I Timotius nantutu i Paulus
16
1 Nipapolamo ni Paulus polumako-na malou ri ngata Derbe, naopu ee malou ri ngata Listra. Isee naria sadua topantutu i Yesus nisanga i Timotius. Tina-na to Yahudi, to neparisayamo si Yesus, agiana tuama-na to Yunani. 2 Riolo nu tou-tou neparisaya to natida ri ngata Listra pade ngata Ikonium, i Timotius ei nincanika nu tou nabelo. 3 I Paulus madota bona i Timotius mantutu-ya, ee-mo sabana pade nipopetindi-namo i Timotius. Patujuna bona to Yahudi mantarima i Timotius, apaa sumawee to Yahudi ri ngamba ee nanguncani tuama ni Timotius ei to Yunani.
I Paulus newote ri propinsi Makedonia
4 Ri butu-butu ngata to nikaloui-ra, nipopowole oa-ra ri tou-tou to neparisaya kapotia-kapotia to nipakatatapumo nu suro-suro pade topangkeni-topangkeni todea nu Allatala ri Yerusalem. Isira nopatuduki sarara-sarara to neparisayamo ee bona mantutu atura-atura ee. 5 Nangkajadika todea-todea ee nantambei karoso mpeparisaya-ra, pade butu eona nantambei oa kadea-ra.
6 Inosa Gasa tado nampaliu i Paulus pade i Silas mampopowole lolita nu Allatala ri propinsi Asia. Jadi nipapola-ramo polumako-ra nalou ri ngamba Frigia pade Galatia. 7 Pade karata-ra ri posioloa Misia, nipesoba-ra mesua ri propinsi Bitinia, agiana Inosa Gasa ni Yesus nantagi-ra malou isee. 8 Kaopuana noliu ri Misia-ra damo pade napola ri Troas. 9 Kawengi napa, ri Troas nariamo nuanu nipopakalio ni Pue si Paulus. Ri rara mpekalio-na ee, nikalio-na naria sadua to Makedonia nokongkore ri ngayo-na pade nerapi ante mpuu-mpuu bona malou-ya ri Makedonia mantulungi-ra. 10 Kaopu ni Paulus nangkalio nuanu ee, nasagena-kamoa malou ri propinsi Makedonia, apaa lako ri nuanu nikalio ni Paulus ee nibotusi-kamo, bakote Allatalamo to nantudu-ka mampopowole Kareba Belo ri tou-tou ri propinsi Makedonia.
11 Pade neongko-kamo lako ri Troas newote nalou ri Samotrake, pade kaneilena nalou ri Neapolis, 12 lako isee-ka nalou ri Filipi, ngata to natolele ri propinsi Makedonia. Ngata ei niparenta nu kambagoua Roma. Ri ngata ee basangkia eo-ka natida.
I Paulus ri Filipi
13 Ri Eo Peuntua nu to Yahudi, nalou-kamo ri soso ue ri sawaliku nu wombo bete ngata ee, apaa nironge-ka isee naria posambayaa nu to Yahudi. Noncunda-kamo pade nololita ante bangkele-bangkele to notobu isee. 14 Naria sadua lako riolo-ra topobalu kae kamumu, sanga-na i Lidia, to lako ri Tiatira. Ia ei tou to nenomba ri Allatala. Pamparonge-na i Paulus nololita, nipakanotomo ni Pue rara-na bona na-tarima nuapa to nipatudukika-ya ni Paulus. 15 I Lidia ante sumawee tou to ri rara sou-na nibaptis. Naopu-pa nibaptis nibawei-na ka-mo, nanguli-ya: “Ande nipekiri-mi sarara-sarara mpuu-mpuu-kumo neparisaya si Yesus, kameimo komi meari ri sou-ku.” Pade nibawei oana kamo duuna nitutu-ka perapia-na.
16 Sauatu eo ranca-ka nalou ri posambayaa ee, nipotomu-ka sadua batua bangkele. Bangkele ee nikuasai nu wao tuwu to namala nanguncani kajadia-kajadia to kana marata. Ante notoba dala ngkatuwu nu tou, maradika-maradika-na namparata doi dea lako ri bago nu bangkele ee. 17 Bangkele ee nantutu oa i Paulus bo ikami ante nongare-ngare lako: “Tou-tou ei batua nu Allatala To Neliu Kalangkona! Isira narata bona manguli si komi beiwa dalana bona ikomi mamala masalama!” 18 Rarana basangkia eo bangkele ee nongare ewa ee oa. Naopumo pancabara ni Paulus, nangkajadika neili-yamo pade nanguli ri wao tuwu ee: “Ri rara sanga ni Yesus Kristus ku-parenta ko mesuwu lako ri bangkele ei!” Bulawee ee mbii nipawiamo nu wao tuwu ee bangkele ee.
