Nia i Ahitofel ledo nadupa nipovia i Husai
17
Naliu haitu, nanguli vai i Ahitofel ka i Absalom, “Dekeimo yaku mompelisi tona sapulu ronjobu (12.000). Ngena bongi hau kuraga i Daud. 2 Yaku mombasuu ia tempo ia da nalenge bo da naleo rarana. Ia kutekajani, sampe pura-pura todeana malai. Aga magau Daud anu kupatesi. 3 Pura-pura todeana kupopanjili ka komiu, evamo boti mombine nanjili nte bereina. Aga nyawa ntona saito nipooge raramu. Tona ntanina ledo rakuya-kuya.” 4 I Absalom bo pura-pura pakeni ntoIsrael nompekiri pepatotosi haitu nabelo.
5 Naupa ivesia nanguli i Absalom, “Ronde muni i Husai toArki haitu ala raepeta berimba panggavana.” 6 Tempo nakava i Husai, i Absalom nanguli nia i Ahitofel. Pade niulina vai ka i Husai, “Berimba? Raoseakata pepatotosi haitu? Ane ledo, dekei panggava ntanina.”
7 Nesana i Husai, “Dako hitu pepatotosi i Ahitofel ledo nabelo. 8 Nisanimiu mboto i Daud bo todeana haitu tadulako nalanggai. Kasingira eva beruang besina anu nalipo anana. Bo muni i Daud ledo tona dako nompamula nosieva. Ledo ia maturu mosanggani ante todeana. 9 Hitu-hitu ia bara da netabuni ri bolo nu vatu, bara ri petabuni ntanina. Jadi, rapana todeamiu mosieva nte ira, bo maria tona mamate, kana rauli ntona, ‘Nidagimo todea i Absalom!’ 10 Jadi naupa tona nabia bo nalanggai mpo singa, kana maeka muni. Sabana pura-pura toIsrael nangisani tuamamiu tadulako, bo tantara-tantarana nabia bo nalanggai. 11 Sabana haitu, pepatotosiku ivei, Nemo masara gaga raramiu. Pasiromu puramo ruru toIsrael dako ri njumangu ngata, kadeana eva bone ri bivi ntasi. Bo komiu mboto manggeni ira hau mosieva. 12 Nau damo riumba i Daud, kana rakavata, bo raevata ia dopame rasanina nuapa najadi. I Daud nte todeana ledo mamala malai. 13 Ane malai ia hau ri ngata ntanina, pura-pura todeata mangala kaloro rapotaja ngata haitu sampe makava ri binangga, bo nau vatu kodi domo ria rakava hamai.”
14 Nangepe haitu i Absalom bo pura-pura toIsrael nanguli, “Nabelopa pepatotosi i Husai pade pepatotosi i Ahitofel.” Niulira ivesia sabana nibotusi nTUPUmo ledo raoseakara pepatotosi i Ahitofel anu nabelo haitu, ala i Absalom manggava silaka.
I Daud hau ri ngata Mahanaim
15 Naliu haitu i Husai notesa ka i Zadok bo i Abyatar pakeni ntopanggeni pesomba. Niulina pepatotosi i Ahitofel bo pepatotosina mboto ka i Absalom bo pura-pura pakeni ntoIsrael. 16 Nanguli i Husai, “Masalisa! Ulika i Daud nemo masambongi ri pevote binangga hau ri karava bai. Kana ravotena binangga Yordan. Ane ledo, ia bo pura-pura todeana rapatesi.”
17 Tempo haitu i Yonatan ana i Abyatar bo i Ahimaas ana i Zadok da nepopea napara ri mata nu uve En-Rogel, ri sinjori ngata Yerusalem. Ledo nabia ira nesua ri ngata sabana naeka rapeinta ntona. Eva biasana, saito batua mombine nanguli kareba ka ira pade ira hau mangulika Magau Daud. 18 Tapi tempo haitu naria ngana langgai nompeinta ira, bo niulikana i Absalom. Jadi ira nasalisa nalai bo netabuni ri banua ntona ri ngata Bahurim. Ri sinjori banua haitu naria buvu bo nesua rabuvu haitumo ira. 19 Buvu haitu nitutui nu berei ntupu banua ante kae bo nidikana gando ri bavona, sampe buvu haitu ledo rapeinta. 20 Tona nitudu i Absalom nakava ri banua haitu bo nekutana, “Ri umba i Ahimaas bo i Yonatan?”
Nesana mombine haitu, “Ira dako nevote binangga haitu.”
Bo nielora tapi ledo nikavara. Jadi nanjili hau ri Yerusalem ira. 21 I Ahimaas bo i Yonatan nesuvu dako ri buvu, bo nompari-mpari nosinggavaka i Daud. Nanguli ira, “I Ahitofel nombadekei pepatotosi mombaeva komiu. Jadi hitu-hitu koi pevotemo masalisa.” 22 I Daud bo todeana nombavote binangga Yordan. Kabobayana, domo ria saitoa ira naboli, nevote puramo ira.
23 Nisanipa i Ahitofel pepatotosina ledo niturusi, nisavirakanamo pateke nu keledaina bo nanjilimo ia hau ri ngatana mboto. Naupu nodekei petevai ka ira sambanua, noloemo ia bo namate. Ia nitana ri podayo ntuamana.
24 Tempo i Absalom da nevote binangga Yordan nipanuntu ntoIsrael, i Daud nakavamo ri ngata Mahanaim. 25 I Amasa nianggataka i Absalom najadi pakeni ntantara nombasambei i Yoab. I Amasa ana i Yitra toIsmael; tina i Amasa nosanga i Abigail ana i Nahas, nokoyo puse nte mombine nosanga i Zeruya tina i Yoab. 26 I Absalom bo todeana notenda ri tana Gilead.
27 Tempo i Daud nakava ri ngata Mahanaim, ia nitomunaka i Sobi ana i Nahas dako ri ngata Raba ri Amon, bo i Makhir ana i Amiel dako ri ngata Lodebar, bo i Barzilai toGilead dako ri ngata Rogelim. 28-29 Ira nanggeni loya, kavali, bo kasoro ka i Daud nte todeana, bo nikenira muni gando, jelai, gando nitapa, bonji lei bo tambue rombo, manisa, keju, susu bo bimba bara sakombaa. Nisanira i Daud bo todeana nabai tambolora, naaramo taira bo nalenge sabana nolipa ri karava bai.