Akalado miano Yahudi nta pepatee i Yesus
(Mat. 26:1-5; Luk. 22:1-2; Yah. 11:45-53)
14
1 Te'iaamo orua oleo nta leuhano oleo owose Ntepulosi'a ronga mata ndo'ua Tewawea Roti Sai Kotulu,a ko'ira kapala pua'ima ronga guru agama po'u'ungkehiramo akala nta rako'o i Yesus ronga nta pepatee. 2 Sawali ndona mengkanahi, « Osie kokonaa oleo owose, te'iaamo kando madalo miano me'alu. »I Yesus pina'usakoako mina-mina hai rapano
(Mat. 26:6-13; Yah. 12:1-8)
3 Dahiramo konainoo totoro mpongkaa hai laicano i Simon da ari kokulidaa, hai Betania, kai leu koie me'asa tina mowawa bitolo da ko'ihiako mina-mina narwastu aslii da mohali to'u olino. Sa'arino tela'o koie rapano bitolo, kai pa'usakoakono'o hai wawo rapano i Yesus.b 4 Ko'ira miano da meda'a na'ico mosa'oomo larondo kando mpeka'anu-anu, « Yo hapa kai sosa'oo koie mina-mina da mohali olino? 5 Kana'umpe koie mina-mina tewalio nibalu tolu etu kolalo doi pera, yahopo doino titila'akondo'o miano ngkadee-dee. » Yahopo kando awaiho koie tina.
6 Sawali nangkoharatia koie i Yesus, « Mimpoturusiomo! Hapa kami daa mokomasusa'o koie tina? Da niweweuno hai Aku moicoo. 7 Kana'umpe miano ngkadee-dee dakomiusi nta mperonga ngkaida'a ronga tulumihira kimi ehe, sawali I'aku nato da'amo nta mperonga ngkaida'a. 8 Koie tina ariomo weweuho da tule'i niweweuno. Kana'umpe koie mina-mina da pinasadiano nta pekoburungku peri'ouhomo pa'usako hai wotolungku. 9 Santo'u-to'uahano Kupo'awaakokomiu: Pera dahano nileleako die Lele Mohende hai wita'ea, die tina ronga hapa da niweweuno dahoo nta sinangke ngkaida'a kai osie kinolumpe. »
I Yudas mepatudu nta soroo i Yesus
(Mat. 26:14-16; Luk. 22:3-6)
10 Koie i Yudas Iskariot, me'asa simbaudo da hopulu orua ana guruno i Yesus, lako hai ira kapala pua'ima nta soroakondo'o koie i Yesus. 11 Taperano sanaa larondo hindo podeaho ronga pedandi'iramo nta moweeho doi. Yahopo kai po'u'ungke wotu da moico dahano nta soroakondo'o.
I Yesus pokomaroaho oleo Ntepulosi'a
(Mat. 26:17-25; Luk. 22:7-14,21-23; Yah. 13:21-30)
12 Konaa mata ndo'ua Tewawea Roti Sai Kotulu, tempondo mposumbele domba nta pompokomaroando oleo Ntepulosi'a, petukanahiramo ko'ira ana guruno i Yesus kanahi, « Po'ehemiu maina nta lako'amami kokarehoakita kato mentewawe moko'owose'o oleo Ntepulosi'a? »
13 Yahopo kai pontena orua ana guruno kanahi, « Milakomo hai kota, dakomiumo nta awaa miano da molemba bengki da ko'ihiako e'e. Mimperumbuihakonomo, 14 ronga mimpogau'akono apuno laica sumoo'ano, ‹ Pe'oliwino guru: maina suo dahangku nta tewawe moko'owose'o oleo Ntepulosi'a meronga ana guruku? › 15 Koie miano dahomo nta tisu'akomiu'o me'asa suo owose hai wawo da te'atoromo pokosangkano. Kokeenamo kami mpompasadia'akita. »
16 Kando lako nde'e koie orua ana guruno kando dungku hai kota, kando awaa kana-kana da kanahino. Na'icomo nde'e pompasadia'ando nta tewawea moko'owose'o oleo Ntepulosi'a.
