Yesusti yubu sembe Nazaret nimiri karong seeka
6
As Kapernaum aneko laplobi agha Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangap eldi asag piek.
2-3 Piekti Sabat sum taogpa,
Yahudi nimiri Allah yubu lero winirop aeag wa'iekpa,
Yesusti Allah yubu ambarelamsiog.
Ambarelamsiogpa eldi asag nimi maikno wamekne taneko Yesusti ambarelamsiogne ka'ebaekti,
“Yaghe,”
seek aghana,
sindi wanaag karong senelamek.
Sin mamun hail dalamekti,
“El neneko etneri wana hekaoba,
undo ambarelamsil?
Mikip huropneag agha Allah mikibari uanepne eldi sae pere agha ulamla?
Nimi enena,
Maria elme ae soropne neneko ane.
Ilipsabo Yakobusap,
Yosesap,
Yudasap,
Simonap wamangne nu el.
Ilipsa'elabo babe tane wamang.
Nimi eneko kom te?”
aro eldi yubu wa'epto wana mali taek.
4 Wana mali taekti wa'eplamekpa,
Yesusti ambarelamsiogti,
“Allahri yubu silimu tiptop nimi elenge asag agha lambahori,
yog nimiri asag Allah yubu ambatsisoba,
yog asag nimiri el kipto ka'ebanep.
Ot Allahri yubu silimu tiptop nimiri elenge asag Allah yubu ambatsirop tanena,
eldi ae lom nimiri babe,
elenge asag nimiri babe el ka'ero kiptop kom,”
aro ambatsiog.
5 El sin Nazaret nimi nusamag wamogti,
Allah mikibari uanepne eldi uanep kom saog wamog.
Ot naiktop nimi etpare as anekoag wamek nimiag Yesusti sae pipsiogti,
wali nembahiog.
6 As aneko wamek nimiri elag sikne aro wana palilamek komne sembe Yesusti eldi wanaag lo'om seogti,
as kanero wamek nimi taneko,
“Ka'ebaukang,”
aro nhon asag,
nhon asag pina,
Allah yubu ambatto poa yabalamsiog.
Yesusti, “Ambarel phululom,” aro aobare nang pogsiogha
7 Allah yubu ambatto poa tongolamsiekti,
eldi yubu ka'ero neleptop nang aobare nang taneko,
“Yahut,”
aro yopsiog.
Yopsiogti ambarelamsiogti,
“A'un nimi aobare wamlomne tane phende-phende palamlulom.
Nari a'un poglamsin nena,
‘Palapmundi phia yonge nimi kulomag ulamsiangne yag lanalamsululom,’
aro nari mikipne a'unag palilamsin,”
aro pogsiog.
8 Poglamsiog abeneko pere aruklamsiogti,
“Ot kame tunguna saelbapmundi pululom.
Orange pabiheng kom.
Kwaneng teroba babe,
ag nubunge babe,
kamna kaptoba babe pabiheng kom.
9 Palapmunne yan sangag wangaropne enekalulom.
Ag nongag wangkapmunne babe,
hae wangalamlulom aghana,
ag nongag wangkaneba lumbanepne pabiheng kom.
10 As nhonag wa'al pimunba,
ae ngainge nhondi,
‘Nari aeag malamturom,’
seleba wapmundi,
ae enekoag aghabog malamlulom.
As anekoag ambarelamsimundi,
nhon aeag mal pang,
nhon aeag mal pang uaheng kom.
Ot nimi nhondi aeag malapmundi,
as anekoag wamik nimi sembe komopto ambatsimun taneogna,
laplobi agha as anekoa lambamundi,
wali pululom.
11 Aghana a'un as nhonag pimunba,
nimi tanekori a'undi yubu ka'ebaik kom tanena,
as aneko laplobi agha pululom.
Laplobi agha palapmundi,
so'o ubun yanag wamlenge lupto pelengkalulom.
Lupto pelengkamunne ane as aneko nimiri kembaikti,
‘Malia lebobonge ane Allahri ipsiori,
nu opsileagti,’
aro sikne el taukang,”
seog.
12 Seogpa aobare nang taneko piekti,
“A'undi mali-malia seneragto ulamlomne lipsisut,”
aro ambarelamsiek.
13 Ambarelamsiekti Yesusti sinag pipsiog mikipneag agha phia nimi kulomag ulamogne maikno yag lanalamsiek.
Nimi naiktop nimi maikno babe kemelamsiekti,
kal zaitun wana lolterop mag usoghag pelaglamsiekti,
Yesus poneko mikipne pere agha wali nenelamsiek.
Nimiri Yesus sembe seneraglameka
14-15 Undo unulamekpa,
nimiri Yesusti ulamogne sembe a'ero-a'ero seneraglamek.
