I Yesus nai inehe hai kampo Nazaret
(Mat. 13:53-58; Luk. 4:16-30)
6
1 Kai lako koie i Yesus ronga ana guruno bintaa koie kampo kando dungku hai kampo owose'ano. 2 Konaa oleo mpekolia, nametampu'uo mompotisu hai laica sambahea'a, ronga ko'ira miano me'alu da mpompodedea taperando mentekangka, kando kanahi, « Hai hapamo pebintaano die luwu? Ponto'ori olaro hapa die da inawano? Kana'umpe kai tule'i moweweu da tinekangkaako kana koie? 3 Na'iaa bara Iaa koie tuka ngkeu, anano i Maria, ronga petilano Yakobus, Yoses, Yudas, ronga i Simon? Ronga ko'ira petilano tina da peronganto? » Nangkuamo nde'e kasando ehee.
4 Kai po'awaakondo koie i Yesus kanahi, « Yo nabii te'angga'o hai pera wonua, sawali dahano sai te'angga hai kampono, hai raro mpetilano, ronga hai laicano. » 5 Nangkuamo kasai hina te'asa da to'ori niweweuno da tinekangkaako, tabeano dampasako peleno hai opia miano da morungku kando mentido. 6a Taperano tekangka hi sando ehe parasaea.
I Yesus tena'ira da hopulu orua ana guruno
(Mat. 10:5-15; Luk. 9:1-6)
6b Yahopo i Yesus kai lako kuu-kuu'o kampo ronga mompotisu. 7 Kai kebaihira da hopulu orua ana guruno kando lako mente'o'orua miano, ronga moweehira kuasa pontilando setani. 8 Kai tabe'ira kando osie mpowawa hapa-hapa tabeano tuko, mau kinaa atawa kadu mantu osie mowawa, atawa doi hai pekokorindo. 9 Tewalio mesapatu, sawali osie mowawa babu koa orua. 10 Kanahiomo penda, « Kimi dungku'o me'asa kampo, ronga tinarima hai me'asa laica, mimpoo'iamo na'ico dungku kami bintaa koie kampo. 11 Sawali ki daa me'asa kampo da sai ehe tarimakomiu atawa modedeaho ino'awamiu, mimpeluarakomo kami ntapisio awu da dodai hai karumiu kana me'asa peto'o. »a
12 Yahopo kando lako leleakoakondo'o ko'ira miano kando memanda. 13 Me'aluo setani da tinilando, ronga me'aluo miano morungku da niminakindo kando mentido.
I Yahya pompobaho pinepate
(Mat. 14:1-12; Luk. 9:7-9)
14 Koie mokole Herodes Antipas podeahomo daa-daano i Yesus, hi teleleakomo neeno, ronga kanahindo miano, « Koie i Yesus yahoo i Yahya pompobaho da toramo mbule, nangkuamo kai kuasa moweweu da tinekangkaako. »b
15 Dahoo miano da kanahi, « Koiemo nabii Elia. »c
Dahoo penda da kanahi, « Koiemo nabii da kana nabii mperi'ou. »
16 Sapodeaho koie Herodes, nangkanahio, « Na'iaa, koiemo Yahya, ariakumo mepetawesio rapano, sawali nantoraamo mbule! »
17 Kana'umpe nameri'oumo Herodes ari metena rako'o koie Yahya kai wiso'o hai bolo ntorungku. Kai petena kana koie tendenomo i Herodias na'o'api hai Herodes. I Herodias yahoo samotu'ano i Filipus, petilano Herodes. 18 Kana'umpe namanturu'omo i Yahya ari tabe'o i Herodes kanahi, « Upalio o'apinio petilamiu! »d
19 Koiemo sababuno Herodias kai kokoleaho Yahya ronga mokea pepatee, sawali nasai to'ori. 20 Kana'umpe i Herodes namontangkoro hai Yahya, nanto'orio hinangkua miano ntekona ronga molinyaa pelaroano, yahomo kai totonga'o. Halia'o pelaroano hi podeaho i Yahya hi pogau, sawali mohende'osi penda modedeaho.
21 Perumbuino koie i Herodias kai po'awa tempo da moico, yahoo daano i Herodes pokomaroaho oleo hinano mendo'uahakondo pamarenta, ponggawano tantara, ronga kamotu'ano miano Galilea. 22 Koie tempo pewiso'omo ana ntinano i Herodias kai ponari pokosanaa'o larono Herodes ronga miano ni'undano, yahopo mokole kai tena'o koie waipode kanahi, « Po'itaamo hai aku hapa da pinokeahakou, dahaku nta moweeko! » 23 Yahopo kai pesumpa, « Hapamo danta pino'itau dahaku nta moweeko, mau ki asa ntilara pomparentaangku! »
24 Yahopo koie waipode kai peluarako metukanaiho tinano, « Hapa nta pino'itangku? »
Kai polawani tinano, « Rapano Yahya pompobaho. »
25 Kai tekara-karai koie waipode lako mo'ita hai mokole, « Po'ehengku diekana-kana kami weehakuo rapano Yahya pompobaho hai kapara! »
26 Kai mopoe larono nde'e koie mokole, sawali nantabulu ari mesumpa hai ra'indo miano me'alu, yahomo kasai ehe limpakio sumpano. 27 Koie mokole tade-tadeno montena me'asa tamalaki kai lako alaa rapano Yahya. Koie miano lako'omo tawesio rapano Yahya hai bolo ntorungku. 28 Kai leu wawaa koie rapa hai bolo ngkapara ronga weehakono'o koie waipode, yahopo koie waipode kai weehakono'o tinano. 29 Tempono ko'ira ana guruno Yahya modeaho koie kadadia, lako'iramo alaa maeatino, yahopo kando koburuo.
