Yahudi nimiri kaluna sobi agha nubu sum saekpare ulamekag Yesus piogha
7
Neneko uro yabiogpa,
Yesus Galilea so'o nhonag agha nhonag kanelamog.
Aneko mo kanelamog nena,
Yahudi nimi nubunangdi,
“Yesus obukap,”
aro ulamekne sembe,
“Yudea so'oag pinun kom,”
senelamogti Galilea so'oag agha yabalamog.
2 Undo wamog aghana,
Yahudi nimiri kaluna sobi agha nubu sum saekpare ulamek ko'o peram taog.
3 Peram talamogpa,
Yesus ilipsabo taptop nang ilindi mabo tanekori Yesusag yubu lelamekti,
“Ane laplobi agha lepmendi,
mog so'o Yudea pululam.
Pimendi yaghe senenne ulapmen andarina,
andi yubu ka'ero neleptop nimiri ipkukang.
4 Nimi nhondi babe,
‘Na wamnange nimi maikno el taheng,’
senenne agha tognorobag agha urop kom.
Andi wene yaghe senenne ulamlam tanena,
mog so'o tala-tala wamang nimi whingag andi lag nenero ualulam,”
aro ambarek.
5 Wene seek nena,
ilipsabo taptop nang ilindi mabo tanekori babe elag sikne aro wana palilamek komne agha ambarek.
6 Wene seekpa,
Yesusti sinag yubu lelamogti,
“Na pinep sum ae anam kwelekto paiamla kom.
Aghana a'un pinepne sembe etsum babe hae sop-sop pinep.
7 Mog so'oag nimiri a'un hausag sembahinep kom.
Aghana mog so'oag nimiri yoaba ulamangne sembe nari lag nenero sik yubu ambarelamsin.
Ane sembe sindi na hausag senelamneang.
8 A'un mo waelbamundi,
nubu sum ulamikneag pululom.
Na nubu sum ulamikne neneag pinep sum anam kwelekto paiamla kom ane sembe,
na wene waelbanep kom,”
aro ambatsiog.
9 Wene aro undo ambatsiogti,
el sinap pin koma Galilea so'oag wamog.
10 Galilea wamogpa,
“Kaluna sobi agha nubu sum uaukap,”
aro ilipsabo waelbaek.
Waelbaekpa Yesus babe amik keleleng agha piogti,
“Imneikag,”
aro tognop tangto waelbaog.
11 Undo waelbaog ane sembe,
nubu sum ulameka anekoag sin Yahudi nimi nubunang tanekori Yesus elamekti,
“Nimi neneko tala wamla?”
aro nimiag hailamsiek.
12 Nimi longol dalamek nimi tanekori el sembe maiknoro aoag yubu kurukul dalamek.
Nenneri lelamekti,
“El nimi walinge,”
alamekpa nimi nenneri,
“Eldi nimi maikno ekel ina poa palamsil,”
alamek.
13 Sindi el sembe wene alamek aghana,
Yahudi nimi nubunang sembe log senelamekti,
nimi nhondi babe lag nenero nimi whingag agha el sembe yubu lelamek kom.
Yesusti as Yerusalem wamek nimi yubu ambarelamsiogha
14 Sin Yahudi nimiri,
“Ik saekpare nubu sum ulamukap,”
aro alnibaekpa,
ulameka abeneko nusamag ik nhon sum Yesus Allahri Mem Ae aramag aneko wa'iogti,
nimi maikno yubu ambarelamsiog.
15 Ambarelamsiogpa Yahudi nimi tanekori ka'ebaekti,
lo'om seek.
Yubu lelamekti,
“Nimi enekona,
nu amohinneri yubuag nelepto lerop kom aghana,
welaro mome ene el taori ambarelamsil?”
alamek.
16 Wene alamekpa,
Yesusti sinag samoro,
“Nari ambarelamsin yubu ene nari yubu agha ambarelamsin kom aghana,
na pogneogne ponekori yubu agha ambarelamsin.
17 Nimi nhondi eldi wanaag,
‘Allahri senenne ulamsene,’
senerop tanena,
nimi enekori nari ambarelamsin yubu ka'ebi agha,
‘Allahri senenne ambarelamsil to,
eldamneri senenne ambarelamsil to,’
aro el tanepneog wamla.
18 Nimi nhondi eldamneri senenne agha ambatsirop tanena,
‘Nimiri na paliag nembaneheng,’
aro eldamne sembe ambarelamsil.
Aghana nimi nhondi,
‘Na pogneogne poneko paliag nembaukang,’
aro lero urop tanena,
nimi eneko sikne wamla.
