I Ananias pade i Safira
5
1 Naria sadua baleilo to nisanga i Ananias. Ia ante bangkele-na to nisanga i Safira, nampobalu mbii tana-ra. 2 Doi oli nu tana nibalu ee saganta nitahangi dodo-na pade saganta mbii niwei-na ri suro-suro, ante nanguli ei puramo oli nu tana ee. Ia nowia ewa ee, apaa kasintundu-ra ncambokomo. 3 Pade nangulimo i Petrus si Ananias: “Ananias, nuapa pade nipalambaka-mumo Mbagou nu Seta nokuasai rara-mu, nangkajadika naboamo-ko ri Inosa Gasa, ante notahangi bongo-bongo saganta doi oli nu tana nibalu ee? 4 Sinungka nu tana ee tadopa nipobalu, tana ee tana-mudapa. Pade nipobalupa tana ee, doina siko mbii-dapa. Jadi nuapa pade naria patuju ri rara-mu nowia nuanu ewa ee? Tado manusia niboasi-mu agiana Allatala!” 5 Pamparonge ni Ananias lolita-lolita ee, nadungka-yamo, pade namate. Sumawee tou to namparonge kajadia ee najadi naeka mpuu. 6 Pade naratamo kabilasa-kabilasa nobungu bata ni Ananias, pade nikeni mpesuwu bona rapatana.7 Rapa-rapana tolu jaa naliu nesuamo bangkele-na. Agiana tado nincanina nuapa to najadi bou-bou ee. 8 Nanguli i Petrus siya: “Ulikaka-ku ulu: Tana to nibalu-mu ante baleilo-mu ee, iwei ngkola dea nu olina?” Nesono bangkele ni Ananias: “Nakono, etumo olina.” 9 Pade nanguli mbiimo i Petrus si-ya: “Nuapa pade iko bo baleilo-mu nasintundu mampesori Inosa Gasa ni Pue? Ronge! Tou-tou to nopatana baleilo-mu nanculi-mo. Isira mbii kana mangkeni mpesuwu-ko.” 10 Bulawee ee mbii bangkele ni Ananias ee nadungka pade namate ri ngayo ni Petrus. Pade ri tempo nu kabilasa-kabilasa ee nesua, nirata-ra namate-yamo. Pade nikeni mpesuwu-ramo bata-na pade nitana ri siawe nu baleilo-na. 11 Sumawee tou-tou neparisaya ee pade tou-tou ntanina to namparonge kajadia ee, najadi naeka mpuu.
Pampetonondi-pampetonondi pade kadupaa-kadupaa
12 Nadeamo pampetonondi pade kadupaa to najadi riolo nu tou dea to nipowia nu suro-suro ee. Ante nosaongu rara sumawee tou neparisayaa ee notobu ri Gandaria Salomo ri Sou nu Allatala. 13 Pade tou ntanina to tadopa neparisaya, tado nabia namei nosintobu ante tou-tou neparisaya ee. Agiana tou-tou neparisaya ee nibila mpuu nu todea. 14 Pade kadea-deamo to namparisaya i Pue, bangkele bo baleilo. 15 Sabana kadea nu kadupaa to nipowia nu suro-suro ee, tou-tou to nadua nikeni mpesuwu ri dala bete pade isira nidule ri wumbu nu paletaa ba ali bona kambana mambela wao ngkoro ni Petrus, ande moliu isee i Petrus. 16 Nadea tou nabono narata lako ri ngata-ngata riolo nu Yerusalem. Nikeni-ramo tou-tou nadua pade to nipesua nu wao-wao tuwu. Pade tou-tou ee nipakabelo pura.
Suro-suro nipopesuwu lako ri tarungku
17 Kaopuana tobalia bete pade sumawee topantutu-topantutu-ya, lako kolompo to Saduki, nopamulamo nentida, apa nasingki rara-ra. 18 Pade nisoko-ramo suro-suro ee, nipasua-ra ri rara ntarungku. 19 Agiana kawenginapa, sadua malaeka ni Pue noungke wombo-wombo nu tarungku, pade nangkeni mpesuwu suro-suro ee. Nangulimo malaeka ee ri suro-suro ee: 20 “Koumo komi mokongkore ri karawaa Sou nu Allatala pade ulimo ri tou-tou, sumawee nuanu nancambelai tuwu liu-liu.”
21 Pade nitutumo nu suro-suro ee petetesi nu malaeka ee. Sangkaba-baa mpisi nalou-ramo ri karawaa Sou nu Allatala pade nopamula-ramo nepatuduki isee.
