Yoꞌoꞌ kaꞌán a̱ xaꞌa̱ꞌ ña̱ nda̱tu̱nꞌ va̱ ko̱o̱ ñu̱u̱ Jerusalén xa̱aꞌ nuu̱ꞌ kuꞌu̱n e̱ꞌ
60
Kaꞌán Ndiosí ndii:
“Ndo̱koo̱ ndoꞌó,
ne̱ ndieeꞌ ñu̱u̱ Jerusalén,
te̱ na̱yiꞌe̱ ndo̱ꞌ,
sa̱kanꞌ ña̱ xa̱ ni̱ xa̱a̱ i̱ te̱ ko̱o̱ i̱ xiinꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ña̱ nda̱tu̱nꞌ i̱ ndii,
xa̱ yoo a̱ te̱i̱n ndo̱ꞌ.
2 Ko̱to̱ ndo̱ꞌ,
xa̱ ni̱ nda̱si̱ ndo̱o̱ ña̱ i̱i̱n yaví ka̱niiꞌ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ,
te̱ xa̱ ni̱ nda̱si̱ ndo̱o̱ tu̱ sa̱kuuꞌ ñu̱u̱ naꞌnuꞌ.
Ndisu̱ miiꞌ ndieeꞌ ndoꞌó ndii,
ñuꞌu̱ mi̱iꞌ yuꞌu̱,
Yahvé,
na̱yiꞌe̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ko̱o̱ tu̱ ña̱ nda̱tu̱nꞌ i̱ te̱i̱n ndo̱ꞌ.
3 Ñuꞌu̱ yoꞌó niaꞌa̱ nuu̱ꞌ ne̱ tukuꞌ te̱ ka̱ka̱ ni̱a̱,
te̱ ki̱xi̱n ku̱ni̱ tu̱ sa̱kuuꞌ rey ña̱ yiꞌé nda̱tu̱nꞌ yoꞌó.
4 ’Ndo̱ni̱ꞌi̱ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ko̱to̱ ndo̱ꞌ sa̱a̱ xinundu̱u̱ xi̱i̱nꞌ ndo̱ꞌ sa̱kuuꞌ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ni̱ na̱kaya̱ kaa̱ꞌ ndii,
ndoꞌó ku̱a̱xi̱ ko̱to̱ ni̱a̱.
Tiaa̱ siꞌe̱ ndo̱ꞌ ndii,
xikaꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ ki̱e̱e̱ ra̱ te̱ xaa̱ ra̱ ñu̱u̱ yoꞌoꞌ.
Te̱ ña̱ꞌaꞌ siꞌe̱ ndo̱ꞌ ndii,
ko̱ni̱ꞌi̱ nda̱ꞌaꞌ ña̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ kii̱ꞌ xaa̱ ndo̱ꞌ ñu̱u̱ yoꞌoꞌ.
5 Te̱ kii̱ꞌ ku̱ni̱ ndo̱ꞌ ña̱ ni̱ na̱ndi̱koꞌ siꞌe̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ ndii,
na̱yiꞌe̱ vi̱ꞌ ndu̱tyiꞌ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ ña̱ va̱ꞌa̱ kuni ndo̱ꞌ,
na̱nda̱ni̱ va̱ ndo̱ꞌ te̱ va̱ꞌa̱ xa̱va̱ꞌa̱ ku̱ni̱ nimá ndo̱ꞌ.
Te̱ nda̱ꞌaꞌ ndoꞌó ndooꞌ ña̱ vikaꞌ sa̱kuuꞌ ne̱ ndieeꞌ ñu̱u̱ ña̱ ñuꞌuꞌ yu̱ꞌuꞌ mi̱ni̱ kaꞌnuꞌ,
te̱ sa̱kanꞌ tu̱ sa̱kuuꞌ ña̱ vikaꞌ sa̱kuuꞌ ñu̱u̱ naꞌnuꞌ ndooꞌ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ.
