Rapanak Ribka leke Isak hoe
24
Abraham na'ileher wake'edi me'e, la lolo nin ha wo'ira na'akeme Makromod namre'e namharuwedi ai me'e. 2-3 Abraham nin hophopon ida aile man ai akin naili'il, penia huri ai nasala nin kanaru na'akeme. Ler ida Abraham napolu ai na'ahenia, “Ya apanak om loi limmule i pepen kikan hopo kokkoo laa Makromod Lalap ma nodi molollo a'am noro noho eni. Om kikan hopo onne ma'aheni o ka manoin maekrara nano ri Kana'an enihe leke noro Isak ho, 4 maa mahopo om wali laa ainu'u lekloi, manoin maeke nano i walin anan enihe, male ya an'u ho.”5 Enime'ede nin hophopon onne na'aheni, “Wa'an, pape! Maa lo'o maeke onne namhene namhara nin nakar lernohi wali mai eni, yo odi makrom'u ananne laa nin leke, ee ka?”
6 Abraham walha na'ahenia, “Yono! Ka'u hurinohi ya an'u laa enne! 7 Makromod ma nodi molollo a'am eni, nodi ya'u amhara nano i lodon walinhe rir leke mai noho eniyeni. An nouwedi ya'u na'ahenia, ‘Na'amoli Ya ala nohorai eniyeni na'akeme upum anumhe,’ la lere om laa, Ai lo'o nala Nin hophopon a'am raram paku o leke lernala maeke nano enne mai malle ya an'u. 8 Maa yon hi'i nahenia maekrara onne namhene lernohi o mai eni, o mahinuriyedi nano num hope om hihi'i moro ya'u eni, horo yon moro ya an'u laa enne.”
9 Enime'ede nin hophopon onne nala liman paruhedi makromon Abraham pepen, la nahopo ai lo'o hi'i inhawa Abraham napapanak eni. 10 Ai nala makromon nina unte waku idaweli noro linikir kanaru warna-warna man ma'aruru. Ne'enedi hahaale unta enihe horu, ai nala'a laa Nahor nin kote ma aile Mesopotamia wali ra'i.
Unte rodi ukun ne'en (expand) (NN. 24:10-20)
15-16 An hi'i lir napanak larlari, Ribka, maekrara herlei ida ma ka namkuru wuku noro mo'oni mahaku makun, mai nodi oir e'en aile kawa'alle. Ai onne Betuel anan, la Betuel inna aman melle Nahor noro Milka. Nahor onne Abraham mo'onwalla karuri. Mai ne, Ribka laa idewe oir makan de nahur oir loile nin e'en horu, nala'a me'e.
17 Ai namharedi oir makan onno, Abraham nin hophopon eni lari lan wakurani ai na'aheni, “Inaiye! Malala onum oir e'en tarana yo omunale nanu.”
18 An walha, “Mai momun ke'e, pape!” Kame'ede nala kopur oir e'en nale hophopon onne nomun. 19 Ai nomun horu, maekrara onne na'aheni, “Lo'o ya ahur oir, ala pap nin unta enihe romun haenihi leke rir rourou horu.” 20 Ende ai nodi nin oir rehin nala, halledi ha mormori rira nonomun onno, la an lari laa oir makan wali'ur de nahur oir ha mormori enihe romun hehenanumene rir rourou horu. 21 Abraham nin hophopon namriri karkaramedi, po'on maeke onne howok. Lolo akin ai na'aheni, “Makromod lo'o nili maekrareni, ee ka?”
22 Unta enihe romun oir horu, Abraham nin hophopon onne nodi deli na'akeki irunne noro leli rodi mahe hi'ie man wella ai wawan nala maeke onne. 23 Ai na'ukani, “Inai, inhoi anan o? Onno aile ya amkuru lolo minim nakar, ee ka?”
24 An walha, “Pape! Ainu'u pape naran Betuel. Ainu'u tete naran Nahor la hono naran Milka, 25 la onno aile lolo ainim nakar, de pap laa namkuru ke'e, la penek nammori aile de num ha mormori ra'an haenihi.”
