Pentidaa ni Stefanus
7
1 Nepekutanamo tobalia bete si Stefanus: “Nakono mpuu sumawee to niuli nu tou-tou etu?” 2 Nesono i Stefanus: “Sarara-sarara pade Tuama-tuama! Ronge ku'ulu! Tempo nu totua-ta i Abraham neari ri Mesopotamia-dapa, sintou tadopa noencu-ya ri Haran, Allatala to neliu kuasa-Na namei si Abraham 3 pade nanguli: ‘Paleisimo ngata-mu bo sarara-mu. Koumo-ko ri tana to kana Ku-tudoka-ko.’ 4 Naopu ee nipawiamo ni Abraham ngata Kasdim, pade noencu ri Haran. Namatepa tuama ni Abraham, nitudumo nu Allatala i Abraham moencu ri tana to nipeari sangkani-mi tempo ei. 5 Tempo ee tado namo saodia lako ri tana ei niwei nu Allatala si Abraham, namo santibe tado niweikaka-ya. Agiana Allatala notipa Ia kana mambei tana ee si Abraham bona majadi tana ni Abraham bo mulia-na, noudamo tempo ee i Abraham tadopa noana. 6 Agiana eimo to niuli nu Allatala si-ya: ‘Mulia-mu kana meari ewa torata ri tana nu tou. Tou-tou ri tana ee kana mampobatua to Israel pade mampakapepa mpuu katuwu-ra aopoatu mpae kasaena. 7 Agiana Yaku kana mosuku todea nu ngamba to nampobatua-ra, pade maopu ee isira kana mesuwu lako ri tana ee bo kana menomba si Yaku ri pearia ei.’ 8 Naopu nanguli ewa ee Allatala nambei atura petindi najadi pampetonondi potipa-Na. Niotepa i Ishak ana ni Abraham, nitindi-yamo ni Abraham tempo nu umuru-na uwalu eo. Naopu ee i Ishak mbii notindi ana-na, i Yakub. Pade i Yakub mbii notindi sampulurodua ana-na, to najadi tuama-tuama nu totua ngkoulu nto Yahudi. 9 Tuama-tuama nu totua-ta ngkoulu ee nosiri si Yusuf, nangkajadika nibalu-ra yamo najadi batua ri tana Mesir. Agiana Allatala namporoasi-ya, 10 pade nopaloso-ya lako ri sumawee kasusaa-na. Allatala nowia i Yusuf nampakasana rara ni Firaun mbagou nu tana Mesir, pade nambei-ya kapandea nangkajadika i Firaun no'ongko-ya najadi gubernur ri tana Mesir pade to nakuasa ri sou bete ni Firaun. 11 Naopu ee najadimo oro mpei ri sumawee tana Mesir pade tana Kanaan nangkajadika tou nasusa mpuu. Totua-ta tadomo namparata kondia. 12 Pamparonge ni Yakub naria gando ri tana Mesir nitudu-namo ana-ana-na, totua-ta ee, malou ri tana Mesir paramula ntotona. 13 Tempo-ra nalou karongkanina, niulimo ni Yusuf ri sarara-sarara-na ee bakote ia-mo i Yusuf, apaa tadopa nincani-ra bakote i Yusuf ee sarara-ra. Tempo ee-da pade nincani nu mbagou tana Mesir nancambelai sarara ni Yusuf. 14 Naopu ee nipakatumo ni Yusuf petetesi ri tuama-na, i Yakub, namperapi tuama-na ante sumawee sarara-na moencu ri tana Mesir. Naria pitu mpulu alima kadea-ra sumaweena. 15 Pade noencumo i Yakub ri tana Mesir pade isee-yamo namate, pade totua-ta namate mbii isee. 16 Naopu ee bata-ra nikeni mpanculi ri Sikhem pade nitana ri dayo to niolimo ni Abraham ante basangkia mpeka doi salaka. Tana ee nioli-na lako ri muli ni Hemor ri Sikhem.
17 Mapara maratapa tempona Allatala mampeponui potipa-Na si Abraham, todea-ta to Israel ri tana Mesir nantambeimo kadea-ra. 18 Kaopuana nariamo sadua mbagou ntanina to tado nanguncani i Yusuf, noparenta ri tana Mesir 19 Mbagou ee nampotodoyoa-ta to Israel pade naseke ri totua-ta. Ia nopasa-ra motadiaka ana-ana kodi-ra to lako niote bona mamate. 20 Ri tempo ee-mo pangotea i Musa, ia ei ana kodi to nabelo mpuu ri pangkalioa nu Allatala. Tolu mbula kasaena i Musa nipiara ri sou nu tuama-na, 21 naopu ee nitadi-yamo, pade nitima nu ana bangkele ni Firaun, pade nopiara-ya ewa ana dodo-na. 22 Sumawee kapandea nto Mesir nipatudukika i Musa pade ia mbii najadi tou to nakuasa mpuu ri rara nu lolita pade parabuata-na.