6 Ku̱tuꞌ vi̱ꞌ ka̱niiꞌ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ ndo̱ꞌ ku̱ꞌu̱n camello,
tiꞌ ki̱xi̱n nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ Madián xiinꞌ tiꞌ ki̱xi̱n nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ Efa.
Te̱ ki̱xi̱n tu̱ sa̱kuuꞌ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ ndieeꞌ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ Sabá,
ki̱xi̱n ndi̱a̱ka̱ ni̱a̱ oro xiinꞌ xa̱ꞌa̱n xavixínꞌ,
te̱ xakaꞌnuꞌ ni̱a̱ yuꞌu,
Yahvé,
kii̱ꞌ ñuꞌuꞌ ni̱a̱ i̱tyiꞌ ku̱a̱xi̱ ni̱a̱.
7 Te̱ nda̱ꞌaꞌ ndoꞌó ndoo̱ tu̱ sa̱kuuꞌ si̱ndiki̱ꞌ sa̱na̱ ne̱ ndieeꞌ ñu̱ꞌuꞌ Cedar,
te̱ ti̱xuꞌu̱ꞌ tyiee̱ sana̱ te̱ naniꞌ Nebaiot ku̱ndu̱u̱ tiꞌ na̱soko̱ꞌ ndo̱ꞌ nuu̱ꞌ i̱.
Tiꞌ ja̱a̱nꞌ ndii,
ka̱ꞌmi̱ ndo̱ꞌ riꞌ nuu̱ꞌ i̱ te̱ ku̱ndu̱u̱ riꞌ tu̱mani̱ꞌ ña̱ xtani̱ va̱ i̱,
te̱ nda̱sa̱ nda̱tu̱nꞌ ka̱ i̱ ti̱xi̱n yu̱kunꞌ i̱ ña̱ xa̱ lu̱vi̱ va̱ kaaꞌ miiꞌ yoo i̱.
8 ’¿Yo̱o̱ nduuꞌ ne̱ taꞌnuꞌ vi̱ꞌ kuaꞌa̱n kaa̱ꞌ nde̱e̱ naa viko̱ꞌ?
¿Te̱ yo̱o̱ nduuꞌ ne̱ taꞌnuꞌ vi̱ꞌ kuaꞌa̱n kaa̱ꞌ nde̱e̱ naa paloma tiꞌ kuaꞌa̱n nuꞌu̱ꞌ tyoꞌo̱ riꞌ?
9 Tundo̱oꞌ,
tunꞌ ku̱a̱xi̱ nde̱e̱ yu̱ꞌuꞌ mi̱ni̱ xikaꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ nduuꞌ nu̱ꞌ,
tunꞌ ña̱ꞌa̱ ne̱ yivi̱ꞌ,
ne̱ i̱ni̱ xini yuꞌu̱,
nduuꞌ nu̱ꞌ,
te̱ tundo̱oꞌ,
tunꞌ ku̱a̱xi̱ ñu̱u̱ Tarsis niꞌiꞌ i̱tyiꞌ nuu̱ꞌ nu̱ꞌ ku̱a̱xi̱ nu̱ꞌ.
Te̱ ti̱xi̱n tunꞌ kaa̱ꞌ ñuꞌuꞌ ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel ku̱a̱xi̱ nuꞌu̱ꞌ ni̱a̱ ñu̱u̱ ni̱a̱,
te̱ xikaꞌ xa̱va̱ꞌa̱ ni̱ ki̱e̱e̱ ni̱a̱ te̱ ku̱a̱xi̱ ni̱a̱.
Te̱ ti̱xi̱n tunꞌ ndo̱oꞌ kaa̱ꞌ ñuꞌuꞌ sa̱kuuꞌ oro xiinꞌ plata ña̱ kumiꞌ ni̱a̱ ku̱a̱xi̱ ni̱a̱,
te̱ ki̱ꞌi̱n kaꞌnuꞌ ni̱a̱ Yahvé,
Ndiosí su̱ꞌu̱n,
ña̱ xakaꞌnuꞌ ni̱a̱,
sa̱kanꞌ ña̱ xa̱ ni̱ ki̱ꞌi̱n kaꞌnuꞌ ña̱ꞌaꞌ ña̱ ja̱a̱nꞌ.