26 Enime'ede hophopon onne awikorno na'uli nasa'a Makromod. 27 Ai na'aheni, “Ya apanak trimkasi nammori Makromod ma namwali Abraham Makromon, ono O penia hariyedi kalla modi ya'u amlololo laa nin lodon walinhe. Ende ya auroin Makromod nodi nala i makrom'u Abraham ono Om hi'i Num nou noro ai namwaliyedi me'e.”
28 Mai ne, maekrara onne lari laa nin nakar kukunohi nakar raram ha wo'ira ma namwaliyedi eni. 29-30 Ribka narna anulu ida aile naran Laban. An derne narna nina wanakunu eni, la do'on deli rodi ra'akeki ra'anehe irunne noro leli ma aile narna liman eni, de an lari laa kote paharne laa oir makan onno. Rakanedi oir makan eni ne, an do'on Abraham nin hophopon noro nin unta enihe ramriri aile oir makan onne. 31 Enime'ede Laban na'aheni, “Pape! Makromod nodi nala o rakanedi mai eni me'e, de yon min mai paharne me'e. Mai kala'a ainu'u nakar! Ai ma'akenedi kamar me'e la hanana'an aiyedi leke pap nin unta enihe ra'an haenihi.”
Abraham nin hophopon napanak Ribka leke noro Isak ho
32 Enime'ede hophopon onne lernohi Laban wali laa Betuel nin nakar. Rakan enne ne, rala kopur hahaa man minle unta enihe wawan, la rala penek hi ra'an. Onne horu rala oir nodi wuri Abraham nin hophopon noro nina ri enihe ein. 33 Ra'akene hanana'an namkenedi ne, hophopon onne na'aheni, “Ik kamkenedi ka'ak me'e, maa konohiyala yi in'u ya am'u leke i loikaruwala ainu'u panaeku tarana nanu.”
Laban na'aheni, “Lariyala loikaru num panaeku ke'e, owe.”
34 Enime'ede Abraham nin hophopon loikaru wanakunu na'ahenia, “Ya'u eni Abraham nin hophopon wahwahan. 35 Makromod namre'e namharuwedi i makrom'u Abraham penia hi'i namwaliyedi ri orkanaru me'e. Ai nala maha pere, hophopon wahwahan mo'oni maeke, noro ha mormori nammori, pipduma ukun, pipi ketawa ukun, sapi, unte, noro keledei. 36 Lere i makrom'u hono Sara na'ileheredi, Makromod hi'i ai mori tatana mo'oni ida, la ai man kokala i makrom'u nin pusaka rahu onne. 37 An hopon ya'u kikan hopo yo odiyala nin panaeku na'ahenia, ‘Yom nili maekrara nano ainu'u miminlole Kana'an eni malle ya an'u ho, 38 maa manoin maekrare nano i lodon walin, ya am'u nin rie, leke malle Isak ho.’ 39 Horu, ya a'ukani ai, ‘Hi'ihehewi lo'o maekrara onne namhene lernohi ya'u?’ 40 Enpenia an walha, ‘Makromod man ya'u lernohi mamani lo'o hopon Nin hophopon a'am raram paku hari kalla o leke lernala maekrare nano i lodon walinhe, ya am'u nin ri, leke ho noro ya an'u. 41 Maa, lo'o hi ra'okul o, de kar huri maekrara onne mai eni, o mahinuriyedi nano hopo onne.’ 42 Ende, idedi ya'u rakan oir makan onno, ya'u kikan ya akin Makromod Lalap a'aheni, ‘Makrom'u, Abraham nin Makromon Lalap! Paku hari kalle leke mohuwedi yodiwara man makrom'u Abraham nala maya'u eni.’ 43 Ende ya amriri amkene oir makan onneni, lapan maekrare mai rahur oir. Ende ya apanak heheni: Lo'o ya a'aheni maeke rarida, ‘Inai, mala kopur onum oir e'en eni mala oir tarana yo omunala nanu.’ 44 Lo'o an walha na'ahenia, ‘Pape momun ke'e! Na'amoli pape nin unta enihe ya ala oir romun haenihi.’ Onneni namwali tanada nahenia Makromod niliyedi Inaiye nalle i makrom'u anan Isak!