23 Tempo ni Musa noumuru aopo mpulu mpae, nariamo dota ri rara-na malou mangkalio beiwamo katuwu nu sarara-sarara-na to Israel. 24 Pade nikalio-na sadua lako ri to Israel niduasi to Mesir, pade nitunduka-namo tou niduasi ee ante nopatesi to Mesir ee. 25 Niuli ni Musa kana nancanida nu todea-na to Israel bakote ia ei nipake nu Allatala bona mampakabebasi-ra. Agiana tado nincani-ra. 26 Kaneilena nikalio mbiimo ni Musa rodua to Israel nombewiko, pade nipesimbukui-namo mampoposingkabelo-ra. Nanguli-ya: ‘Ikomi ei nosarara. Nuapa pade nombewiko komi?’ 27 Agiana tou to nonampa roa-na ee notumbo i Musa ri sosona pade nanguli: ‘Yema to no'ongko-ko majadi topangkeni-ka pade topotangara-ka! 28 Ba madota mopatesi-kuda-ko ewa popatesi-mu to Mesir ee wengi!’ 29 Pamparonge ni Musa nuanu to niuli nu tou ee, nanganimo i Musa lako ri tana Mesir pade natida ri ngata to Midian. Radou-ya nobangkele pade noana rodua ana baleilo.
30 Aopo mpulu mpae naliu naratamo sadua malaeka nu Allatala si Musa ri tongo mpada bei najungku bulu Sinai. Malaeka ee nampopesuwu koro-na ri rara nu apu ri kawoko mporui to nengkalala. 31 Namolearamo i Musa nangkalio nuanu ee, nangkajadika nalou-yamo nampajungkuki bona nancani nuapa to najadi ee. Pade nironge-namo wotu ni Pue nanguli: 32 ‘Yakumo Allatala to nipenombai nu totua-mu i Abraham, i Ishak, pade i Yakub.’ Nokasiridimo i Musa nikeni nu ekana pade tado-mo nabia-ya nangkalio kawoko mporui to nengkalala ee. 33 Naopu ee nanguli mbiimo i Pue: ‘Loncu sandala to nipake-mu etu, apaa tana nipokongkorei-mu etu tana to nagasa. 34 Nikalio-Kumo pade nipeirara-Kumo kapepaa nu todea-Ku ri tana Mesir. Nironge-Kumo pekakae nu todea-Ku to Israel ri tana Mesir pade Yaku nesompo bona mampakabebasi-ra. Jaa ei, tumei-ko! Yaku kana mantudu-ko manculiki ri tana Mesir.’
35 I Musa eimo to tado nipangaku nto Israel ante lolita ewa ei: ‘Yema to no'ongko-ko najadi topangkeni pade topotangara-ka?’ Agiana ia mbiimo to nitudu nu Allatala majadi topangkeni pade to mepakasalama, ante pengawa lako ri malaeka nu Allatala to narata si-ya ri kawoko mporui to nengkalala ee. 36 I Musa ee-mo to nangkeni to Israel nesuwu lako ri tana Mesir ante nowia kadupaa-kadupaa pade pampetonondi-pampetonondi ri tana Mesir, ri Tasi Lei pade ri tongo mpada bei rarana aopo mpulu mpae. 37 I Musa ei mbiimo to nanguli ri to Israel: ‘Allatala kana mambeikaka komi sadua nabi to nipelisi lako riolo dodo-mi, nasimbei ante pampelisi-Na-ku.’ 38 I Musamo to naria noroa-roa ante to Israel ri tongo mpada bei. Bula ni Musa ri Bulu Sinai, naria malaeka nu Allatala to nampololitaka-ya, naopu ee i Musamo to najadi jambata nu malaeka bona mololita ri totua-ta. Ia-mo to nantarima lako ri Allatala lolita to niparata si kita nancambelai tuwu liu-liu.