10 ’Te̱ tukuꞌ na̱ka̱sa̱ꞌa̱ nama̱ ña̱ ndasi i̱ꞌnu̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ,
te̱ sa̱kuuꞌ rey,
te̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ ra̱ ka̱ka̱ nu̱u̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ.
Sa̱kanꞌ ña̱ kii̱ꞌ ni̱ xiꞌe̱ i̱ ni̱ xi̱ni̱ ndoꞌó ndii,
ni̱ sa̱ndoꞌoꞌ i̱ ndoꞌó,
ndisu̱ vi̱ti̱n xaꞌa̱ꞌ a̱ ña̱ va̱ꞌa̱ kuni i̱ xini i̱ ndoꞌó ndii,
ku̱vi̱ta i̱ni̱ i̱ xaꞌa̱ꞌ ndo̱ꞌ.
11 Te̱ sa̱kuuꞌ yiꞌeꞌ nama̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ndii,
ko̱o̱ nuniaꞌ a̱ i̱i̱n keꞌinꞌ xiinꞌ ñu̱u,
sa̱kanꞌ te̱ ku̱vi̱ xkaꞌndi̱a̱ te̱ yivi̱ꞌ,
te̱ ki̱e̱e̱ sa̱kuuꞌ ñu̱u̱ naꞌnuꞌ xiinꞌ ña̱ vikaꞌ ña̱ ku̱a̱xi̱ ndi̱a̱ka̱ ra̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ rey,
te̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ ra̱,
ku̱ndi̱a̱ka̱ ña̱ꞌaꞌ ki̱xi̱n ra̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ.
12 Sa̱kanꞌ ña̱ sa̱kuuꞌ ñu̱u̱ xiinꞌ sa̱kuuꞌ rey,
te̱ kä̱ka̱ nu̱u̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ ndii,
ndo̱ñuꞌuꞌ ndo̱o̱ ra̱,
te̱ nduxi̱n xa̱tyiꞌ tu̱ ñu̱u̱ ra̱.
13 ’Sa̱kuuꞌ ña̱ vikaꞌ ña̱ yoo nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ Líbano ku̱ndu̱u̱ ña̱ꞌa̱ ndo̱ꞌ,
naa kuuꞌ tu̱nxaꞌ,
xiinꞌ tunꞌ naniꞌ ciprés,
xiinꞌ sa̱kuuꞌ i̱nga̱ nuu̱ꞌ tu̱nxaꞌ,
te̱ xiinꞌ tunꞌ ja̱a̱nꞌ nda̱sa̱ nda̱tu̱nꞌ ndo̱ꞌ yu̱kunꞌ i̱,
te̱ ki̱ꞌi̱n kaꞌnuꞌ i̱ miiꞌ yoo i̱ ja̱a̱nꞌ.
14 Te̱ sa̱kuuꞌ siꞌe̱ ne̱ mi̱iꞌ ni̱ ku̱u̱ xiinꞌ ndo̱ꞌ ndii,
ki̱xi̱n ku̱i̱ta̱ xitiꞌ ni̱a̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ sa̱kanꞌ tu̱ sa̱kuuꞌ ne̱ ni̱ ku̱nda̱siꞌ ndoꞌó ndii,
tyi̱to ni̱a̱ xaꞌa̱ꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ kaꞌa̱n ni̱a̱ ña̱ ñu̱u̱ mi̱iꞌ Yahvé nduuꞌ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ,
te̱ ñu̱u̱ Sión nduuꞌ ñu̱u̱ mi̱iꞌ Ndiosí su̱ꞌu̱n,
ña̱ xakaꞌnuꞌ ndoꞌó,
ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel.