Nimi enekori ulamnepne sengkwanektopne agha urop kom.
19 Allahri aruksirop yubu eneko Musari a'unag ambatsiog kom te?
A'unag ambatsiog aghana,
a'un nimi nhondi babe sunsunum uro ulamlom kom.
A'undi na,
‘Obukap,’
aro ulamnelomne sa'a sembe ulamlom?”
aro ambatsiog.
20 Wene aro ambatsiogpa,
longolamek nimi tanekori samoro yubu lelamekti,
“Phiari an kulomag wa'ina ulangkelba,
nenekti lelamlam.
Etneri an,
‘Obukap,’
aro ulamang?”
aro wene seek.
21 Wene seekpa Yesusti,
“Nimiri tektek papto urop sum agha nari ot nhonog uanonge neneko sembe,
a'un ni lo'om aro,
‘Yaghe,’
sembamom.a
22 Nengabo kon karepsiropne neneko Musari,
‘Nunag ambatsiog,’
alamlomdi ulamlom.
Sik uro lemna tanena,
Musari samenag kom aghana,
a'unisa yabori samenag ambatsiekne tipto ambatsiog.
A'unag ambatsiogne neneag agha tektek papto wamnep sum Sabat sum eneko a'undi nengabo me kon kareplamsilom.
23 A'undina,
‘Musari aruksirop yubu loba nembabeag,’
aro Sabat sum babe nengabo me kon kareplamsilom.
Undop pagha tanena,
nari Sabat sum agha naiktop nimi nhon nong ningki wali nembanonge neneko sembe nanag walamnelomne sunsunum te?
24 A'undi haingdi imnepneag agha mo tam kareplamnelomne neneko nen ulamseng kom aghana,
wana porogneag agha tam kareplamlulom,”
seog.
Yerusalem nimiri, “Yesus poneko Kristus wamla to, kom to?” alameka
25 Wene aro ambatsiogpa,
Yerusalem nimi nhon-nhondi yubu lelamekti,
“Nimi enekona,
nubunangdi el,
‘Obukap,’
aro elamang nimi eneko kom te?
26 El kembamsut!
Eldi lag uro nimi whingag agha ambarelamsil aghana,
nimiri elag samoro lenne orog.
Nu saelbamsiang nimiri tapto seneraglamang nena,
‘Elna Allahri wepto poghogne Kristus wamla,’
aro el uro wamang te?
27 Aghana Kristus poneko yale tanena,
nimi nhondi babe elna talange aro el tanep kom.
Nimi ene sembe elengeagna nuna el wamap,”
aro wene alamek.
28 Yesusti Allahri Mem Ae aramag aneko yubu ambatto yubu nubu uro lelamogti,
“A'undi wene alamlom nena,
nanap na talangeap sembe,
‘El wamap,’
alamlom.
Ot nandamneri senenne agha yahi kom.
Na tapto pogneogne ponekona,
a'un ekonne ponekori na pogneog.
29 Eldi na pogneogpa,
na elag agha tane yahi ane sembe,
el ponekona na el wamna,”
aro ambatsiog.
30 Wene seog abeneko,
“Yesus saelbaukap,”
aro ulamek aghana,
el saelbanep ko'o anam paiamog kom.
Ane sembe,
nimi nhondi babe el saelbanep kom wamog.
31 Sin longolamek nimi maiknori Yesusag sikne aro seneraglamekti,
yubu lelamekti,
“El kekneba maikno ulamo nimi ene,
‘Kristus,’
aro seneragnep kom tanena,
amik yanep nimi nhondi nimi eneri kekneba maikno ulamonge phelekanep tina,
nen ma'aro kekneba nubu uro ulamnep te?”
alamek.
Yahudi nimi nubunangdi, “Yesus saelbalulom,” aro nimi pogsieka
32 Farisi nimiri ka'elamekpa,
longolamek nimi maikno tanekori undo Yesus sembe aoag yubu kurukul dalameka ka'ebaek.
Ka'ebaekti memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Farisi nimiap tanekori Allahri Mem Ae yae ua urop nang poglamsiekti,
“Yesus saelbalulom,”
aro arukahiek.
33 Pogsiekpa Yesusti wamek nimi tanekoag yubu lelamogti,
“Na a'unap nhon wamnep ko'ona,
we wamnep kom.
Anea nen samoro na pogneogne ponekoag yingkinun.
34 Na elamnumun aghana,
imnululom kom.
Apna na yaghag a'un yanep kom,”
aro ambatsiog.
35 Yahudi nimi nubunang tanekori ka'ebaekti,
sin mamun yubu lelamekti,
“Nimi ene tala pileba,
nuri el ibukap kom?