Nenneri,
“Allah yubu silimu tiplamek nimiri samenag ulamek saog uro,
el babe Allah yubu silimu tiptopneri lero ulamla,”
senelamek.
Nenneri,
“Allah yubu silimu tiptopne Elia nen samoro yaori,
el agha ane to?”
senelamek.
Nimi nhon-nhondi Yesus sembe senelamekti,
“El Yohanes,
nimi maghag pelengehiropne poneko wamla.
Yohanes poneko samenag tebao aghana,
nen kamag tangka yao.
El kamag tao ane sembe,
Allah mikibari uanepne el pere agha ulamla,”
aro lelamek.
Nimiri Yesusti ulamogne sembe maiknoro lelamekpa,
mog so'o Galilea nimi sembe yubu sia leropne Herodesti babe ka'ebaog.
16 Herodesti ka'ebaogti,
eldi seneragto yubu lelamogti,
“Nimi ane Yohanes,
nari samenag,
‘Usog ngangag agha karepto oplulom,’
aro arukahinoba obongpa,
tebaonge poneko wamla.
El nen samoro kamag tao,”
seog.
Yohanes maghag pelengehiropne obeka
17-18 Nimi nubunge Herodesti Yohanes obogne undo uro yabiog.
Samenag Yohanes anam teban komag,
Herodes ponekori elkae Filipusti toamog kel Herodias kel eneko,
“Nari kel talul,”
aro pelepto aog.
Pelebaogne sembe Yohanesti Herodesag yubu lelamogti,
“Ankaeri kel pelebaomne nene,
Allahri yubu lebogne irikna phiro uaom,”
aro wembaog.
Wembaog ane sembe Herodesti,
“Yohanes salero haing sae kaupto kop aeag tobongkiplulom,”
aro arukahiogpa saelbaek.
19-20 Yohanesti wembaog yubu sembe Herodes elkel Herodiasti,
“Yohanes ya'ag omnun,”
aro yo senelamog.
Yo senelamog aghana,
ela'ange Herodesti,
“Yohanes poneko wana porogne Allah Eldamneri wepto poghogne wamla,”
aro el wamog.
Ane sembe Herodesti log uro,
“Yohanes yae pimnun,”
aro ulamogpa,
elkel Herodias kel enekori,
“Yohanes omnun,”
sembaog aghana,
omnep kom wamog.
Wamogpa Herodes ponekori Yohanesti ambarelamog yubu ka'elamog abeneko pere,
wana enhaun seog aghana,
yeng uro aori ka'elamog.
21 Olog wamekpa,
ik nhon sum Herodesti,
“Na mangkaneek sum kwelekto yabilbana sani yobatsinun,”
aro nimi nubunang yopsiog.
Eldi yubu eptop nangap,
eldi yin salerop nang sikindo yaboap,
mog so'o Galilea nimi nubunangap,
“Na mangkaneek sum talbana,
sani nikag tukap,”
aro yopsiog.
Yopsiog sum eneko elkel Herodiasti,
“Nari,
‘Yohanes omnun,’
senelamnange pa'asea sumene agha,”
sembaog.
22 Sembaogpa sani nikag telamekne pere agha Herodias elmangkel wa'iogti,
saren kel enekori nimi nubunang taneko whing toman kolapto seplamog.
Kolapto seplamogpa,
Herodesap elap nikag telamek nimiapti,
“Saren kel ene wali uro kolapto seplamla,”
aro awi sembaek.
Awi sembaekpa,
yubu sia leropne Herodes ponekori saren kel enekoag salag palilamogti,
“Andi,
‘Sa'a-sa'a tatneho,’
senero molbanemena tatkenun.
23 Nari saelbamna mog so'o molbanemena babe,
naringe nhon andinge nhon pogto tatkenun.
Andi molbanemena tatkene kom tanena,
memneri hae omnelul,”
aro yubu so'opto salag pibog.
24 Wene seogpa,
saren kel enekori ilin Herodiasag hail palamogti,
“Kain,
na sa'a moloro anun?”
aro haibaog.
Haibaogpa ilindi samoro ambarelamogti,
“‘Yohanes maghag pelengehiropne ngang pulukto opmenba,
usog imnun,’
aro Herodesag molbalulam” seog.
25 Wene seogpa,
ta'ap sen koma saren kel eneko Herodes yaghag samoro piog.
Piogti yubu sia leropne ponekoag mololamogti,
“Nai,
nari anag mololangken nena,
‘Yohanes maghag pelengehiropne tebalul.
Eldi usog ngang pulukto obikti,
usog kareptoba ingirobag pai agha ane tarelaneikpa imnun,’
aro mololangken,”
seog.
26 Molbaogha aneko ka'ebaogti,
yubu sia lenne Herodes poneko wana ikin taog.
