Porapaika nancambelai topoatoro doi to tado nanoro
16:1-9
16
1 Nanguli-mo i Yesus ri ana-ana guru-Na: “Naria sadua to nasugi. To sugi ee naria sadua topobago noatoro doi-na. To nasugi ee nantarima pangadua bakote topoatoro doi-na notadi-tadi doi-na ri nuanu to tado nolotu. 2 Pade nipokiomo nu to sugi ee topoatoro doi-na ee see pade nanguli: Nakono nuanu nironge-ku nancambelai-ko ei? Weikaka-ku sumawee nuanu nitulisi-mu nancambelai bago-mu noatoro doi-ku. Apaa tado-mo mamala-ko mobago moatoro doi-ku.
3 Pade nampekirimo topoatoro doi ee see: Nuapamo to kana ku-powia? Maradika-ku madota moleso-ku. Mosubi, tado nipakule-ku, merapi-rapi naeya-ku. 4 Nincani-kuda nuapa to kana ku-powia, bona ande raleso-ku lako ri pobagoa-ku, mariada-pa tou to kana mampopeari-ku ri sou-ra.
5 Pade nipokiomo ntopoatoro doi ee sumawee tou to noinda ri maradika ee. Nanguli-yamo ri to paramulana: Sangkia inda-mu ri maradikaku?
6 Nesono tou ee: Aopo njobu lite lana saituna.
Nanguli topoatoro doi ee si-ya: Ei-mo sura nu inda-mu, poncunda-ko, pade magasi-gasi tulisi ronjobu lite.
7 Naopu ee nanguli mbii-yamo ri to karodua-na: Iko sangkia mbii dea nu indamu?
Nesono tou ee: Sanjobu karu.
Nanguli mbii-mo topoatoro doi ee: Ei-mo sura nu inda-mu, tulisi waluatu karu.
8 Nirongepa nu maradika-na ee nuanu nipowia nu topoatoro doi ee niune-yamo, apaa neliu kapandea-na, noudamo tado nanoro-ya.”
Naopu ee nanguli-mo i Yesus: “Iwee mbii, tou to nantutu inggu nu dunia ei neliupa kapandea-ra nourusi urusia dodo-ra lako si sira tou to natuwu ri rara nu kabaasana.
9 Pade nololita mbii-mo i Yesus, nanguli-Ya: Ronge! Pakemo kasugia ri dunia ei bona mamparata wega, bona ande kasugia nu dunia ei tado-mo maria oli-na, ikomi kana ratarima meari ri pearia to tado maria kaopuana.”
Pepatuduki bona matundu ri rara nu kara-kara kodi
16:10-18
10 “Yema-yema matundu ri rara nu kara-kara kodi, ia mbii kana matundu ri rara nu kara-kara bete. Pade yema-yema to tado nanoa ri rara nu kara-kara kodi, ia mbii tado nanoa ri rara nu kara-kara bete. 11 Ande mancambelai kasugia ri dunia ei tado-mo mamala komi raparisaya, yema-pa to madota mamparisaya komi mangkakamu gagu mpuu-mpuu ri suruga? 12 Pade ande mancambelai gagu nu tou ntanina, tado-mo mamala komi raparisaya, yema-pa madota mambeikaka-komi nuapa to majadi bagia-mi?
13 Sadua batua tado mamala mobago ri rodua maradika. Sabana ia kana meliupa pampotowe-na to saduana pade to ntanina, ba ia kana matundupa ri to saduana pade ri to ntanina. Iwee mbii-da ante ikomi. Tado mamala komi mampobagoka Allatala pade mampobagoka mbii gagu ri dunia ei.”
14 Sumawee nuanu to niuli ni Yesus nironge nu to Farisi, pade niele-ramo i Yesus, apaa isira nampodoko doi. 15 Agiana nanguli i Yesus si sira: “Ikomi nampakakono koro-mi ri ngayo nu tou, agiana nincani-da nu Allatala rara-mi. Sabana nuapa to nipodonu nu manusia, nipodaa nu Allatala.
16 Parenta Taurat pade pepatuduki nu nabi-nabi, nipake oa duuna ri tempo ni Yohanes Topebaptis. Nopamula lako isee-mo Kareba Belo nancambelai beiwa Allatala moparenta majadi Mbagou nipololita oa. Pade tou nampesimbukui bona mamala majadi todea nu Allatala. 17 Agiana nagampangi-pa langi pade dunia maronto, pade sangaya tulisia ri rara parenta nu Allatala rapakaronto.
18 Yema mampogaaka bangkele-na pade mampobangkele bangkele ntanina, tou ee nobualo. Pade tou to nampobangkele bangkele to nipogaaka nu baleilo-na, ia mbii nobualo.”
To nasugi pade i Lasarus to netowei
16:19-31
19 “Naria-mo sadua to nasugi. Powaru-na singka suli-suli, pade katuwu-na nasana butu eo-na. 20 Ri ngayo nu wombo ncou-na naria sadua tou to netowei sanga-na i Lasarus. Koro-na naponu ante baka. 21 Ia madota mangkondi sewu-sewu ngkondia to nanawu lako ri wumbu meja nu to nasugi ee. Dike mbii narata nodilapi baka-na. 22 Naopu ee namate-mo to netowei ee pade nikeni nu malaeka nu Allatala ri pearia to nibila ri siawe ni Abraham ri suruga. 23 To nasugi ee mbii namate pade nitana. Pade ranca-na nantodosaka kapepaa ri naraka netingara-yamo, nikalio-na lako ri kakawaoaana i Abraham notingkuani i Lasarus. 24 Nongare-mo to nasugi ee: Tuama Abraham! Potowekua-ku. Tudu-mo i Lasarus mololo wuntu ngkarawe mpale-na ri rara nu ue pade mamei motitisi dila-ku. Napepa gaga-mo nirasai-ku ri rara nu apu ei.
25 Agiana nesono i Abraham: Tora-mo ana-ku. Sinungka ngkatuwu-mu nirata-mumo sumawee nuanu nabelo, agiana i Lasarus namparata nuanu to tado nabelo. Tempo ei nasana-yamo isei, pade iko napepa. 26 Ntanina lako ee, riolo-mu ante ikami nipowiamo lowu to nabete mpuu, bona tou lako isei tado mamala malou isetu pade tou lako isetu tado mamala mamei isei.
27 Nanguli to nasugi ee: Ande iweetu wea tuama, ku-perapi ante rara mpuu-ku bona iko mantudu i Lasarus malou ri sou nu tuama-ku. 28 Naria alima sarara-ku isee. Tudu-mo i Lasarus mampopatora-ra, bona nemo isira mbii mesua ri pearia napepa ei.
29 Nesono i Abraham: Naria-mo si sira buku-buku ni Musa pade buku nu nabi-nabi! Palambaka-ramo mantutu nuapa to nitulisi ri rara nu buku-buku ee.
30 Agiana nesono to nasugi ee: Tadopa magana ee, Tuama Abraham. Agiana ande maria tou mamate matuwu nculi pade mamei si sira, isira kana mancoro lako ri jeko-jeko-ra.
31 Agiana nanguli i Abraham: Ande isira tado mampeirara parenta ni Musa pade nabi-nabi, natantu-mo isira tado meparisaya mbii, noudamo maria tomate matuwu mpanculi.”