I Saulus namparisaya i Yesus
9
1 Tempo ee i Saulus madota oa mogarataa pade mopatesi topantutu-topantutu i Pue Yesus. Nalou-yamo ri tobalia bete, 2 pade nerapi sura kuasa bona na-keni malou ri topangkeni-topangkeni sou penombaa to Yahudi ri ngata Damsyik, bona ande na-rata radou baleilo ba bangkele to namparisaya i Yesus, mamala-ya mosoko-ra pade mangkeni-ra ri Yerusalem. 3 Ranca-na nalou ri ngata Damsyik, mapara marata ri ngata ee, ncamole-mole pewanta nabaa lako ri langi nantikusi i Saulus. 4 Nadungka-yamo ri tana pade nironge-na wotu nangulikaka-ya: “Saulus, Saulus! Nuapa pade niduasimu-Ku?”5 Nepekutanamo i Saulus: “Yema-Ko, Tuama?”
Nesono wotu ee: “Yaku-mo i Yesus, to niduasi-mu ee. 6 Agiana pematamo-ko pade pesuamo-ko ri rara ngata Damsyik. Isee-da pade kana raulikaka-ko nuapa to kana mu-powia.”
7 Tou-tou to netutu noroa ante i Saulus nabatoro nangkajadika tado namala-ra nowotu, apaa nironge-rada wotu ee agiana tado naria nikalio-ra bayema-yema. 8 Naopu ee nokongkoremo i Saulus pade nobonge mata-na, agiana mata-na tadomo namala nangkalio banuapa-pa. Pade nikakamu-ramo pale ni Saulus, ninini-ra nesua ri ngata Damsyik. 9 Rarana tolu eo i Saulus tado namala nekalio pade rarana tolu eo mbii-ya tado nangkondi bo nanginu.
10 Ri ngata Damsyik naria sadua topantutu i Pue Yesus nisanga i Ananias. Ri rara nu pekalio-na, i Pue nanguli si-ya: “Ananias!”
Nesono i Ananias: “Io Pue.”
11 Nanguli i Pue: “Peongkomo pade koumo-ko ri sou ni Yudas ri dala to nisanga Dala Noro. Pekutana isee tou to nisanga i Saulus to lako ri ngata Tarsus. Tou ee ranca-na nosambaya, 12 pade ri rara pekalio ni Saulus, nikalio-na sadua baleilo, to nisanga i Ananias, namei si-ya pade nountu pale-na si-ya bona mamala-ya mekalio mpanculi.”
13 Nesono i Ananias: “Pue, nironge-kumo nadea tou nanguli nancambelai tou ei, beiwa peduasi to nipowia-na ri todea-Mu ri Yerusalem. 14 Pade tempo ei narata-yamo isei ante nangkeni sura kuasa lako ri tobalia-tobalia ri matana bona mosoko sumawee tou to neparisaya si-Ko.” 15 Agiana nanguli i Pue si Ananias: “Koumo-ko! Sabana nipelisi-Ku ya-mo bona molayani-Ku, bona ia mampololita nuanu nancambelai-Ku ri tou-tou to tado to Yahudi pade ri mbagou-mbagou bo ri todea to Israel mbii. 16 Pade Yaku dodo mbii kana mantudoka-ya sumawee kapepaa to kana na-rasai apaa nantutu-Ku.” 17 Pade nalou mpuumo i Ananias ri sou ni Yudas pade nountu pale-na si Saulus. Nanguli i Ananias: “Sarara Saulus, i Pue Yesus to nikalio-mu ri rara polumakoa-mu tempo-mu namei tumei, Ia-mo to nantudu-ku namei si-ko bona mamala-ko mekalio mpanculi pade nakuasai mbii nu Inosa Gasa.” 18 Bulawee ee mbii naria nuanu ewa ruke nu bou nalali lako ri mata ni Saulus pade namala-yamo nekalio mpanculi. Pade nematamo i Saulus, naopu ee nibaptis-yamo ni Ananias. 19a Pade naopu-yapa nangkondi, najadi naroso mpanculi-yamo.
I Saulus natida riolo nu tou-tou to neparisaya
19b Rarana basangkia eo natidamo i Saulus ri ngata Damsyik noroa ante topantutu-topantutu i Yesus. 20 Kapola-pola-yamo nalou ri sou-sou penombaa to Yahudi pade nopamula nampololita bakote i Yesus eemo Ana nu Allatala. 21 Sumawee tou namoleara namparonge i Saulus. Nanguli-ra: “Apa tado ia ei to ri Yerusalem to nopatesimo sumawee to namparisaya i Yesus? Eeda sabana pade namei-ya isei bona mosoko pade mangkeni to neparisaya si Yesus ri tobalia-tobalia ri matana!” 22 Agiana nantambei naroso pepatuduki ni Saulus. Lolita ni Saulus nopadupa mpuu bakote i Yesus eemo Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala. Eemo sabana tou-tou to Yahudi ri Damsyik tado namala nampabili-ya.
