Yesusti nimi teng-tengne (5.000) kwaneng tatsiogha
6
Ik sulu wamogha Yesus mag sin Galilea longorop mag,
si nhon mag Tiberias arop mag aneko kauro piog.
2 Mag kauro anam pin komag Yesusti naiktop nimi wali nenehiro kekneba ulamogne neneko nimi maiknori ibek.
Ane sembe nimi maikno elag nelepto piek.
3-4 Wamek sum eneko Yahudi nimiri kwaneng roti walerop komne tero ulamek ko'o Paskah sum peram taogpa,
Yesus yimag waelbaogti,
eldi yubu ka'ero neleptop nimi tanekoap pulingkiek.
5 Yesusti tiro warekahiogti,
nimi yalamekne kemelamsiogpa,
nimi maikno elag yalamek.
Yalamekpa Yesusti Filipusag yubu lelamogti,
“Talaba kwaneng roti kamna toro topsebe andarina,
nimi maikno tane kwaneng teheng?”
aro ambatto haibaog.
6 Wene aro haibaog nena,
Yesusti eldamneri wanaag,
“Nari uanun,”
senenne el wamog aghana,
“Filipus mipnun,”
aro elag haibaog.
7 Wene aro lebogpa,
Filipusti Yesusag samoro,
“Tane wamang nimiag olog uro pogto tatsina babe kamna kapto topsebe tanena,
nimi nhondi wal linbare awe topsoba,
kamna tatnep saog uropne maikno agha kwaneng kamna kapto topsebenge sunurop kom,”
seog.
8 Wene seogpa,
Yesusti yubu ka'ero neleptopne nhon si Andreas,
Simon Petrus ilipsae ponekori yubu lelamogti,
9 “Tane me nengabo me nhondinge jelai agha sunurop kwaneng roti lambareap,
ikan phendeap wamla.
Aghana nimi maikno taneap sumbanep komdina,
ologha aneri sin yepsinep te?”
seog.
10 Wene seogpa Yesusti,
“Tane wamang nimiag,
‘Puksut,’
sululom,”
seog.
Nimi puknebag aneko o'olaba pongoroba maikno wamogpa,
alibag yangaro pukek.
Nimi wamek nimina nengabo mo a'ilbahin tanena,
teng-tengne (5.000) wamekti pukek.
11 Pukekti wamekpa,
Yesusti kwaneng roti tobog.
Tobogti Allahag,
“Wali tatsilam,”
aro kibogti,
kwaneng roti aneko pukamek nimi tanekoag poglamsiog.
Ikan abeneko babe tobogti,
pogsiogpa sindi,
“Tehene,”
senenne agha maiknoro teek.
12 Teekpa mon og tahiogpa,
Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nangag ambarelamsiogti,
“Kwaneng kheptoba phelektopne nhon babe ka'eseptaleag aro ni poloro wimbalulom,”
aro ambatsiog.
13 Wene aro ambatsiogpa,
nimi tanekori jelai agha sunurop kwaneng roti lambare aneko agha khepto tatsiogne teekpa,
phelekto wamogne poloro wimbaek.
Poloro wimbaekne haing agha kau saog uro wiroba nubunge aobare teknero liro pibek.
14 Yesusti kekneba nene uaogne kembaek ane sembe,
nimi tanekori yubu lelamekti,
“Sik uro nimi eneko agha Allahri samenag,
‘Nari yubu silimu tiptopne nhon mog so'oag yalul,’
seogne poneko ane yal,”
alamek.
15 Yesus el uro wamog nena,
nimi taneri senelamekti,
“Yesusag yingkiro yubu mikip uro,
‘Nuringe yubu sia lenne talulam,’
aro el pelebaukap,”
senelamekpa el uro wamog.
Ane sembe Yesus anekoa laplobi agha,
“Mo wamnun,”
aro yim nhonag sip piog.
Yesus mag alibag yan ingiro palamogha
16 Ae iniplamogpa,
Yesusti yubu ka'ero neleptop nang kuluka lebekti,
mag longorop mag sin abolag yingkiek.
17 Kuluka yingkina kabong lomag waelbaekti,
longorop mag sin aneko kauro mag alip toman as Kapernaum sip palamek.
Ae imbaog aghana,
Yesus anam sinag yalamog kom.
Yalamog komba palamekpa,
18 khao nubu uro yalamogneri mag kula'epto walel alamog.
19 Sin kabongag mag alip toman palameka we sirik uro palamekti tisamolamekpa,
Yesus mag alip toman agha kabong sin palamekneag,
“Yanun,”
aro yalamog.
