Yesusti mag sin Betesda peramag nimi nhon wali nembaogha
5
Wameka,
“Yahudi nimiri ik nubu sum seneragto uaukap,”
aro Yesus as Yerusalem waelbaog.
2 Leka as Yerusalem kanero solingkirobag aneko ina siram nubunge si “Domba” wamog.
Ina siram aneko peramag mag sin nhon longkamog.
Mag aneko Ibrani nimiri yubuag Betesda aro engerop mag wamog.
Mag anekoag ae imag aghabog sorop ae lambare peramag sobaekpa wamog.
3 Ae imag aghabog sorop ae taneko naiktop nimi maikno sop-sop malamek.
Naiktop nimi taneko nenne haing uropne,
nenne yan keamtiropne,
nenne yan sae malinge malamek.
[Aneko malamek nena,
“Mag sin olog lebe selul to?”
aro tiro malamek.
4 Sindi seneraglamek nena,
“Ik nhon-nhon nu Saelba Uhiropne arukna imagnang malaikat nhon lo'om aro mag sinag aneko yingkina po'obanep.
Mag sinag aneko po'obaleba,
mag aneko lebe alognep abeneko naiktop nimi samenag mag sinag wa'inep nimi eneko elag sa'a-sa'a naikna wali tanep,”
aro seneraglamekti,
tiro malamek].a
5 Aneko nimi kabuni nhon hengkun teng nhon epto ko'olombare naikna naiklamogne nhon malamog.
6 Malamogpa Yesusti ibogti,
“El naikna naiklamogha samenag agha saelbaogha ko'o we uro naiklamla,”
aro Yesus el taog.
El taogti,
nimi enekoag hailamogti,
“Andi,
‘Wali tahane,’
senelamlam te?”
aro haibaog.
7 Wene aro haibaogpa,
naiktop nimi enekori,
“Nai,
mag sin anuko lebe alamla abeneko nimi tane nhon ua maghag na pelengenenne orog.
Mag sin anuko lebe alamlaba,
‘Na maghag pinun,’
aro palamna abeneko nimi orange samenag maghag wa'alulum alamang,”
aro Yesus ambarog.
8 Wene aro ambarogpa,
Yesusti nimi enekoag yubu lelamogti,
“Sekmendi ae usa mana andinge toro saelbamendi,
yan ingiro palamlulam,”
seog.
9 Wene seog abeneko pere nimi eneko peket wali taog.
Sekom agha ae usa mana eldinge toro aogti,
yan ingiro palamog.
Wali taog sum eneko Sabat sum wamog.
10 Sabat sum eneko Yahudi nimiri tektek papto urop sum uaog ane sembe,
Yahudi nimi nubunang tanekori nimi naikna wali taog nimi enekoag,
“Sum ene Sabat sum tektek papto ulamap ane sembe,
andi ae usa manne neneko poa pinep kom,”
seek.
11 Wene seekpa,
eldi sinag samoro,
“Na wali nembanel nimi enekori nanag,
‘Ae usa mana andinge toro amendi,
yan ingiro palamlulam,’
sel,”
seog.
12 Wene seogpa,
sin nimi tanekori,
“El etneri anag,
‘Toro amendi,
yan ingkalulam,’
sel?”
aro sindi haibaek.
13 Wene aro haibaek aghana,
“Etneri wali nembanel,”
an nena wali taog nimi eneko ekon wamog.
Yesus babe nimi maikno wamek nimi taneko nusamag agha ka'eseptangom seog.
14 Olog wameka,
amik Yesusti nimi wali nembaog nimi eneko Allahri Mem Ae aramag ibogti haiptarek.
Haiptarekti Yesusti nimi enekoag yubu lelamogti,
“Kemeptamen.
Wene an wali talam.
Anag nen ikin phelektopne tagheleagtina,
andi malia uropne nen uaheng kom,”
aro ambarog.
15 Wene aro ambarogpa,
nimi eneko pina Yahudi nimi tanekoag piogti,
“Yesusti na wali nembanel,”
aro ambarel pihiog.
16 Wene aro ambatsiogpa,
Yesusti Sabat sum uaogne sembe ka'ebaekti,
Yahudi nimi nubunang tanekori,
“Yesusag seklenne pibukap,”
aro neplamek.