39 Noudamo iwee totua-ta tado nadota natundu si-ya. Isira tado nantarima-ya pade ri rara-ra madota manculiki ri tana Mesir. 40 Nanguli-ra si Harun: ‘Powiaka-kamo karampua-karampua, bona karampua-karampua ee damo majadi topangkeni-ka. Sabana tado-mo nincani-ka nuapa to najadi si Musa to nangkeni mpesuwu-ka lako ri tana Mesir ee!’ 41 Pade tempo ee nipowia-ramo sangkou karampua ewa ana japi. Naopu ee niwei-ramo binata penomba-ra ri karampua ee pade nowia susa bete nangune karampua to nipowia dodo-ra ee. 42 Pade nipawiamo nu Allatala to Israel bo nampalambaka-ra nampenombai eo, wula pade betue-betue ri langi. Nuanu ee nasimbei ante nuanu to natetulisi ri buku nu nabi-nabi, ewai ei:
‘He tou-tou to Israel! Tado si Yaku nipangkeni-mi binata penomba pade penomba ntanina
sinungka-mi natida ri tongo mpada bei rarana aopo mpulu mpae.
43 Nikeni mbii-midapa bambaru nu karampua Molokh,
noroa-roa ante pinotou betue karampua-mi, i Refan. Eemo pinotou to nipowia-mi bona rapenombai.
Ee-mo sabana Yaku kana motadiaka komi makawao duuna marata ri tana Babel.’
44 Bambaru nakaratai nu Allatala ri manusia nariada ri totua-ta ri tongo mpada bei. Bambaru ee nipowia nantutu parenta nu Allatala si Musa pade nantutu ewa nuanu to nipopakalioka nu Allatala si Musa. 45 Bambaru eemo to nitarima nu totua-ta pade nikeni tempo-ra nipakeni ni Yosua nalou nampangaesi ngamba-ta ei lako ri tou-tou to niwura nu Allatala. Bambaru ee natida ri tana nto Israel duuna ri tempo ni Daud. 46 I Daud nampakasana rara nu Allatala pade nerapi si-Ya bona rapaliu-ya mampowia saongu sou nu Allatala, Allatala to nipenombai ni Yakub. 47 Agiana i Salomo-da to nopatinda Sou nu Allatala.
48 Agiana Allatala To Neliu Kalangkona tado neari ri rara nu sou to nipowia nu manusia, sabana ri rara buku nu nabi nitulisi ewa ei:
49 ‘Langi-da posundaa-Ku meparenta,
pade dunia-da pountua paa-Ku.
Sou beiwa to kana mipatindaka-Ku?
Riumba pearia to masipato-Ku peuntui?
50 Tado naria, apa tado Yaku dodo to nopajadi ngila-ngayana?’
Iweemo pololita nu Allatala.
51 Ikomi nakapalabatu pade ewa tou to tado nanguncani Allatala! Nawongo mpuu talinga-mi ri Allatala! Ikomi nasimbei ante totua-mi, nangewa oa Inosa Gasa! 52 Tado naria namo saduaa nabi to tado niduasi nu totua-mi. Isira nopatesi nabi-nabi nu Allatala to lako impia nampopowolemo nancambelai Batua nu Allatala to nanoa ee kana marata. Pade tempo ei ikomi to Israel nampobalu pade nopatesi Batua nu Allatala ee. 53 Malaeka-malaeka noparatamo parenta-parenta nu Allatala si komi to Israel agiana tado nitutu-mi!”
I Stefanus nipatesi - Peonga ni Saulus
54 Pamparonge nu Topotangara-topotangara Agama ee sumawee nuanu niuli ni Stefanus, naduamo rara-ra pade nasodo mpuu si Stefanus. 55 Agiana i Stefanus to nikuasai nu Inosa Gasa, nantingara langi. Nikalio-na pampemabose nu Allatala, pade i Yesus nokongkore mbira ri ngkana nu Allatala. 56 Nanguli i Stefanus: “Kalio, nikalio-ku suruga natebea pade i Yesus, Ana Manusia nokongkore mbira ri ngkana nu Allatala!”
57 Topotangara-topotangara agama ee nowunta talinga-ra nongare lako, pade singkei-ngkani nosoko i Stefanus. 58 Nidisira-yamo ri sawaliku nu ngata pade niwunu-ra ante watu. Tou-tou to norei-ya pade to nosabiti kajadia ee noloncu powaru ndoe-ra pade namboli ri sadua kabilasa to nisanga i Saulus. 59 Ranca-ra nowunu i Stefanus ante watu, nosambayamo i Stefanus: “Pue Yesus, tarimamo inosa-ku.” 60 Naopu ee notumbukotu-yamo pade nongare ante wotu narimboso: “Pue, nemo isira mangkolo jeko ei!” Naopu nanguli ewa ee namate-yamo.