Wana ikin taog aghana,
eldi wanaag seneraglamogti,
“Kwaneng nhon telamap nimi taneko whingag,
‘Tatkene kom tanena memneri omnelul,’
aro yubu so'opto salag pimna,”
aro seneraglamogti,
“Kom senep komdi,
hae tatnun,”
sembaog.
27 Wene sembaogti,
yubu sia leropne ponekori ta'ap sen koma nimi ohirop nimi nhonag,
“Kel enekori,
‘Yohanes maghag pelengehiropneri usog imnun,’
selba kop aeag ngang agha karebel pimendi usog payalulam,”
aro arukaog.
28 Ane sembe nimi enekori Yohanes paiamekag aneko piogti,
Yohanes usog ngangag agha karebel pina usog ingirobag pibogti,
Herodias elmangkel tarelaog.
Tarelaogpa saren kel enekori tipto ilinag,
“Iplul,”
aro tarel piog.
29 Wene aro obekpa,
Yohanesti yubu ka'ero neleptop nangdi ka'ebaekti,
Yohanes nong teptoba tolaek.
Tolaekti Yohanes nong teptoba aneko pabiekti,
kirik hogtoba lomag pail piek.
Yesusti nimi teng-tengne (5.000) kwaneng tatsiogha
30 Yesusti wepto pogsiog nang taneko nen samoro Yesus yaghag winip taek.
Winip taekti sindi nimi yepto ulamekne sembe babe,
nimi Allah yubu ambarelamsiekne sembe babe Yesusag ambarek.
31 Ambarekpa nimi maikno,
“Yesus kemel pukap,”
aro pang yang ulamekne sembe Yesusap elag neleptop nangap kwaneng tenep kom wamog.
Ane sembe elag neleptop nangag ambarelamsiogti,
“Yahut!
Nu nimi oroghag piberi,
olog tektek papto wamukap,”
seog.
32 Wene seogpa,
sin kabong lomag wa'iekti,
nimi oroghag sip mag alip toman piek.
33 Piek aghana,
nimi maikno sikin palameka ipsiekti,
“Tanetna Yesusap elag neleptop nangap agha palamang,”
aro el tahiog.
El tahiogpa,
mog so'o anekoag wamek nimi maiknori,
“‘Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangap mag abolag anoko sangnil pukap,’
aro ulamangbana,
yan toman merero sin sam whing karepto pukap,”
aro ulamek.
34 Yesus kabong lomag agha lambaogti tilamsiogpa,
nimi teng-tengne longolameka tibogahiog.
Longkamekpa tibogahiogpa,
nimi taneko pham domba yae paia uhirop kom phamdi,
“Tala pukap,”
aro ophag arop pham domba saog nimi wamekpa,
yareag sembahiog.
Yareag sembahiogti,
yubu maikno amoro ambarelamsiog.
35 Ambarelamsiogpa ae sin taogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nang taneko Yesusag yingkina yubu lelamekti,
“Nu wamabag ane ae sorop komag paiag wamap.
Wene ae imbalba,
36 andi nimi taneag,
‘A'un pululom,’
ambatsimenba as kanero wamang asag kwaneng teneba kamna kapto tol-tol pukang,”
seek.
37 Wene seekpa,
Yesusti samoro ambarelamsiogti,
“A'undi agha kwaneng tatsimunba tukang,”
seog.
Wene seogpa sindi,
“Nunag kamna kaptoba ologha wamlangena,
tane wamang nimi teng-tengne wamang nimiap sunurop kom.
Nuri kamna kaptoba agha ni tane wamang nimi sembe sunuro kwaneng tenep uro kamna kapto topsebe tanena,
nimi nhondi wal linbare awe topsoba,
kamna tatnep saog uropne maikno agha kwaneng kamna kapto topsebe.
Andi nunag,
‘Hae tol pululom,’
selam te?”
aro Yesusag haibaek.
38 Wene seekpa,
Yesusti hailamsiogti,
“A'unag kwaneng roti etpare poamlom?
Kemel pululom,”
seog.
Kemel piekti,
“Kwaneng roti taroba lambareap,
ikan phendeap wamla,”
aro ambarek.
39 Wene aro ambarekpa,
Yesusti elag neleptop nangag ambarelamsiogti,
“Nimi palu a'ero-a'ero nembi agha,
‘O'olaba saiag puksut,’
aro ambatto yabihilulom,”
seog.
40 Seogpa ambatto yabihiekpa,
nimi taneko teng-tengne wamek aghana,
palu nhonag nimi teng phende saog uro,
nhonag nimi teng tombare saog uro longoro pul piek.
41 Pukekpa Yesusti kwaneng roti lambareap,
ikan phende abenekoap tobogti,
imag tiwalengkia Allahag,
“Wali tatsilam,”
aro kibog.