Nu Yahudi nimi agha talup taekti,
Yunani nimi nusamag wamang nimiag pileri,
Yunani nimi amolamsilul te?
36 Eldi sa'a seneragnange agha,
‘Na elamnumun aghana,
imnululom kom.
Apna na yaghag a'un yanep kom,’
aro lepla?”
alamek.
Kamag nenehirop mag sembe ambatsiogha
37 Yahudi nimiri ik saekpare nubu sum ulamekpa,
komopnag sum o'omne senelamek sum taog.
Komoptop sum eneko Yesus nimi whingag sekel piogti,
yubu nubu uro ambarelamsiogti,
“A'un nimi nhon mag yo ulangkel tanena,
nanag yingkina telamsut.b
38 Nanag sikne aro wana palirop nimi,
mome toro pairopneag wamla saog uro,
‘Eldi wanaag agha kamag nenehirop mag la'iniro sirilamla saog uro yalamlul,’
aro mome toro pairopne wamla,”
seog.c
39 Yesusti wene aro ambatsiog yubuna,
Allahri Yame Walinge sin Yesusag sikne aro wana palilamik nimiag tatsinepne sembe anamag lebog.
Lebog sum eneko,
Allahri anam Yesus ya'ag paliag nemban kom ane sembe,
Allah Yame Walinge Yesusag seneragtop nimiag anam tareamsiog kom.
Sum eneko agha Yesusti amik uro yabinepne sembe lebog.
Yahudi nimi maikno a'ep tangka yubu nenel dalameka
40 Yesusti ambarelamsiog yubu ene ka'ebaekti,
sin longolamek nimi taneko wamek nimi nenneri yubu lelamekti,
“Sik uro nimi ene Allahri yubu silimu tiptopne nubunge,
‘Pognun,’
seogne wamlariog,”
alamek.
41 Nenneri yubu lelamekti,
“El Kristus poneko yal,”
alamek.
Aghana nenneri samoro yubu lelamekti,
“El Kristus poneko Galilea so'oag agha yanep te?
42 Allahri yubu Kristus yanepne sembe mome toro pairopne neneag,
‘Daudti nimi sisa yina mangaroba as Betlehem Daudti asag agha yalul,’
aro mome toro pibek kom te?”
alamek.
43 Wene alamekti,
Yesus sembe sin longolamek nimi taneko a'ep tangka yubu nenel dalamek.
44 Nimi nhon-nhondi,
“Yesus saelbaukap,”
aro ulamek aghana,
nimi nhondi babe el saelbanep kom wamog.
Yahudi nimi nubunangdi Yesusag sikne aro wana pimna koma wameka
45 Saelbanep koma wamekti,
Allahri Mem Ae yae ua urop nang taneko nen samoro piek.
Piekpa sin pogsiek nang memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Farisi nimiap tanekori hailamsiekti,
“Sa'a sembe Yesus salero payalom kom,”
aro haibahiek.
46 Wene aro haibahiekpa,
Allahri Mem Ae yae ua urop nang tanekori samoro,
“Eldi yubu lelamlange,
nimi nhondi babe yubu leropne saog uro lelamla kom.
Ane sembe el saelbanep kom wamla,”
aro wene seek.
47 Wene seekpa,
Farisi nimi tanekori samoro lelamekti,
“Wene selom tanena,
eldi lelamlangeri a'un babe wana toro ekel ina pabahil te?
48 A'un saelbamsiang nangap,
nu Farisi nimiap wamap nimi agha eldi lelamlange sik senerop nimi nhon babe ipsinep kom saog.
49 Aghana nimi maikno longolamek nimi tanekona,
Musari aruksirop yubu ekonne agha wamek.
Imagneri hae sin loba nenero yo'obahile,”
seek.
50 Wene seekpa,
Farisi nimi nhon Nikodemus pone sin anabiag wamog.
Elna samenag Yesusag yingkiamogne ponekori Farisi nimi wamek nimi tanekoag yubu lelamogti,
51 “Musari nunag aruksirop yubu sunsunum uro nimi nhondi tibin nembanba,
ka'eban taneogna,
nimi enekoag tam karepto ikinne pelengkanep kom te?”
seog.
52 Wene seogne sembe Farisi nimiri elag yubu lelamekti,
“An babe Galileange wamlam te?
Andi babe tam lelekto kembamendi,
Allahri yubu silimu tiptopne Galileange agha waelbanep komne iplulam,”
aro wene seek.
Nengabori haogha torop kel nhon Yesusag pabieka
[
53 Wene seekti,
sin sikindinge aeag a'ero-a'ero piek.