17 Samalono nde'e meleuhiramo koie i Yesus meronga ana guruno da hopulu orua. 18 Dahiramo konainoo mentotoro mentewawe, kai koharatia koie i Yesus, « Santo'u-to'uahano Kupo'awaakokomiu: Dahoo me'asa miano hai comiu danta soroaku, yahoo da perongangku mongkaa. »
19 Yahopo nde'e kando mopoe larondo kando mpetukanaiho tee-tee'asa miano kanahi, « Na'iaasi bara i'aku, Apua? »
20 Kai polawani, « Koie miano yahoo me'asa simbaumiu da hopulu oruakomiu, da montudu roti pe'asa mangkoonangku. 21 Ana Nto Manusia dahoo nta mate kana da teburi hai Boku Haratiano Apu Alla, sawali masilaka'o miano da soroaku. Dadisi koie miano ki sai da'a pinokohina. »
Tewawea me'asa meda'akono Apu Yesus
(Mat. 26:26-29; Luk. 22:14-20; I Kor. 11:23-25)
22 Dahiramo konainoo mpongkaa, kai po'ala koie i Yesus roti, kai pepebarakati'o hai Apu Alla, kai sisibio, yahopo kai titila'akondo'o ana guruno ronga koharatia, « Alaamo, diemo wotolungku. »
23 Yahopo kai alaa penda pondo'ua, kai pontarimakasi hai Apu Alla, kai weehakondo'o kando mpondo'u luwundo. 24 Ronga mo'awaakondo kanahi, « Diemo reaku, rea mpedandi, da tesolorako tendenomo miano me'alu. 25 Santo'u-to'uahano Kupo'awaakokomiu: Naku da'amo nta mondo'u angguru, dungku oleono dahangku nta ndo'uo angguru tonia hai laro mpomparentaano Apu Alla. »
I Petrus nta mehapuiho i Yesus
(Mat. 26:30-35; Luk. 22:31-34; Yah. 13:36-38)
26 Sa'arindomo mpelagu mporeree, koie i Yesus ronga ana guruno melako'iramo hai tangkeno Zaitun.
27 Yahopo koie i Yesus kai po'awaakondo, « Luwumiu dahoo nta molelu parasaeamiu. Kana'umpe dahoo teburi hai Boku Haratiano Apu Alla, ‹ Dahaku nta pepatee koie tumpu mpakani, ronga ko'ira pinakani dahira nta mentekamburako. ›c 28 Sawali sapewangungku mbule, dahaku nta meri'ouhakokomiu hai Galilea. »
29 Kai polawani i Petrus kanahi, « Mau ki luwundo molelu parasaeando, sawali i'aku naku da'a. »
30 Yahopo koie i Yesus kai lawanio kanahi, « Santo'u-to'uahano Kupo'awaakoko: Diesi malo, nai da'apo koa pendua totorea manu, dakomo nta mehapuihaku tepentolu. »
31 Sawali nantianio kilowuno i Petrus kanahi, « Labiraamo kumate merongakomiu, naku da'a nta mehapuicomiu. » Luwuo ana guruno pengkenaa kanahindo.
I Yesus amala hai uma Getsemani
(Mat. 26:36-46; Luk. 22:39-46)
32 Sadungkudo koie i Yesus ronga ana guruno hai uma da meneehako Getsemani, kai koharatia, « Mintotoromo na'ai, kaku lako amala. » 33 Kai wawahira itai i Petrus, i Yakobus, ronga i Yahya. Kai petampu'u menasaa wotoluno hi momee ronga halia, 34 yahopo kai po'awaakondo kanahi, « Taperano mopoe larongku, pomperasaku kana to'u nta mate. Mimpoo'iamo na'ai ronga mimpedagai. »
35 Kai pesuahako ronga merompoako hai wita kai amala, ki daa nta tewali kai liaho koie karasai. 36 Kai koharatia, « O Ama, hai Comiu nahina da sai nta tewali; kahioomo kai laloaku die pondo'ua ngkarasai. Sawali na'iaa po'ehengku nta tenunu, yahoo po'ehemiu. »
37 Sa'arino koie, kai pohule awahira dahiramo mpoturi otolu'ira, kai anuo koie i Petrus, « Simon, dakopo bara moturi? Nau tule'i bara medagai te'asa damu? 38 Mimpedagai ronga mi'amala, kai osie saru konakomiu posoba-soba: pelaroa da mokea dahoo, sawali wotolu namodengkee. »
39 Kai lako penda amala da kana itonia. 40 Kai pohule penda awahira dahirasi mpoturi hindona mokokotundu'eamo; nando to'oriomo ki hapa nta polawanindo i Yesus.
41 Yahopo kai pohule kompentoluno ari amala kai koharatia, « Dakomiupo mpoturi ronga mpekoli-koli? Koa'omo. Leuhomo tempono dahano Ana Nto Manusia nta nisoro hai miano maradosa. 42 Mimpewangumo kato lako, koie miano danta soroaku okudaamo. »
I Yesus nirako
(Mat. 26:47-56; Luk. 22:47-53; Yah. 18:3-12)
43 Dahopo koie i Yesus konainoo mogau, kai tibo saba i Yudas, me'asa simbaudo da hopulu orua ana guruno, ronga asa lunu miano da mpowawa taa ronga kalangku, tinenado raro ngkapala pua'ima, guru agama, ronga kamotu'ano to Yahudi. 44 Miano danta soroakondo'o i Yesus ariomo moweehira peto'o kanahi, « Maina da inumaku, koiemo kami rako'o, wawaa ronga daga'o. »
45 Sadungkuno i Yudas na'ico, tade-tadeno motutuiho koie i Yesus kai kanahi, « O tuangguru. » Kai uma'o nde'e. 46 Yahopo kando alaa rako'o nde'e koie i Yesus. 47 Dahoo me'asa miano da perongano da bitusako taano, kai tongka'o birino atano kapala pua'ima kai tuuna.
