Peti Pojanji nikeni hau ri Yerusalem
6
Naupu sia i Daud nombaronde bo nompasiromu tantara tobelona, kadeana talupulu njobu (30.000). 2 Nikeni i Daudmo ira hau ri Baale-Yehuda mangala Peti Pojanjia nTUPU, TUPU anu nompajadi dunia bo isina, bo Ia naria ri olo malaeka-malaeka kerubb. 3 Peti Pojanji haitu niala dako ri banua i Abinadab ri bavo bulu bo nisaviraka riara goroba da nabaru. I Uza bo i Ahio, ana-ana i Abinadab, nanggeni goroba haitu.c 4 I Uza nolipa ri sabinggana bo i Ahio ri koluna. 5 I Daud bo pura-pura toIsrael nolipa ri kolu Peti Pojanji haitu. Nolodi-lodi ira ante pura-pura karosora bo nodade-dade nombatoiya TUPU. Ira nokacapi, nogambusu, norabana, nogimba bo nompake pareva musi ntanina.6 Nakavapa ira ri poini gando i Nakhon, japi anu nipake notaja goroba pangane nakabalase. Niuluraka i Uza palena bo nikangisina Peti Pojanji haitu ala ledo manavu. 7 Tapi TUPU Alatala naraumo ka i Uza, sabana panggaviana haitu ledo nombabila TUPU. I Uza nipatesi nTUPU napara Peti Pojanji. 8 Nompamula tempo haitu muni, tana rahaitu nikasangai ntona Peres-Uza, [batuana, “Pevoya rau rara nTupu ka i Uza”].d
I Daud narau sabana TUPU nompatesi i Uza. 9 Tapi i Daud naeka muni nte TUPU bo nanguli, “Hitupa, berimba Peti Pojanji mamala kukeni?” 10 Sabana haitu domo nadota ia nanggeni Peti Pojanji haitu hau ri Yerusalem. Nibolinamo ri banua i Obed-Edom toGad. 11 Peti Pojanji niboli ri sia talu mbula kasaena bo TUPU nombadekei rasi bo belo ka i Obed-Edom sambanua.
12 Niuli ntonapa ka i Daud TUPU nombadekei rasi bo belo ka i Obed-Edom sambanua bo noasele pura-pura anu naria nte ia sabana Peti Pojanji haitu. Jadi ante damba rara haumo ia nte todeana ri banua i Obed-Edom, mangala Peti Pojanji ralinjara hau ri Yerusalem. 13 Tempo tona anu nanganggataka Peti Pojanji haitu nolipa aono lempamo, i Daud nompopetaa ira. Pade nidekeina pesomba ka TUPU, haitumo japi lakina bo sangu ana japi nipakaboya. 14 I Daud nolodi-lodimo ante pura-pura karosona nombatoiya TUPU. Tempo haitu ia aga nompake kae linen, anu nitatakana ri kopena. 15 Ivesiamo i Daud bo pura-pura todea Israel nombalinja Peti Pojanji haitu hau ri Yerusalem. Nikenira novoo-voo nte damba rara bo ante oni nu tabue.
16 Tempo Peti Pojanji haitu da ranja nikeni mpesua hau riara ngata Yerusalem, i Mikhal ana mombine i Saul [berei i Daud] nompetiro dako ri vamba sala. Nikitana Magau Daud nekavantu-vantu bo nolodi-lodi nombatoiya TUPU, tapi i Mikhal aga narau rarana bo naeya matana nanggita i Daud.
17 Peti Pojanji haitu nikeni mpesua, pade nidika ri pombolina mami riara tenda anu nipasadia i Daud ka Peti Pojanji haitu. Naupu haitu i Daud nombadekei pesomba nipalabu bo pesomba posinggabelo nte TUPU. 18 Naliu haitu i Daud nerapi rasi bo belo ka todea Israel ante sanga nTUPU anu nompajadi dunia bo isina. 19 Pade nibagi-bagina pangande ka pura-pura todea Israel anu naria rahaitu, nau langgai bara mombine nidekeikana simbo sanggoto bau koyo, roti, bo vua anggur nipakangau. Naupu haitu navoli puramo ira hau ri banuara mboto.
20 Tempo i Daud nanjili hau ri banua kamagaua nombatabe ira sambanua, nesuvumo i Mikhal nosinggavaka i Daud, bo niulina, “Eo hitu magau ntoIsrael mpuu-mpuu nekitoiya! Ia novuloa ri ngayo mombine nipobatua ntopokarajaa ri banua kamagauana. Ia nasimbayu mpo todoyo ledo nisanina naeya!”
21 Nesana i Daud, “Yaku nolodi-lodi nombatoiya TUPU. NipoaraNa tuamamu i Saul sambanua, tapi nipelisiNa yaku majadi magau ntodeaNa, toIsrael. Sabana haitu yaku ledo metaa molodi mombatoiya TUPU. 22 Nau yaku rapakaeya melabipa pade pangane, ledo makuya. Ledo makuya iko mompovuu mata yaku, tapi batua niulimu pangane mombabila yaku!” 23 I Mikhal, ana mombine i Saul haitu, sanggatuvunamo ledo noana.