Kagesoa ri Tesalonika
17
1 Nipapolamo ni Paulus bo i Silas polumakoa-ra noliu ri Amfipolis pade Apolonia, pade narata-da ri Tesalonika. Isee naria sou penombaa nu to Yahudi. 2 Ewa kabiasaa to nipowia-na, naloumo i Paulus ri sou penombaa ee, pade nampololitaka tou-tou isee nancambelai isi Buku Nagasa. Rarana tolu ngkani Eo Peuntua to Yahudi-ya nowia ewa ee. 3 Nantutu isi Buku Nagasa nipanotosi-namo pade nipadupa-na bakote Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala kana mangkolo kapepaa pade matuwu mpanculi lako ri kamatea. Nanguli i Paulus: “I Yesus to nipopokareba-ku si komi ee, Ia-mo Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala.” 4 Basangkia dua to Yahudi najadi neparisaya pade nantutu i Paulus bo i Silas, iwee mbii ante saganta ntongo tou-tou to Yunani to naeka ri Allatala, pade nadea mbii bangkele-bangkele to panakouluna.
5 Agiana tou-tou to Yahudi nosiri. Nipokio-ramo tou-tou to nadaa inggu-na to nalousala ri potomu, nipasiromu-ra bona mampakagesoa ngata ee. Isira nampesuaki sou to neparisaya to nisanga i Yason, patuju-ra mangonco i Paulus bo i Silas, apaa madota rakeni-ra mampotomuka tou dea. 6 Agiana apaa tado nirata-ra i Paulus bo i Silas, nidisi-ramo i Yason pade basangkia dua tou to neparisaya nikeni-ra ri ngayo nu pangka-pangka bete to nakuasa ri ngata ee, ante nongare lako, nanguli-ra: “Tou-tou ei nampakagesoa tou ri sumawee dunia, pade narata mbii-ramo ri ngata-ta ei, 7 pade i Yason nantarima-ra neari ri sou-na. Isira ei nangewa nuanu to nipakatatapu nu Mbagou Bete Roma, apaa isira nanguli bakote naria sadua mbagou ntani, to nisanga i Yesus.” 8 Pamparonge nu tou dea pade pangka-pangka bete ri ngata ee sumawee nuanu niuli-ra ee, nasusamo rara-ra. 9 Pade nitudumo nu pangka-pangka bete ee i Yason pade tou-tou to neparisaya ntani-na mobayari waya-ra majadi potipa tadomo mampakagesoa ngata-ra. Naopu ee-da pade nipakabebasi-rada.
I Paulus pade i Silas ri Berea
10 Kawengina ee mbii tou-tou to neparisaya ri ngata ee nantudu i Paulus bo i Silas malou ri Berea. Karata-ra isee, naloumo i Paulus bo i Silas ri sou penombaa nu to Yahudi. 11 Tou-tou to Yahudi ri Berea nabelopa pantarima-ra pepatuduki bou pade tou-tou to Yahudi ri Tesalonika. Ante donu rara-ra namparonge kareba nancambelai i Yesus, pade butu eo-ra noparesa isi Buku Nagasa bona rancani-ra ba nakono-da nuanu to nipepatudukii ni Paulus ee. 12 Nangkajadika nadea to lako riolo-ra namparisaya i Yesus, pade nadea mbii bangkele bo baleilo panakoulu nu to Yunani najadi neparisaya. 13 Pamparonge nu tou-tou to Yahudi ri Tesalonika bakote i Paulus noparata mbii lolita nu Allatala ri Berea, namei-ramo ri Berea pade noasui bo nowia tou-tou isee nagesoa. 14 Tou-tou to neparisaya ri Berea nagasi-gasi nambawa i Paulus nalou ri sowea, agiana i Silas bo i Timotius natida dodo ri ngata Berea. 15 Naopu nambawa i Paulus narata ri Atena, nanculimo tou-tou to neparisaya ee ri Berea ante nangkeni petetesi lako si Paulus bona i Silas pade i Timotius magasi-gasi mantutu-ya.