23 Naliupa basangkia eo tou-tou to Yahudi nasintundu-ramo mopatesi i Saulus. 24 Agiana liwo-ra ee nincani-da ni Saulus. Eo bengina-ra nopea ri wombo nu ngata bona mopatesi-ya. 25 Agiana ri saongu bengi, ana-ana guru ni Saulus nangala-ya, pade niulu-ra ri rara nu karanci lako ri wumbu wala nu ngata ee.
26 Naopu ee naloumo i Saulus ri Yerusalem, pade radou-ya nampesimbukui nogalo ante topantutu-topantutu i Yesus. Agiana sumawee-ra naeka si-ya, apaa tado niparisaya-ra bakote mpuu-mpuumo i Saulus najadi topantutu i Yesus. 27 Agiana naratamo i Barnabas si Saulus, pade nangkeni-ya ri suro-suro. Nipatuntumo ni Barnabas si sira nancambelai beiwa pangkalio ni Saulus i Pue ri tongo dala pade beiwa lolita ni Pue si Saulus. Niuli mbii ni Barnabas nancambelai beiwa kabia ni Saulus nepatuduki ri ngata Damsyik ante sanga ni Yesus. 28 Eemo pade natidamo i Saulus ante to pantutu-to pantutu i Yesus, pade nololita ante bia-na ri sumawee Yerusalem ante sanga ni Pue. 29 I Saulus ee mbii nampololitaka pade nombebili ante tou-tou to Yahudi to nobasa Yunani, agiana isira nampesimbukui mopatesi-ya. 30 Panguncani nu tou-tou topeparisaya ntanina nancambelai liwo mopatesi i Saulus, nikeni-ramo i Saulus ri ngata Kaisarea, naopu ee nipakatu-ra ri ngata Tarsus.
31 Nangkajadika todea nu Allatala ri sumawee ngamba Yudea, ngamba Galilea, pade ngamba Samaria najadi naroomo rara-ra. Nitulungi nu Inosa Gasa, ante naeka si Pue, todea nu Allatala ee nantambei naroso pade nantambei kadea-ra.
I Petrus nampakabelo i Eneas pade nopatuwu mpanculi i Tabita
32 Naloumo i Petrus ri riumba-umba nangkaloui todea nu Allatala. Sauatu eo nikaloui-namo todea nu Allatala to neari ri ngata Lida. 33 Ri ngata ee i Petrus notomu ante sadua baleilo to nisanga i Eneas, tonapungku pade tadomo namala nemata lako ri paletaa-na uwalu mpaemo kasaena. 34 Nanguli i Petrus si Eneas: “Eneas, i Yesus Kristus nampakabelo-ko. Pematamo-ko pade kadipurakamo paletaa-mu.” Bulawee ee mbii nematamo i Eneas. 35 Sumawee todea nu Allatala ri ngata Lida pade ngata Saron nangkalio i Eneas nolumakomo, nangkajadika isira sumawee najadi neparisaya si Pue.
36 Ri ngata Yope naria sadua bangkele topantutu i Yesus to nisanga i Tabita. (Sanga-na ri basa Yunani i Dorkas batuana lagiwa.) Ia ei nowia oa nuanu nabelo pade nantulungi tou-tou to netowei. 37 Agiana tempo ee nadua-yamo pade namate. Kaopu nu bata-na niriu, nidule-yamo ri kamara mbira ri wumbuna. 38 Ngata Yope najungku ante ngata Lida. Jadi tempo nu topantutu-topantutu i Yesus ri ngata Yope namparonge bakote i Petrus naria ri ngata Lida, nitudu-ramo rodua tou malou si Petrus ante petetesi ei: “Magasi-gasi-ya mamei isei.” 39 Neongkomo i Petrus pade nantutu tou rodua ee. Karata-na isee, nikeni-yamo ri kamara mbira ri wumbuna. Sumawee tobalu isee nampolimu-limui i Petrus nokeo lako pade nantudoka-ya powaru-powaru ndoe pade powaru-powaru to nidouka-ra ni Dorkas tempona natuwu-dapa. 40 Agiana nitudu pura-ra ni Petrus mesuwu lako ri rara ngkamara ee, pade notumbukotu-yamo nosambaya. Naopu ee ningayosimo ni Petrus bata ni Dorkas, pade nanguli: “Tabita! (batuana: pematamo)” Naopu ee nibongemo ni Dorkas mata-na, pade pangkalio-na i Petrus, nemata-yamo pade noncunda. 41 Nikakamu-mo ni Petrus pale-na pade nitulungi-na nokongkore. Naopu ee nipokiomo ni Petrus tou-tou to neparisaya isee noroa ante tobalu-tobalu ee see, pade nambei i Dorkas to natuwu mpanculimo ee si sira. 42 Kareba nancambelai kajadia ee nowole ri sumawee ngata Yope, nangkajadika nadea tou neparisaya si Pue. 43 Nearimo i Petrus ri ngata Yope ee basangkia eo ri sou nu tou topouwe kuli nu binata to nisanga i Simon.