Mag longorop mag alibag yan toman yalamogpa,
tibaekti sin log seklelamek.a
20 Log seklelamek aghana,
Yesusti sinag yubu lelamogti,
“Log sembaheng kom.
Na Yesus a'unag yalamna,”
seog.
21 Wene seogpa sindina,
“Kabongag waelbalul,”
sembaek abeneko pere kabong aneko sin,
“Mag kauro heng purukul pirobag sip abolag pukap,”
sembaekag aneko peket yaek.
Nimi maiknori Yesus elameka
22 Lukunap nimi maikno heng walelingkirobag sip mag longorop mag abolag longoro wamek nimi tanekori seneraglamekpa,
“Ambuhum kabong nenne orog wamoba,
ot kabong nhonog wamo.
Apna Yesusti yubu ka'ero neleptop nang sindam nimi kabong lomag waelbaongba,
Yesus sinap nhon waelbao kom,”
aro seneraglamekti,
el uro wamek.
23 El uro wamekpa,
nen kabong ologne nhon-nhon as Tiberias siba aneko yaek.
Yaekag anekona,
nu Saelba Uhiropneri Allahag,
“Wali tatsilam,”
aro kibogne toman kwaneng roti pogto tatsiogha teeka peramag aneko Tiberias nimi yaek.
24 Peramag yaekpa,
nimi maikno longolamek nimi tanekori tilamsiekpa,
Yesus eldi yubu ka'ero neleptop nangap orog wamek.
“Ane wamang kom,”
aro el taekti,
sum eneko yaek kabong ologne abenekoag waelbaekti,
“Yesus ebaukap,”
aro as Kapernaum sip palamek.
Yesusti, “Kwaneng roti kamag nembahinepne wamna,” aro ambatsiogha
25 Nimi taneko mag longorop mag kauro piekti,
Yesusap haiptaekti,
“Nai,
yubu amohinne nubunge,
etsum tane yaom?”
aro haibaek.
26 Wene aro haibaekpa,
Yesusti samoro,
“Nari yubu sikne agha ambatnuahin.
Nari kekneba,
‘Allahri mikiba ual,’
senenne kekneba uanonge neneko sembe elamnelom kom.
A'undi na elamnelom nena,
a'un kwaneng roti teomba,
mon og tahionge neneko sembe elamnelom.
27 A'undi ulamnep nena,
tena teroba polbanepne sembe,
‘Tehene,’
aro ero tolamseng kom.
A'undi ero tolamnep nena,
‘Teroba polbanep komne topsene andarina,
ya'ag kamag uro wamsene,’
aro ero tolamlulom.
Ya'ag kamag nembahinep tenaba tatsinepne ponekona,
Nani Allah eldamneri mog so'oag nimi tangtopne ponekoag,
‘Nari weptopne,’
aro kekneba pibo ane sembe,
kekneba pibo nimi enekori mo a'unag tatsinep,”
aro ambatsiog.
28 Wene aro ambatsiogpa,
sindi Yesusag hailamekti,
“Allahri,
‘Nimiri awe tolamukang,’
senerop nena hurop awe agha tolamukap?”
aro haibaek.
29 Wene aro haibaekpa,
Yesusti yubu lelamogti,
“Allahri,
‘Nimiri awe tolamukang,’
senelamlangena ane.
Allahri wepto poghogne ponekoag sikne aro wana palilamlulom,”
aro ambatsiog.
30 Wene aro ambatsiogpa,
sindi lelamekti,
“Wene selam tanena,
‘Allah mikibari an pere agha ual,’
senenne kekneba huropne agha ulamlam?
Nu sembe uamenba,
nuri haingdi ibeberi,
anag sikne aro wana pimnep.
Andi huropne agha tolamlam?
31 Nunisa yabo samenag pai aldesag wamekti,
kwaneng roti si ‘Manna’ neneko telamek.
Tam nene sembe Allahri yubuag mome toro pairopne nhon wamlangena,
‘Sindi kwaneng roti teroba imagne agha pelengero tatsiog,’
aro nimiri mome toro pibek,”
aro ambarek.b
32 Wene aro ambarekpa,
Yesusti sinag,
“Nari yubu sikne agha ambatnuahin.
Musari kwaneng roti imagne agha a'unag tatsiog kom aghana,
na Naniri kwaneng roti imagne agha taptopne a'unag tarelamsil.
33 Allahri tatsirop kwaneng roti enena,
imag agha kulukul ingkiropne ponekori mog so'oag nimi kamag uro unne tatsiropne poneko wamla,”
aro ambatsiog.