15 ’Tee̱ꞌ ndee ni̱ ndoo̱ i̱i̱n nda̱a̱ꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ni̱ ku̱nda̱siꞌ tu̱ ne̱ yivi̱ꞌ ndoꞌó,
te̱ nde̱e̱ i̱i̱n köo̱ꞌ ni̱ xika̱ ka̱ ya̱ꞌya̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ndii,
nda̱sa̱ nda̱tu̱nꞌ xa̱va̱ꞌa̱ i̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ,
te̱ ku̱ndu̱u̱ ndo̱ꞌ ne̱ va̱ꞌa̱ kuni sa̱kuuꞌ ne̱ yivi̱ꞌ ku̱ni̱ ni̱a̱ nuu̱ꞌ kuꞌu̱n e̱ꞌ.
16 Sa̱kuuꞌ rey,
te̱ kaꞌnuꞌ,
te̱ xaꞌndia tyuunꞌ nuu̱ꞌ kuaꞌa̱ꞌ ñu̱u̱ naꞌnuꞌ,
ta̱xi̱ sa̱kuuꞌ ña̱ ku̱ti̱a̱ku̱ ndo̱ꞌ,
te̱ ku̱ndu̱u̱ ndo̱ꞌ nde̱e̱ naa ne̱ kuatyi̱ꞌ kualiꞌ,
ne̱ tyityinꞌ ndo̱soꞌ i̱i̱n reina,
ñaꞌ xaꞌndia tyuunꞌ.
Sa̱kanꞌ te̱ ku̱nda̱ni̱ ndo̱ꞌ ña̱ yuꞌu̱,
Yahvé,
nduuꞌ ña̱ sakakú ndoꞌó,
te̱ su̱vi̱ tu̱ i̱ sandoó ndiká ndoꞌó,
yuꞌu̱ ña̱ kooꞌ tyukuuꞌ va̱,
ña̱ xakaꞌnuꞌ ndoꞌó,
ne̱ vi̱ꞌe̱ Israel.
17 Te̱ nuu̱ꞌ a̱ ña̱ ta̱xi̱ ka̱a̱ bronce nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ ndii,
oro ta̱xi̱ i̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ nuu̱ꞌ a̱ ña̱ ta̱xi̱ i̱ ka̱a̱ tiꞌeꞌ va̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ ndii,
plata ta̱xi̱ i̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ nuu̱ꞌ a̱ ña̱ ta̱xi̱ i̱ i̱tunꞌ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ ndii,
ka̱a̱ bronce ta̱xi̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ nuu̱ꞌ a̱ ña̱ ta̱xi̱ i̱ yuu̱ꞌ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ ndii,
ka̱a̱ tiꞌeꞌ ta̱xi̱ i̱ nda̱ꞌaꞌ ndo̱ꞌ.
Te̱ ta̱xi̱ tu̱ i̱ ko̱o̱ ña̱ mani̱ꞌ miiꞌ ndieeꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ ña̱ xatyuunꞌ nda̱ku ku̱ndu̱u̱ nde̱e̱ naa ña̱ ka̱ꞌndi̱a̱ tyuunꞌ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ.
18 Köo̱ꞌ kivi̱ꞌ ku̱ni̱ so̱ꞌo̱ ka̱ ne̱ yivi̱ꞌ xaꞌa̱ꞌ ña̱ yoo ña̱ i̱yo̱ ñu̱u̱ miiꞌ ndieeꞌ ndo̱ꞌ,
te̱ köo̱ꞌ kivi̱ꞌ ka̱ tu̱ nduxi̱n ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ,
ni̱ nde̱e̱ köo̱ꞌ ka̱ tu̱ ña̱ ndaꞌvi kuni ne̱ yivi̱ꞌ nuu̱ꞌ ñu̱ꞌuꞌ ndo̱ꞌ.
Süu̱ꞌ ja̱a̱nꞌ ndii,
ña̱ sa̱kakú Ndiosí ndoꞌó ku̱ndu̱u̱ nde̱e̱ naa nama̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ,
te̱ ne̱ ko̱ꞌni̱ sa̱kuuꞌ yiꞌeꞌ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ ndii,
ka̱ta̱ ni̱a̱ ya̱a̱ nuu̱ꞌ Ndiosí.