I Paulus ri Atena
16 Ranca ni Paulus nopea i Silas bo i Timotius ri Atena, nasusa mpuu rara-na nangkalio ngata ee naponu ante watu-watu to nipowia ewa lence nu karampua to nipenombai-ra. 17 Eemo sabana ri sou penombaa nu to Yahudi, i Paulus nololita ante tou-tou to Yahudi pade tou-tou ntanina to nenomba ri Allatala isee. Iwee mbii ri potomu butu eona nololita oa-ya ante butu dua tou to naria isee. 18 Pade guru-guru to nantutu pepatuduki Epikuros pade to nantutu pepatuduki Stoaa nombebili mbii ante i Paulus. Basangkia dua lako riolo-ra nanguli: “Nuapa-da nincani nu tou ei? Kapandea-na saodi ngkola, agiana nadea mbiida lolita-na!” Basangkia dua mbii tou ntanina nanguli : “Kalioaa-na ia madota mampopowole kareba nancambelai karampua-karampua to nipenombai nu tou ri ngata ntani.” Pade niuli-ra ewa ee, apaa i Paulus nampololita nuanu nancambelai i Yesus pade nancambelai katuwu mpanculi lako ri kamatea. 19 Naopu ee nikeni-ramo i Paulus ri bulu Aeropagus, polibua nu pangka bete ri ngata ee pade nanguli : “Ikami madota manguncani pepatuduki bou to nipopowole-mu ee. 20 Apaa iko nampopowole pepatuduki nabou to nontani nironge-ka. Eemo sabana pade ikami madota manguncani batuana.” 21 (Sabana sumawee tou-tou ri Atena pade tou-tou ntani to natida isee nipobelo mpuu-ra samata noncunda-ncunda bona mamparonge pade mampololita nancambelai pepatuduki to nabou.)
22 Tempo ni Paulus nokongkore ri ngayo nu tou-tou to notobu ri Aeropagus ee, nanguli-yamo: “He tou-tou to Atena! Nikalio-ku ri rara nu ngila ngaya mpokainggu-mi, ikomi ei naraji mpuu nenomba ri karampua-karampua. 23 Apaa tempo-ku nolulumako ri ngata-mi ei pade nangkalio penombaa-penombaa ri karampua-karampua-mi, nikalio mbii-ku naria sangkou meja potunua penomba. Ri meja ee nitulisi: ‘Penombaa ri Allatala to tado nincani sanga-Na.’ Nuapa to nipenombai-mi, agiana tado nincani-mi sanga-Na, Ia-mo to kupopowole si komi. 24 Allatala to nopajadi dunia ei ante sumawee isina, Ia-mo Pue nu langi bo dunia. Ia tado neari ri rara nu sou-sou penombaa to nipowia nu manusia. 25 Ia mbii tado namparalou petulungi nu manusia, sabana Ia-mo to nambei katuwua bo inosa pade sumawee ngila ngayana ri manusia. 26 Lako ri sadua manusia ngkola, nipajadi-Na sumawee manusia ri dunia pade nantudu-ra mampearii sumawee dunia. Ia mbiimo to nampakatatapu lako ri paramulana, neipia tempo-ra moparenta pade riumba posioloa-posioloa nu ngamba-ra. 27 Allatala nampowia ee bona isira kana mangonco-Ya. Nisarumaka-ra kana motomu ante Ia tempo-ra mangonco-Ya, noudamo tado nakawao-Ya lako si kita pura. 28 Ewa to niuli nu tou: ‘Ikita natuwu bo nokale pade naria ri wongko nu dunia ei, sabana kakuasaa nu Allatala.’ Nasimbei mbii ewa to niuli nu tou to napande notulisi dodia:
‘Ikita sumawee ei ana-ana nu Allatala.’
29 Apaa ikita ei ana-ana nu Allatala-tada, tado mamala-ta manguli Allatala nasimbei ewa karampua nipowia lako ri bulawa ba salaka ba watu to nipowia nantutu pekiri pade kapandea nu manusia. 30 Tempo nu kadoyoa-ta ee tadomo nitora nu Allatala, agiana ngkapuri ei Ia nantudu sumawee tou natiku ri dunia ei mancoromo lako ri jeko-jeko-ra. 31 Apaa nipakatatapu-Namo sauatu tempo bona mantangara sumawee dunia ei ante kanoaa. Bago ee kana napowia nu sadua tou to nipelisi dodomo nu Allatala. Pade bona sumawee tou mamparisaya nuanu ee, Allatala nopatuwu mpanculimo tou ee lako ri kamatea!”
32 Pamparonge nu tou-tou ee nancambelai katuwu mpanculi lako ri kamatea, naria tou lako riolo-ra nangele i Paulus. Naria mbii tou nanguli: “Ba neipia-pia mbii damo pade madota-ka mamparonge-ko mololita nancambelai nuanu ei.” 33 Pade nipawiamo ni Paulus polibua ee. 34 Agiana naria basangkia dua tou namposambira i Paulus pade namparisaya i Yesus, riolona ee, i Dionisius sadua to lako ri topotangara Aeropagus, pade sadua bangkele to nisanga i Damaris, pade basangkia dua tou ntanina.