8
1a I Saulus mbii noparikonoi popatesi i Stefanus ee.Poduasi todea nu Allatala ri ngata Yerusalem
1b Eo ee mbii nopamulamo todea nu Allatala ri ngata Yerusalem niduasi, nangkajadika sumawee to neparisaya nopalagara ri sumawee ngamba Yudea pade ngamba Samaria. Kawule suro-suro ni Yesus damo naboli. 2 Tou-tou to naeka ri Allatala nopatana i Stefanus pade nampokeosi-ya ante susa rara mpuu.
3 Agiana i Saulus nampesimbukui oa mampopogampotaa todea nu Allatala. Nalou-yamo nampebutu sou pade nodisi mpesuwu baleilo bo bangkele to namparisaya i Yesus, pade nopasua-ra ri rara ntarungku.
I Filipus ri Samaria
4 Tou-tou to namparisaya i Yesus to nopalagaramo ee nampololita oa Kareba Belo lako ri Allatala ee riumba-umba. 5 Iwee mbiimo i Filipus, nalou ri saongu ngata ri ngamba Samaria pade nampololita ri tou-tou radou nancambelai i Yesus, Mbagou Topepakasalama to nitipa nu Allatala. 6 Pamparonge nu tou-tou i Filipus nololita pade nikalio-ramo kadupa-kadupa to nipowia-na ri rara sanga ni Yesus, nadea-ramo to nampeirara nuapa to niuli ni Filipus. 7 Sabana wao-wao tuwu nesuwumo ante nokari-kari lako ri tou dea to nipesua nu wao tuwu. Nadea to napungku pade to noteda mbii nipakabelo. 8 Nangkajadika tou-tou ri ngata ee nadonu mpuu.
9 Ri ngata ee naria sadua baleilo to nisanga i Simon, to nasae-yamo nowia to Samaria nakioma ante kabaraka-na. Nipangaku-na bakote iamo to neliu kakuasa-na. 10 Nangkajadika sumawee tou ri ngata ee, to nalangko pangkana pade to tado nipangka nampeirara lolita bo nuanu nipowia-na. Nanguli-ra: “I Simon ei-mo kuasa nu Allatala to nincanika ante ‘Kuasa Bete’ ee.” 11 Nasae mpuu-yamo nampakakioma tou-tou ante kabaraka-na, nangkajadika tou-tou nampeirara oa nuapa to nipowia-na. 12 Agiana i Filipus nampololita ri tou-tou to Samaria Kareba Belo nancambelai Poparentaa nu Allatala pade nancambelai i Yesus, Mbagou Topepakasalama ee. Pade niparisaya-ra kareba to niparata ni Filipus, naopu ee nibaptismo baleilo bo bangkele. 13 I Simon dodo mbii najadi neparisaya. Pade naopu-yapa nibaptis, nitutu oa na-mo i Filipus. Pampetonondi-pampetonondi pade kadupaa-kadupaa to najadi nowia i Simon namoleara.
14 Suro-suro ri ngata Yerusalem namparonge tou-tou to Samaria nantarimamo lolita nu Allatala. Eemo sabana nitudu-ramo i Petrus pade i Yohanes malou ri Samaria. 15 Karata ni Petrus pade i Yohanes, niposambayaka-ramo tou-tou to Samaria ee bona mantarima Inosa Gasa, 16 apaa Inosa Gasa tadopa narata nokuasai namo saduaa-ra, isira nibaptis ri rara sanga ni Pue Yesus ngkola-dapa. 17 Naopu ee niuntumo ni Petrus pade i Yohanes pale-ra ri tou-tou to Samaria ee, nangkajadika nitarima-ramo Inosa Gasa.
18 Pangkalio ni Simon, pale nu suro-suro ee niuntu-ra ri tou-tou ee, nangkajadika Inosa Gasa niweikaka-ra. Ee-mo sabana nikenimo ni Simon doi si Petrus pade si Yohanes, 19 pade nanguli: “Weikaka mbiikua-ku kuasa etu bona ande ku'untu pale-ku basiyema-yema, tou ee kana mantarima Inosa Gasa.”