19 ’Köo̱ꞌ kivi̱ꞌ ka̱ na̱ndii̱ꞌ ñu̱ꞌu̱ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ i̱i̱n keꞌinꞌ,
ni̱ nde̱e̱ nä̱yiꞌe̱ ka̱ tu̱ yoo̱ꞌ nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ ñu̱u,
süu̱ꞌ ja̱a̱nꞌ ndii,
mi̱iꞌ yuꞌu̱,
Yahvé,
ku̱ndu̱u̱ ñuꞌu̱ ña̱ ko̱tuu̱n nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ nde̱e̱ ndiꞌiꞌ ni̱ kivi̱ꞌ.
Mi̱iꞌ yuꞌu̱,
Ndiosí ña̱ xakaꞌnuꞌ ndo̱ꞌ ja̱a̱nꞌ,
ku̱ndu̱u̱ ña̱ nda̱tu̱nꞌ ndo̱ꞌ.
20 Te̱ ñu̱ꞌu̱,
ña̱ tuún nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ ndii,
köo̱ꞌ kivi̱ꞌ keta̱ ka̱ a̱,
ni̱ nde̱e̱ köo̱ꞌ kivi̱ꞌ ka̱ tu̱ nu̱u̱ yoo̱ꞌ,
tiꞌ yiꞌé nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ.
Sa̱kanꞌ ña̱ mi̱iꞌ yuꞌu̱,
Yahvé,
ku̱ndu̱u̱ ñuꞌu̱ ña̱ ko̱tuu̱n nuu̱ꞌ ndo̱ꞌ nde̱e̱ ndiꞌiꞌ ni̱ kivi̱ꞌ,
te̱ vi̱kuii̱n xa̱tyiꞌ tu̱ kivi̱ꞌ ña̱ xikaꞌ sutyiꞌ i̱ni̱ ndo̱ꞌ.
21 Te̱ sa̱kuuꞌ ne̱ ñu̱u̱ ndo̱ꞌ ku̱ndu̱u̱ ne̱ nda̱ku nimá nuu̱ꞌ i̱.
Te̱ ndoo̱ ñu̱ꞌuꞌ i̱i̱n yivi̱ꞌ nda̱ꞌaꞌ ni̱a̱ ku̱ndu̱u̱ ña̱ꞌa̱ ni̱a̱ nde̱e̱ ndiꞌiꞌ ni̱ kivi̱ꞌ,
sa̱kanꞌ ña̱ mi̱iꞌ yuꞌu̱ na̱ta̱ndi̱e̱e̱ ña̱ꞌaꞌ i̱kanꞌ,
te̱ nduuꞌ ni̱a̱ nde̱e̱ naa ña̱ ta̱ta̱ ña̱ ni̱ tyi̱ꞌi̱ i̱,
sa̱kanꞌ te̱ ki̱ꞌi̱n kaꞌnuꞌ ni̱a̱ yuꞌu̱.
22 Tee̱ꞌ ndee köo̱ꞌ kuaꞌa̱ꞌ xa̱tyiꞌ ti̱ꞌvi̱ ndo̱ꞌ vi̱ti̱n ndii,
kuaꞌa̱ꞌ va̱ mií na̱ndu̱u̱ ndo̱ꞌ sa̱a̱ i̱,
te̱ tee̱ꞌ ndee ndiaꞌviꞌ ku̱i̱ti̱ꞌ kuuꞌ ndo̱ꞌ vi̱ti̱n ndii,
i̱i̱n ñu̱u̱ tyiee̱ kooꞌ tyukuuꞌ na̱ndu̱u̱ ndo̱ꞌ sa̱a̱ i̱.
Mi̱iꞌ yuꞌu̱,
Yahvé,
sa̱a̱ sa̱kanꞌ te̱ yatyi̱ va̱ xinu̱ sa̱kuuꞌ ña̱ ni̱ kaꞌa̱n i̱ kaa̱ꞌ kii̱ꞌ xaa̱ kivi̱ꞌ”,
ni̱ katyi̱ Ndiosí.