34 Wene aro ambatsiogpa sindi,
“Nai,
kwaneng roti aneko nunag sop-sop tarelamsululam,”
seek.
35 Yesusti sinag yubu lelamogti,
“Na mo kwaneng roti nimi kamag nenehiropne wamna.
Nimi nanag yale nimi eneko ya'ag kwaneng yo sembalul kom.
Apna nimi nanag sikne aro wana palilamle nimi eneko mag babe ya'ag yo sembalul kom.
36 Aghana nari a'unag ambatto lemna saog uro,
a'undi iamnelom aghana,
a'undi nanag sikne aro wana palilamlom kom.
37 Nari Nairi na saeag tatneo nimi ni nanag yaukang.
Nanag yalamik nimi nhon babe wa'epto yag lambanun kom.
38 Na imag agha kulukul ahinge nandamneri,
‘Uahane,’
senenne agha ulamnepne sembe yahi kom.
Aghana na yahingena,
‘Na pogneogne ponekori senenne agha ulamnun,’
aro yahi.
39 Na pogneogne ponekori,
‘Uro yaboho,’
senerop nena,
eldi nari saeag pibog nimi ni wamangne nhon babe kom talul kom.
Aghana,
‘Komoptop sum taleba,
nimi ni taneko kamag nembahilul,’
sembaogti nari saeag pipsiog.
40 Na Naniri,
‘Uro yaboho,’
senerop nena,
na Elmeag wana paliro kemelamik nimi ni sembe,
‘Ya'ag kamag uro unne sinag tahilul,’
senelamlaba komoptop sum taleba,
nari nimi taneko kamag nembahinun,”
aro Yesusti ambatsiog.
41 Yesusti,
“Na kwaneng roti imag agha kulukul ahinge wamna,”
seogne sembe Yahudi nimi tanekori el sembe parog-parogha yubu lelamek.
42 Yubu lelamekti,
“Yesus anena,
Yusup elme kom te?
Ili ilinap nuri el wamsiap.
Welaro eldi yubu lelamlari,
‘Na imag agha kulukul ahinge wamna,’
aro yubu lemnep?”
seek.
43 Wene aro yubu lelamekpa,
Yesusti sinag yubu lelamogti,
“A'un mamun na sembe parog-parogha yubu lelamlomne nen lepseng kom,”
seog.
44 Nen tipto yubu lelamogti,
“Na Naniri na pogneogne poneko wamla.
Elmori nimi nhon nanag kiliro poa yingkirop taneogna,
nimi eneko nanag yanep.
Nanag yale tanena,
komoptop sum taleba,
nimi eneko nari kamag nembanun.
45 Allahri yubu silimu tiptop nimiri mome toro pibog nena,
‘Sin nimi ni Allahri amona ambahilul,’
aro mome toro pibog.c
Naniri sinag amohiropne el tangtop nimi ni nanag yalamang.
46 Wene aro lemna aghana,
nimi nhondi babe Allah ilirop kom.
Ot imag agha kulukul ingkiropne poneko mori Allah ilirop.
47 Yubu sikne agha ambatnuahin.
Nimiri nanag sikne aro wana palilamla tanena,
ya'ag kamag uro unne nimi enekoag wamla.
48 Nan agha kwaneng roti nimi kamag nenehinne neneko na wamna.
49 A'unisa yabo pai aldesag wamekti,
kwaneng si manna nene telamekti,
amik tebaek.
50 Wene ane wamlangena,
kwaneng roti imag agha kulukul ingkiropne wamla.
Nimi etneri kwaneng roti ene agha tele tanena,
tebalul kom.
51 Na kwaneng roti imag agha kulukul ahinge nimi kamag nenehiropne neneko wamna.
Nimi etneri kwaneng roti ene telamle tanena,
ya'ag kamag uro wamlul.
Kwaneng roti aro lemnange enekona,
‘Mog so'oag nimi kamag wamukang,’
aro nari nong tatsinenge sembe lemna,”
aro ambatsiog.
52 Wene aro ambatsiog yubu ka'ebaekti,
Yahudi nimi tanekori sin mamun yubu nenep taekti,
wal dalamek.
Wal dalamekti,
“Nimi eneri welaro eldi nong sop nunag tatsinepba,
nuri tenep,”
aro wal dalamek.
53 Wene alamekpa,
Yesusti sinag samoro,
“Yubu sikne agha ambatnuahin.