17 Undo ulamek aghana,
Yesusti sinag yubu lelamogti,
“Naniri wene babe awe tolamlaba,
nari babe awe tolamna,”
seog.
18 Yesusti wene seogne Yahudi nimi nubunang tanekori ka'ebaekti,
wanaag bobonge nen ma'aro waelbahiogneag agha,
“Yesus obukap,”
aro ulamek.
Sindi,
“El obukap,”
aro ulamek nena,
“Yesusti Sabat sum loba nembal,”
aro seneraglamekne mo sembe kom.
Ot Yesusti Allah sembe,
“Nari Nai,”
seogne sembe sindina,
“Eldamne Allahap nhon sansano nenep talba obukap,”
aro ulamek.
Allah Elmeri mikiba sembe ambatsiogha
19 Ane sembe Yesusti sin Yahudi nimiag ambarelamsiogti,
“Yubu sikne agha ambatnuahin.
Elme ponekori el mori seneragna agha sa'a-sa'a uanep kom.
Ot Iliri awe welamla saog uro Elmeri babe nelepto awe webanep.
Ane sembe Iliri awe welamlange kembi agha Elmeri babe awe neneko mo webanep.
20 Elmeri Iliri awe welamlange nenekona,
Iliri Elme o'ona senelamlari,
nia mangkina Eldamneri welamlange Elmeag lag nenero ambarelamla.
Apna Iliri Elmeag,
‘Nen ma'aro awe nubunge webalulam,’
aro lag nenero ambarelamle andarina,
a'un nimiri,
‘Yaghe!
Mane agha ual,’
aro lo'om sululom.
21 Awe nubunge tomnepne nenekona,
nari Nairi teptop nimi puki agha kamag nenelamsil saog uro,
Elmeri babe eldamneri,
‘Kamag nembahisene,’
senerop nimi sembe kamag nenelamsil.
22 Wene aro lemnangena,
nari Nai elmori nimi nhon babe tam karebarelamsil kom.
Nia ni tam karepnange sembe Nairi na Elme saeag pibo.
23 Nairi na saeag pibo andarina,
sin nimi niri Nai kiplamang saog uro Elme babe,
‘Kiplamukang,’
aro na saeag pibo.
Nimi etneri Elme kiptop kom tanena,
nimi enekori Ili Elme poghogne poneko babe kiplamla kom.
24 Nari yubu sikne agha ambatnuahin.
Nimi etneri nari lelamna yubu ene ka'eamlari,
na pogneogne ponekoag sikne aro wana palilamla tanena,
nimi eneko teptobag laplobi agha kamag uro unag wa'ina wamla.
Nimi eneko ya'ag uro kamag wamleba,
tam karebi agha elag ikinne pelengenne timbalul kom.
25 Nari yubu sikne agha ambatnuahin.
Amik uro yabilul nena,
nimi teptop nimiri Allah Elmeri yubu lilim ka'ebaukang.
Yubu nene wali uro ka'erop nimi kamag tanep.
Wene babe undo uro yabalamla.
26 Kamag tanepne nanag tatneog andarina,
nimi kamag nenehinne Naniri saeag wamla saog uro nimi kamag nenehinne na Elmeri saeag babe wamla.
27 Apna Elme mog so'oag nimi taogne wamla ane sembe,
eldi saeag mikiba pibog andarina,
tam kemero karepnange mog so'oag nimi taogne ponekori saeag mo wamla.
28 Wene aro lemnange sembe lo'om seheng kom.
Amik uro yabilul nena,
nimi teptop nimi niri Allah Elmeri yubu lilim ka'elamikti,
sin so'oag siksirobag agha
29 lamba yabukang.
Nimi walia urop nimi kamag tangka pukikti,
kamag uro wamukang.
Aghana sin yoaba urop nimi kamag tangka pukikpa,
ikinne sinag tam karepto pimnepne wamla.
30 Na mori seneragna agha nari sa'a-sa'a uanep kom.
Na mo wanari,
‘Uahane,’
senenne ulamna kom aghana,
na Nani na pogneogne ponekori senenne sunsunum uro ulamna.