20 Agiana nesono i Petrus: “Mawesomo-ko bo doi-mu! Niuli-mu rasi lako ri Allatala mamala raoli ante doi? 21 Tado masipato-ko metutu ri rara nu bago-ka ei, apaa rara-mu tado nanoa ri Allatala. 22 Eemo sabana pawiamo patuju-mu to nadaa etu, pade posambayamo si Pue bona Na'ampungi pekiri-mu to nadaa etu! 23 Apaa nincani-ku iko ei naponu ante siri pade nipobatua nuanu nadaa.”
24 Pade nangulimo i Simon si Petrus pade si Yohanes: “Merapi tulungi, perapi si Pue bona tado maria sangayaa lako ri nuanu niuli-mi etu majadi si yaku.”
25 Naopu-ra nosabiti pade nampololita lolita ni Pue, nanculimo i Petrus pade i Yohanes ri ngata Yerusalem. Pade ri polumakoa-ra, nipololita-ramo Kareba Belo ee ri ngata-ngata kodi ri Samaria to nikaloui-ra.
Sida-sida lako ri ngamba Etiopia
26 Naopu ee, sadua malaeka ni Pue nololita si Filipus: “Peongkomo-ko! Koumo-ko mbira ri selatan mantutu dala lako ri ngata Yerusalem malou ri Gaza.” Dala ee nakalinoaa. 27 Pade neongkomo i Filipus. Ri dala ee nikaliona sadua sida-sidaa Etiopia. Sida-sida ei sadua pangka bete to noatoro sumawee kasugia ni Sri Kandakeb, mbagou bangkele ri ngamba Etiopia. Pangka bete ei nalou ri ngata Yerusalem nenomba ri Allatala, 28 pade tempo ee mbii-ya ranca-na manculi ri ngata-namo nencawi goroba, noncunda pade nobasa lako Buku ni Nabi Yesaya. 29 Nololitamo Inosa Gasa si Filipus: “Kou-ko mojungkuki goroba emei” 30 Pade nagasi-gasimo i Filipus nalou nojungkuki goroba ee, pade nironge-na pangka bete ee nobasa Buku ni nabi Yesaya. Nipekutana-yamo ni Filipus: “Nincani-muda tuama batua nuanu to nibasa-mu etu?”
31 Nesono pangka bete ee: “Beiwa-mo panguncani-ku, ande tado maria tou mopanotosika-ku?” Nibawei namo i Filipus mencawi ri goroba pade noncunda namporoa-ya. 32 Eimo lolita to nibasa nu pangka bete ee:
“Ia ewa bimba to ni'iri rakeni rasambale,
ewa ana bimba to tado nongoe ande raguncika wulu-na,
iweemo tado namo sampamaa lolita niuli-Na.
33 Ia nikanene pade nipoewe-wee.
Inosa-Na niwutu lako ri dunia
Nangkajadika tado namo saduaa tou namala nampotutura nancambelai mulia-Na.”
34 Nangulimo pangka bete lako ri Etiopia ee si Filipus: “Ulika ku'ulu, yema to najadi patuju nu nabi ei? Koro dodo-nada ba tou ntani-da?” 35 Pade nopamulamo i Filipus nololita, ante nampake isi buku ni nabi Yesaya to nibasa-na ee najadi popamula ni Filipus nampololita Kareba Belo nancambelai i Yesus ri pangka bete ee. 36 Ri rara nu polumakoa-ra ee, narata-ramo ri saongu pearia to naria ue-na. Nanguli-mo pangka bete ee: “Kalio emei naria ue! Nuapapa to mamala mantagi-ku bona rabaptis?”
37 [Nanguli i Filipus: “Ande rara mpuu-mu tuama neparisaya, mamalamo-ko rabaptis.”
Nesono pangka bete lako ri Etiopia ee: “Niparisaya-kumo bakote i Yesus Kristus eemo Ana nu Allatala.”]
38 Pade netudumo pangka bete ee mampopeuntu goroba-na, naopu ee nesompo-yamo ante i Filipus, nalou ri ue pade nibapis-yamo ni Filipus. 39 Pencore-ra lako ri ue, nikenimo nu Inosa Gasa i Filipus lako isee. Tadomo naria-ya nikalio nu pangka bete ee. Ante donu rara-na pangka bete ee nipapola-namo polumakoa-na. 40 Ntanono i Filipus ei ri Asdod-yamo. Pade nipapolapa ni Filipus polumakoa-na, nipololita oa-namo Kareba Belo nancambelai i Yesus ri sumawee ngata duuna narata-ya ri ngata Kaisarea.