawali koie miano nangkanahi, « Miwukahiaku isala kaku pohule koburuo tamangku. »
60 Koharatia'omo i Yesus, « Kahioomo miano mate kando koburuo miano matendo, sawali ico'o lakomo leleako pomparentaano Apu Alla. »
61 Kai kanahi koie miano suere, « Dahaku nta nunukomiu, Apua, sawali Miwukahiaku isala kaku pohule me'abaki hai raro mpetilaku. »
62 Sawali koie i Yesus nangkoharatia, « Pera miano da konainoo merakala, kai polihe hai bungkuno, nai pantasi hai pomparentaano Apu Alla. »