Topokapalani tarungku ri Filipi
19 Pangkalio-pa nu maradika-maradika nu bangkele ee tadomo maria popaeloa-ra bona mamparata doi, nisoko-ramo i Paulus bo i Silas, pade nodisimpokoe-ra nalou ri potomua ri ngayo nu pangka-pangka bete ri ngata ee. 20 Ri ngayo nu pangka-pangka bete topoparenta Roma, nanguli-ramo: “Tou-tou ei to Yahudi. Isira nampakagesoa ngata-ta. 21 Isira nantudu tou mowia ada bo kabiasaa to nangewa parenta-parenta-ta, to Roma. Tado mamala ta-tarima ba ta-tutu ada ee!” 22 Tou dea mbii netutu nangewa i Paulus bo i Silas, pade pangka-pangka bete nantudu tou mosempa powaru lako ri koro-ra pade mosalapea-ra. 23 Naopu-ra nisalapea mpuu-mpuu, nipasua-ramo ri rara tarungku. Topokapalani tarungku ee nitudu mojaga mpuu-mpuu-ra. 24 Apaa nantutu parenta ee, topokapalani tarungku ee nopasua-ra ri kamara nu tarungku ri tongo-tongona, pade nobalangku paa-ra ante baloti.
25 Agiana rapa-rapana tongo bengi i Paulus bo i Silas nosambaya pade nododia nangune Allatala. Tou-tou ntanina to nitarungku namparonge-ra nododia. 26 Bulawee ee mbii najadimo linu nabete mpuu, nangkajadika pandasi nu tarungku ee nogoya. Ncamole-mole ee mbii, sumawee wombo nu tarungku ee nateungke pade rante-rante to nipoposilu sumawee to nitarungku ee nabolesi pura. 27 Topokapalani tarungku ee nemata mbiara nabatoro. Pangkalio-na wombo-wombo nu tarungku nateungke puramo, niwutu-namo taono-na bona mopatesi koro-na apaa niuli-na tou-tou to nitarungku ee nangani puramo. 28 Agiana nongaremo i Paulus ante wotu narimboso, nanguli-ya: “Nemo mupatesi koro-mu, apaa sumawee-ka naria puraka-dapa ei!” 29 Topokapalani tarungku ee netudu mangkeni poindo. Naopu ee nokumbeno nesua ri rarana, pade ante nokasiridi notumbukotu-yamo ri ngayo ni Paulus bo i Silas. 30 Naopu ee nikeni mpesuwuna-ramo pade nanguli: “Tuama-tuama, nuapa to kana kupowia bona masalama-ku?” 31 Nesono i Paulus bo i Silas: “Parisayamo i Pue Yesus! Iko kana masalama, iko ante sumawee to naria ri rara nu sou-mu!” 32 Pade nipololitamo ni Paulus bo i Silas lolita ni Pue ri topokapalani tarungku ee pade ri sumawee tou to neari ri sou-na. 33 Ri tongo bengi ee mbii, topokapalani tarungku ee nangkeni-ra pade norawasini baka-baka-ra. Naopu ee ia bo sumawee tou ri sou-na nibaptis. 34 Pade nikeni-namo i Paulus bo i Silas ri sou-na pade nipasuru-na mangkondi. Ia ante sumawee tou ri rara nu sou-na nadonu mpuu apaa isira namparisayamo Allatala.
35 Sangkabaa kaneilena, pangka-pangka bete nantudu surodado nalou ri tarungku moparata petetesi bona i Paulus bo i Silas rapakabebasi. 36 Topokapalani tarungku ee noparata petetesi ee si Paulus. Nanguli-ya: “Tuama-tuama, pangka-pangka bete nambeimo parenta bona mampakabebasi komi. Bulawee ei mamalamo komi manculi. Koumo komi ante masalama.” 37 Agiana nanguli i Paulus ri surodado-surodado ee: “Ikami ei todea nu kambagoua Roma.b Tadopa nitangara ncala, ninampa-kamo ri ngayo nu tou dea pade nipasua ri rara nu tarungku. Pade bulawee ee mbii nitudu-ra kamo manculi lino-lino? Tado madota-ka! Tudu pangka-pangka bete etu dodo mamei tumei mampakabebasi-ka.” 38 Surodado-surodado ee nokabarata nuanu ee ri pangka-pangka bete. Pamparonge nu pangka-pangka bete ee bakote i Paulus bo i Silas ei todea nu kambagoua Roma-da, naeka-ramo. 39 Pade nalou-ramo neranga mpale si Paulus bo si Silas, naopu ee nangkeni mpesuwu-ra lako ri rara tarungku, pade nerapi bona mampaleisi ngata ee. 40 Nipaleisimo ni Paulus bo i Silas tarungku ee pade nalou ri sou ni Lidia. Notomu-rapa ante tou-tou to neparisaya isee, pade nampakaroso rara-ra, neongkomo i Paulus bo i Silas nampawia ngata ee.