Mog so'oag nimi tangtopne ponekori nong sopap,
enengap a'undi temun kom pagha tanena,
kamag uro unne a'undam nimiag wamnep kom.
54 Nari sopap enengap telamle nimi enekoag ya'ag kamag uro unne wamlaba,
komoptop sum taleba,
nari nimi eneko kamag nembanun.
55 Wene aro lemnangena,
nari nong sop aneko kwaneng taptopne wamlaba,
nari eneng eneko ten mag taptopne wamla.
56 Nari nong sopap nari enengap terop nimi eneko nanap nhon ma'ap tangto wamleba,
na elap ya'ag ma'ap tangto nhon wamnunam.
57 Na Nani kamag wamlange ponekori na pogneogpa,
na babe Naniag agha kamag uro wamna.
Ane saog uro nari nong sop terop nimi eneko babe nanag agha kamag uro wamlul.
58 Kwaneng roti imag agha kulukul aogne enena,
a'unisa yabori pai aldesag wamekti,
kwaneng si manna terogha ni tebaek kwaneng roti saog wamla kom.
Kwaneng roti imag agha kulukul aogne aro lemnange nene terop nimi ya'ag kamag uro wamlul,”
aro ambatsiog.
59 Yesusti ni ambatsiog yubu ene as Kapernaum nimiri Allah yubu lero winirop aeag wamogti ambatsiog.
Yesusag neleptop nimi maikno el lilobi agha pieka
60 Wene aro ambatsiogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nimi maiknori ka'ebaekti,
yubu lelamekti,
“Ambatsil yubu ene arikal yubu agha ambatsil.
Eldi ambatsilne nene nimi nhondi babe saelbanep kom saog wamla,”
aro wene alamek.
61 Eldi yubu ka'ero neleplamek nimi tanekori yubu ene ka'ebi agha parog-parogha lelamekne sembe el taog.
El taogti,
Yesusti yubu lelamogti,
“Nari wene aro ambatsin yubu eneri wana mali nenelamsil te?
62 Na mog so'oag nimi tangtopne poneko samenag wamsiag nen samoro walelamnea imnemun tanena,
sa'a sembalulom?
63 Nimi kamag nemba ulamsil nena,
Allah Yame Walingeri kamag nemba ulamsil.
Nimi nong sopti kamag nenehiro yepsinep kom.
Nari ambarelamsin yubuna,
Allah Yame Walingeri yubu a'unag ambarelamsindi,
nimi kamag nenehinne wamla.
64 Wene aro ambatsin aghana,
a'un anabiag wamlom nimi nhon-nhondi nanag sikne aro wana palilamlom kom,”
aro ambatsiog.
Yesusti wene aro ambatsiog yubuna,
sin nimi taneko nenneri elag sikne aro wana palilamek kom nimiap,
sin nimi nhondi el pan khebanepne enekoap sembe alnirobag agha el wamogti,
undop yubu lebog.
65 Yesusti nen tipto yubu ambarelamsiogti,
“Sik senelamlom komne sembe nari a'unag lemna yubuna,
‘Na Naniri senenne nimi nhondi wanaag tatle taneogna,
nimi eneko nanag yanep.
Tatle kom tanena,
nanag yanep kom,’
aro ambatsin,”
seog.
66 Wene aro ambatsiogne sembe eldi yubu ka'ero neleplamek nimi maiknori el laploa saombaekti,
elag neleplamekne lipsiek.
67 Lipsiekti piekpa,
aobare nang pin koma wamek.
Wamekpa Yesusti sinag yubu lelamogti,
“A'undi babe na,
‘Laploa pinun,’
senelamlom kom te?”
aro haibahiog.
68 Wene aro haibahiogpa,
Simon Petrusti,
“Nai,
nu Saelba Uhiropne wamlam.
Andi ambatsiropne nimi ya'ag kamag nenehirop yubu wamla.
‘Et nimiag pukang,’
aro leplam?
69 Nuri anag sikne aro wana paiamapti,
an Allahri o'omne aro weptopne wamlam aro nu el uro wamap,”
seog.
70 Wene seogpa,
Yesusti sinag samoro,
“Nari a'un aobare wamlom nang tane wepsino kom te?
A'un wepsino aghana,
a'un anabiag nimi nhonna phia sikini nubungeringe wamla,”
seog.
71 Yesusti wene sembaogti lebog nena,
Simon as Keriotned elme si Yudas sembe sembaogti lebog.
Yudas babe Yesusag neleptop nang aobare nang nhon wamog aghana,
eldi Yesus pan khebanepne wamog.