I Yesus mompetoka lima rewu miano
(Mat. 14:13-21; Luk. 9:10-17; Yah. 6:1-13)
30 Ko'ira rasulu mempohule'iramo mbule tepo'awaakono i Yesus ronga mo'awaakono luwu da ari hinedondo ronga pompotisudo. 31 Yahopo kai koharatia, « Mileumo kato mpesuahako dahano mongio kato mpompanta, kami mpekoli-koli asantonia! » Kana'umpe name'aluhira da meleu ronga da mpohule dungku kasando mentepoweweu mpongkaa. 32 Yahopo nde'e kando mpe'ulea hai bangka, kando lako mpesinca dahano mongio.
33 Sawali tempondo mpe'ulea hai bangka, me'aluo miano da ontohira ronga to'orihira. Mpewita'iramo ko'ira miano me'alu mpebinta hai luwu kampo kando mpekalulu totambeihira. 34 Satiino koie i Yesus hai wiwi ntahi, kai ontohira miano da me'alu to'u. Nilakono lolarohira, kana'umpe kanahiramo domba da sai pinakani. Yahopo nde'e kai petampu'u moweehira pompotisu da me'alu.
35 Kiniwiano kando meleu ana guruno kanahi, « Dahanto die mongioho ronga nta maloomo. 36 Tena'iramo kando lako mo'oli nta kinaando hai desa ronga kampo da okudahicita. »
37 Sawali koie i Yesus namolawani, « Comiu danta moweehira mpongkaa. »
Yahopo kando polawani, « Icami bara danta lako mo'oli roti da terua etu doi pera anggano danta mengkinaando? » e
38 Sawali nangkanahi, « Opia roti da nidiomiu? Milakomo ontoo! »
Sa'arindo ontoo kanahi'iramo, « Dahoo lima boto roti ronga orua boto ica. »
39 Kai tena'ira ana guruno kando pokontotoro'ira luwu miano mpelibu-libu hai wawo ewo mo'uso. 40 Dahoo da asa etu miano asa ntobu, dahoo da lima pulu miano asa ntobu. 41 Yahopo kai alaa koie da olima roti ronga rua boto ica, kai pesoso'e hai langi ronga mo'itaakono barakati. Yahopo kai sisibio roti kai weehakondo'o ana guruno, kando titila'akondo'o miano me'alu, kanapo na'ana koie da orua ica titila'akondo'o luwundo. 42 Kando mpongkaa dungku memowohi luwundo. 43 Kando mengkompuluo koie torano roti ronga ica dahoo hopulu orua be'u da pono. 44 Ko'ira da mpongkaa roti, me'alundo dahoo lima rewu miano te'iaapo tama mpena.
I Yesus lolako hai wawo e'e
(Mat. 14:22-33; Yah. 6:15-21)
45 Sa'arindomo koie, nilakono koie i Yesus tena'ira ana guruno mewuatako hai bangka, kando mpompole meri'ou hai Betsaida, ronga tena'iramo na'anda ko'ira miano me'alu kando mpohule. 46 Samenteposincandomo, lako'omo hai wawo ngkabumbu kai amala.
47 Satewalino malo, koie bangka dahomo hai tonga ntahi. Sawali pantano koie i Yesus dahopo hai wita. 48 Sa'ontohiramo nde'e ana guruno hina taperandomo mokokau mebose tendenomo moruku ngalu hai ra'i, kokomeanta kai leu hai ira lolako hai wawo ntahi. Mokeaho tealo liusakohira, 49 sawali sando ontoo hi daa lolako wawo ntahi, ponto'orindo tonuana, nangkuamo kando mpekiali. 50 Kana'umpe ndona me'ontoo luwundo, yahomo kando memomee to'u.
Sawali nanilakono mogau'akondo kanahi, « Mimpokomorodoo pelaroamiu! I'akusi die, mi'osie momee! » 51 Yahopo kai sabe hai bangkado awahira, ronga koie ngalu nilakonomo montundu. Ntaperando mebangao, 52 tendenomo hi sando da'apo paha'o batuano, hi ari mompokome'alu roti koie i Yesus, nasai da'apo te'ungkahi pelaroando.f
I Yesus mompokontido miano morungku hai Genesaret
(Mat. 14:34-36)
53 Samentepolendo i Yesus ronga ana guruno hai wonua Genesaret, kando koo'o bangkado na'icokeena. 54 Sampeluarakondo mebinta hai bangka, nilakodo miano to'orio hi daa i Yesus kokeena. 55 Kando mpekokalulu hai upu-upuo kampo mpetampu'u wawahira miano morungku hai wawo empe, hai mai-maina dahando modeaho dahano i Yesus. 56 Koa dungku'ano, mau hai desa, hai kota, atawa hai kampo, dahirasi mowawa miano morungku hai tadohando, kando po'itaakondo ki tewali kando hedoo porambui babuno, ronga pera miano da ari hedoo mentidohiramo.