45 Ya'u kikan ya akin larlari makun, Ribka mai nodi e'en oir kopur laa oir makane nahur oir. Kame'ede ya apanak ai na'ahenia, ‘Malala oir tarana yo omunala.’ 46 Me'e'eni me'ede nala kopur nin e'en oir na'aheni, ‘Pap nomun ke'e! La pap nin unta enihe lo'o ya ala oir romun haenihi.’ Ende ai nahur oir leke yo omun la unta enihe romun rakan rir rourou horu. 47 Enpenia ya a'ukani a'ahenia, ‘Inaiye! Inhoi anan o?’ An walha, ‘Ya am'u Betuel, Nahor noro Milka ananne.’ Enime'ede ya ala deli mahe yo odi a'akeki irunne, la ya ala leli maha loile liman. 48 Ya'u awikorno a'uli asa'a Makromod, i makrom'u Abraham nin Makromon Lalap, ono ai nodi ya'u amlololo mai eni, mai makrom'u nina lodon walinhe. Eni penia ya'u pakromnala maekrara man wa'an makrom'u ananne Isak ho. 49 Ende yon hi'i modi nohi i makrom'u nina panaeku noro wawa'an ma namlolo, mala hari akim maya'u. Yon hi'i mamhene, konohi ya'u lekpananne ya auroin ya'u hi'i inhawa panaeku ho'o.”
50 Laban noro Betuel walha, “Makromod kakaredi heheni me'e, de lo'o am wakunu inhawa ho'o. 51 Ribka aile mai eni, de morkaru laa enne here! Am hurinohi ai noro pape Abraham anan ho, molmolle Makromod nakakaredi me'eni.”
52 An derne rira wanakunu horu, Abraham nin hophopon awikorno napanak trimkasi Makromod Lalap. 53 Enime'ede ai nodi pere noro maha nodi na'akeki na'anehe kemen noro idewe nainair man ma'aruru nala mouwedi Ribka. Enla ai nala inna narna hahaa man wella ai wawan haenihi.
54 Onne horu ai noro nin ri enihe ra'ak romun la ramkuru lolo onne. Oreki werra'ha al'alam hi ramakedi ne, ai na'aheni, “Hurinohi ya'u wali wali'ur laa makrom'u here.”
55 Maa, Ribka inna narna ra'aheni, “Na'amoli Ribka min noro mayai domeku ida me alam idaweliha mene nala'a.”
56 Maa hophopon onne na'aheni, “Yono mim nekiyala mayai! Makromod hi'i ainu'u kalla na'ennedi me'e, de hurinohi ya'u la'u do'on makrom'u here!”
57 Hir walhe, “Ik kapolu Ribka mai ka'ukani honorok akin.” 58 Ende hi rapolu Ribka ra'ukani, “Inaiye, o me'e lernohi ri eni, ee ka?”
An walha na'ahenia, “Ye e'e, pape.”
Isak noro Ribka ho
59 Kame'ede hir hurinohi Ribka noro nin in-lauhe roro Abraham nin hophopon noro nin ri enihe rala'a. 60 Hi ramre'e ramharu ai, ra'aheni, “Inaiye! Orekia o mamwali ririwan la rirahu inna. Na'amoli upum anumhe rehi ara lolo ewi-ewi.”
61 Horu ne, Ribka noro nin hophopon eni ra'akene nin hahaa, la naikoro unte wawan lernohi Abraham nin hophopon rala'a.
62 Lere onne Isak nala'a laa onnida naran Beer Lahai Roi, la wali wali'uredi nin miminlole Negeb man noho poro'uk onne. 63-65 Ler ida lere mamamal, ai namhara nin heuheu lalaa mamaiyala nanoin anna hue. Ai namlilinnohi do'on unta ukun ida mai me'e de nala'a namlololo hi. Ribka do'on Isak mamai ne, an kopuredi nin unte, la na'ukani Abraham nin hophopon, “Pape, mo'oni man mamai onne inhoi?”
An walha, “Onne makrom'u!” Enime'ede Ribka nala nin haiwarware nodi pasunedi oin makan.
66 Kame'ede hophopon onne kukunohi Isak ha wo'ira na'akeme ma namwali lolo kalla. 67 Onne horu, Isak norkaru Ribka laa inna nina heuheu la woro'ohe ho. Lere onne Sara makiyedi me'e, la Isak nin sus mak oir kan horu makun, maa lere hohoo onne Isak naramyak rehi Ribka, la Ribka na'alapa ai akin de kan sus me'e.