Allah kibogti,
kwaneng roti taneko tobogti,
eldi yubu ka'ero neleptop nangag,
“Nimi taneko kwaneng tatsululom,”
aro khepto-khepto tatsiog.
Tatsiogti ikan phende abeneko babe sop kelekto-kelekto tatsiog.
Tarelamsiogpa elag neleptop nangdi nimi ni tanekoag pogto tarelamsiek.
42 Pogto tatsiekpa,
sin nimi ni teekpa,
mon og tahiog.
43 Teekpa mon og tahiogpa,
phelektopne babe wamog.
Eldi yubu ka'ero neleptop nangdi kwaneng rotiap ikan sopap phelektopne poloro pibekti,
haing agha kau saog uro wiroba nubunge aobare liro pibek.

44 Sin kwaneng teek nimi taneko wamek nena,
nengabo mo a'ilbahin tanena,
teng-tengne (5.000) wamek.
Yesus mag alibag yan ingiro palamogha
45 Wene kwaneng teekpa,
ta'ap sen koma Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nangag,
“A'un kabong lomag wa'imundi,
na laplobi agha mag longorop mag sin kauro as Betsaida sam pululom.
A'un sam palapmunba,
nari nimi maikno tanekoag,
‘A'undinge asag pululom,’
aro ambatsinun,”
seog.
46 Mag sin kauro palamekpa,
Yesusti nimi maikno tanekoag,
“Pululom,”
seogti,
“Allahag molona lemnun,”
aro yim nhonag waelbaog.
47 Yim anekoag yingkiogpa imbaogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nang kabongag agha mag longorop mag sin nusamag palamekpa,
Yesus el mo mektop so'oag wamog.
48 So'o mektobag wamogti tilamsiogpa,
mikip uro mag kau karepto palamek aghana,
sin whingag siba khao yalamogneri eka'uktina,
nemen uro palamekpa tibogahiog.
Tibogahiogpa inipna kwelekanep tom nusam taogpa,
sikin mag longorop mag nubunge nusamag wamekag aneko Yesus mag alip toman yan ingiro palamog.
Palamogti,
“Phibom agha pinun,”
aro saog ulamog.
49-50 El mag longorop mag alip toman yan ingiro palamogha tibaekti,
sin kabong lomag wamek nimi ni tanekori,
“Phia yalamla,”
aro log lelem ngolol alamek.
Wene alamek abeneko pere Yesusti sinag yubu lelamogti,
“Log sembaheng kom.
Na Yesus a'unag yalamnari,
wana khapto wamsut!”
seog.
51-52 Wene seogti,
kabong lomag wamekne anekoag wa'iogpa,
khao aneko aingnibaog.
Eldi yubu ka'ero neleptop nang kabong lomag wamekne tanekori,
“Yaghe,
mane agha ual,”
aro lo'om paibom seek.
Lo'om paibom seek nena,
Yesusti kwaneng roti ologha tobogti,
nimi teng-tengne kwaneng tatsiogpa,
mon og uro teeka ibek aghana,
anam wanaag seneraghek komdi,
wana hekamsin koma wamek.
Yesus mag alip toman yan ingiro longorop mag nusamag yalamogpa,
khao aingnibaogha ibekti weneog,
“Yaghe,
el mikip sirikne wamla,”
aro lo'om paibom seek.
Yesusti mog so'o Genesaret nimi naiklamek nimi maikno wali nembahiogha
53 Kabongag agha mag sin kauro tara sip piekti,
mog so'o Genesaret sangnil ingkiekti,
kabong mag abolag kerekaek.
54 Sangnil ingkiekti,
kabong lomag agha lanalamek abeneko nimi maiknori sin tibogahiekti,
“Yesus yal,”
aro el tahiog.
55 El tahiogpa,
nimi tanekori merero as nhonag pang,
nhonag pang ulamekti,
“Yesus yal,”
aro el nenelamsiek.
“Yesus tane yal,”
ana ka'ebaekti,
nimiri naiklamek nimi taneko morea kalag keyapto poa,
“Yesus wamla,”
seekag payalamsiek.
56 Yesus as nubungeag to,
ologneag to,
tala-tala palamogpa,
“Yesus yal,”
ana ka'ebi agha nimi naiktopne poa,
“Yesus whingag nembaneba,
wali nembalul,”
aro nimi longorobag payalamsiek.
Payalamsiekpa nimi naiktopne tanekori wanaag agha Yesusag mololamekti,
“Andi nongag wangkamlam ag sirikag babe mo po'obane tanena,
wali tanun,”
aro sarikto-sarikto mololamek.
Nimi etneri eldi aghag po'olongolamek tanena,
wali talamek.