Ane sembe na Naniri ambarelamnelne ka'elamnange sunsunum uro nari wana porogne agha tam kareplamna,”
aro Yesusti ambatsiog.
Yesus etne wamlange sembe sik uro lag nenero ambatsiroba
31 Yesusti nen tipto ambarelamsiogti,
“Na wamnange sembe na mori lag nenero ambatsisene tanena,
nimiri sik sembanep kom saog wamla.
32 Undop aghana,
nen nhonneri na wamnange sembe lag nenero ambarelamsil.
Apna na el uro wamnangena,
eldi na sembe lag nenero ambarelamsilne sik uro ambarelamsil.
33 A'undi nimi Yohanesag pogsiomba,
Yohanesti sik yubu na sembe lag nenero ambarelamsio.
34 Mog so'oag nimiri na sembe lag nenero ambatsiropne nadamneag kwema ua unerop kom aghana,
a'un wali tanepne sembe eldi a'unag ambarelamsio yubu ene el nenero lemna.
35 Yohanesna auk pog warea tibin neneropne saog wamori ambatsio.
Eldi tibin nenero warebatsionge nenekoag sesog sembe a'un lolo'opto,
‘Awi wamsebe,’
senelamom.
36 Aghana nubu sirikne Yohanes phelektopne nhondi na wamnange sembe lag nenero ambarelamsil.
Na sembe lag nembatsinepne nenena,
nari Nairi nanag,
‘Awe komopto tolamlulam,’
aro tatneonge wene ulamna.
Naniri awe nari wene ulamnange nenekori na sembe sik uro lag nenero ambarelamsil nena,
na Naniri pogneogpa,
yahiri wamna.
37 Na Naniri pogneogne ponekori na sembe sikne lag nenero ambarelamsiog.
A'unna,
eldi yubu lilim babe ka'eamna koma,
eldi yame sunumna babe iamna koma wamlom.
38 Eldi yubu a'undi wanaag babe ua urop kom.
A'unag urop komne keknep tal nena,
eldi pogtopne ponekoag sikne aro wana palilamlom kom.
39 A'undi senelamlomdi,
‘Allahri Yubu mome toro pibek mome aneko toman ya'ag kamag uro unne nunag talul,’
aro yubu kiki telekto mome kemelamlom.
Mome toro pibekne nenekori na sembe sik uro lag nenero ambarelamsil.
40 A'un nanag yahom andarina,
kamag uro unne a'unag tanep aghana,
nanag yananne a'un karong.
41 Nari lelamnange,
‘Nimiri na omekaneheng,’
aro ero lelamna kom.
42 Nari haingdi a'un iamsindi,
a'un sembe el uro wamna.
A'undi wanaag agha a'undi Allah sembe o'ona sembamlom komne na el uro wamna.
43 Na yahingena,
‘Na Naniri si nubu talul,’
aro yahiba,
a'undi na kiplamnelom kom.
Aghana nimi nenne,
‘Nadamne si nubu talul,’
aro a'unag yanep tanena,
a'undi nimi eneko kipnep.
44 A'undam nimi mamun omekel dalamlomne ka'ero ulamlom.
Aghana a'undina,
‘Allah nhonog wamlange ponekori na omekanoho,’
aro ul palamlom kom.
Undop pagha tanena,
a'undi nanag sikne aro wana paliropne welaro uro yabinep?
45 Nanag sikne aro seneraglamlom komne sembe nadamneri Nani Imagne whingag agha,
‘ “Sindi malia ulamek,”
selul,’
sembaheng kom.
A'undi,
‘Musari nu Allah whingag yepsilul,’
aro wana palilamlom aghana,
Musa ponekori agha,
‘A'undi malia ulamlum,’
sehilul.
46 Undo sehilul nena,
Musari na sembe samenag agha mome toro pibog.
Ane sembe a'undi Musari yubuag sikne aro seneraghamsom tanena,
a'undi nanag sikne aro seneraghamnohom.
47 Aghana eldi mome toro pibogne sembe sikne aro seneraglamlom kom tanena,
nari ambarelamsin yubu sembe a'undi welaro sikne aro seneragnep?”
aro Yesusti ambatsiog.