Rancana ee tobalia bete bo topantutu-topantutu-ya narata pade nampopotobu topotangara agama bo topangkeni-topangkeni to Yahudi. Pade nitudu-ramo tou malou mangala suro-suro ee lako ri tarungku bona rakeni ri ngayo-ra. 22 Agiana karatapa nu tou-tou to nitudu ee ri tarungku, tado-mo naria niratara suro-suro ee radou. Nanculi-ramo, pade nanguli nuanu ee ri topotangara. 23 Nanguli-ra: “Tempo-ka narata ri tarungku, nirata-ka wombo nu tarungku ee natetuko belo-belo, pade topojaga-topojaga bula-ra nojaga ri wombo. Agiana poungke-ka wombo ee, tado namo saduaa tou ri rarana.” 24 Pamparonge nu tadulako to pojaga Sou nu Allatala pade tobalia-tobalia ri matana pokabarata ee, naingu-ramo nancambelai suro-suro ee pade nepepekutana nuapa to kana najadi. 25 Naopu ee naratamo sadua tou nangkeni kareba ei: “Ronge! Tou-tou to nipasua-mimo ri rara ntarungkuu ee, eo ei ri karawaa Sou nu Allatala-ramo, pade nopatuduki tou dea!” 26 Pade naloumo tadulako to pojaga Sou nu Allatala noroa ante topojaga-topojaga ntanina nangala mpanculi suro-suro ee. Agiana tado-mo ante nakarasi-ra, apaa naeka-ra ri tou dea, nemo-nemo ngoni tou dea ee mowunu-ra ante watu.
27 Suro-suro ee nikeni mpesua ri ngayo nu topotangara agama. Pade niparesa-ramo nu tobalia bete. 28 Nanguli-ya: “Nitagi mpuu-mpuukamo komi bona nemo mepatuduki komi mancambelai Tou ee. Agiana ei ande pekalio nuapa to nipowia-mi! Ikomi nampopowole pepatuduki-mi etu ri sumawee Yerusalem, pade ikomi nerei ikami-da to najadi saba ri kamate nu Tou ee.”
29 Nesono i Petrus pade suro-suro ntanina: “Ikami kana matundu ri Allatala, tado matundu ri manusia. 30 I Yesus to nisalibkan pade to nipatesi-mi ee, nipatuwu mpanculimo nu Allatala to nipenombai nu totua-ta. 31 Pade niongko-Yamo nu Allatala ri posundaa to nibila mbira ri ngkana-Na majadi Topangkeni pade Topepakasalama, bona to Israel raweikaka loga mancoro lako ri jeko-jeko-na pade mamparata peampungi. 32 Ikamimo sabi-sabi nancambelai sumaweena ee, ikami pade Inosa Gasa to niwei nu Allatala ri tou-tou to natundu ri parenta-Na.”
33 Pamparonge nu Topotangara Agama ee nuanu ee, nasodo mpuu-ramo, pade nibotusi-ramo mopatesi suro-suro ee. 34 Agiana riolo nu topotangara ee naria sadua to Farisi nosanga i Gamaliel. Ia ei sadua topopatuduki isi nu Buku Taurat to nibila mpuu nu sumawee tou. Nokongkore-yamo pade nantudu tou mangkeni mpesuwu suro-suro ee singoni. 35 Naopu ee nanguli-yamo ri Topotangara Agama ee: “Sarara-sarara to Israel! Pekiri mpakabelo-belo nancambelai nuapa to mi-powia ri tou-tou ee. 36 Sabana impia naria neonga i Teudas, to nangaku ewa tobete, nangkajadika naria aopoatu tou nantutu-ya. Agiana nipatesi-ya pade sumawee topantutu-ya nogaampota pade pepatuduki-na nalipo. 37 Naopu ee, ri tempo naria popareke kadea ntodea, neonga mbii i Yudas, tou lako ri Galilea. Apaa nikeni nu pasu-na nadea mbii tou nantutu-ya nangewa topoparenta Roma, nadea mbii tou nantutu-ya. Agiana ia mbii nipatesi, pade sumawee topantutu-ya nogampota mbii. 38 Jadi ante kajadia ei, petetesi-ku si komi: nemo mi-powia banuapa-pa ri tou-tou ee, palambaka-ramo. Sabana ande patuju pade pepatuduki-ra ei lako ri manusia, pepatuduki ee kana malipo. 39 Agiana ande patuju pade pepatuduki ee narata lako ri Allatala, tado mamala komi mampadagi-ra. Jadi matantuloumo ngoni rakalio bakote ikomi nangewa Allatala.”
Petetesi ni Gamaliel ee nitarima nu topotangara. 40 Pade nipokiomo suro-suro ee, pade nisalapea, naopu ee nitagi nemo oa mepatuduki-ra mancambelai i Yesus. Naopu ee nipaloso-ramo. 41 Nipawiamo nu suro-suro ee Topotangara Agama ee ante donu rara, sabana isira masipato mantarima pekanene apaa nantutu i Yesus.
42 Pade butu eona ri karawaa Sou nu Allatala pade ri sou-sou nu tou, isira nepatuduki oa bo nampopowole Kareba Belo nancambelai i Yesus, bakote Ia-mo Mbagou Topepakasalama to nitipa ee.