48 Koharatia'omo i Yesus hai ira, « Ponto'orimiu I'aku die miano mosa'o, yahomo kami leu mowawaakuo taa ronga kalangku nta rako'aku? 49 Mainakaa, tapio oleo dahakusi mompotisu hai ra'imiu hai uluano raha mpesombaa, yo hapa kasami rako'akupo? Sawali die luwu kadadia mentoda'anomo da teburi hai Boku Haratiano Apu Alla. » 50 Yahopo luwu ana guruno kando mpolai bintanio.
51 Koie tempo dahoo me'asa tora mongura nunu'o i Yesus nai da'a mebabu, te'iaasi mekuleu'ako sawu. Nta nirako'o na'ana, 52 nangkuamo kai bintanio sawuno kai polai melua ntula.
I Yesus ni'adili
(Mat. 26:57-68; Luk. 22:54-55, 63-71; Yah. 18:13-14, 19-24)
53 Yahopo kando wawaa koie i Yesus mera'iako hai pua'ima'ea, kando mentekongko raro ngkapala pua'ima, kamotu'ano Yahudi, ronga raro guru agama. 54 Koie wotu i Petrus merumbui mentalahio i Yesus, kai dungku hai uluano koie pua'ima'ea, ronga na'icomo totoro'ano menguru merongahira ko'ira da memparonda.
55 Raro ngkapala pua'ima ronga luwu anggota pongadila'eano agama mpo'u'ungkehiramo saksii danta pokomobea'o i Yesus, dungku kai nihukuma mate, sawali nando mpo'awa. 56 Me'aluo miano da mpontumbu'akono kule, sawali nai pono-ponoha po'awando me'asa ronga mehano.
57 Yahopo kando saba opi-opia miano bali'o montumbu'akono da sai menona: 58 « Dakami modeaho die miano hi daa kanahi, ‹ Dahaku nta tule'i rengga'o die raha mpesombaa da niweweuno to manusia, ronga motadee suere da sa'iaa hinedono to manusia larono otolu oleo. › » 59 Maupo die, nai pono-ponoha po'awando me'asa ronga mehano.
60 Kai pentade koie pua'ima'ea hai tongano miano me'alu, kai petukanaiho i Yesus kanahi, « Nau da'a bara koie nta molawani hindo daa tuntuko? »
61 Sawali koie i Yesus te'iaasi mengio, nahina polawanino. Kai petukana penda koie pua'ima'ea kanahi, « Co'omo bara Mokole Pompokosalama, Anano Da Kuasa'ea? »
62 Kai polawani koie i Yesus, « Akumo diie, ronga dakomiumo nta ontoo Ana Nto Manusia totoro hai muanano da makuasa ronga leu me'ulea hai seru. »d
63 Yahopo koie pua'ima'ea kai hiakako babuno kai kanahi,e « Nta hapantopo mo'u'ungke saksii? 64 Mimpodeahomo hi pengkengkenaiho Apu Alla. Kana'umpe po'awamiu? »
Yahopo kando mpolawani mponoha, « Kahioomo kai pinopate. »
65 Petampu'uhiramo nde'e meha ko'ira miano me'o'oniuho ronga medampoo matano ronga bubusulio kando daa kanahi, « O nabii, po'awaakami kinai da o'anuko. » Deenapo miano mparonda itaihiramo wangkulio.
I Petrus mehapuiho i Yesus
(Mat. 26:69-75; Luk. 22:56-62; Yah. 18:15-18,25-27)
66 Dahano totoro koie i Petrus hai ulua, kai tealo koie ata ntinano pua'ima'ea, 67 kai ontoo i Petrus hi daa menguru, kai pekaa-kaanio ra'ino kanahi, « Co'o na'au peronganosi koie i Yesus miano Nazaret. »
68 Sawali namehapu kanahi, « Naku da'a to'orio ronga naku paha'o ki hapa da kinanahiiu. » Yahopo kai lako hai pinewamba da hai ulua [nantotorea'o manu.]
69 Sa'ontoo penda koie i Petrus, koie tina namo'awaakondo miano da meda'a na'ico kanahi, « Die miano yahosi salakodo. » 70 Sawali i Petrus namehapu penda.
Nai da'a lembahi miano da meda'a na'ico mengkanahi hai Petrus, « Ico'o die yahoo to'usi salakodo, mainapo co'o miano Galilea. »
71 Yahopo i Petrus kai petampu'u metundari ronga mesumpa, « Naku da'a to'orio koie miano da nineemiu! »
72 Koie wotu kompenduahanomo manu totorea. Namokopehawa'o nde'e i Petrus da ari kanahino i Yesus, « Nai da'apo nta koa pendua totorea manu, dakomo nta mehapuihaku tepentolu. » Sapokopehawa'o nde'e kai pewowo.f