Nibou Ndig Salomo ba ninghim bak TUHAN
11
1 Nibou Ndig Salomo bungwam kep sop ngkiai nya imang bibor ba, wak sop Het kin sop mben Moab kin sop mben Amon kin sop mben Edom kin sop Sidon cem hagom ba, bikum nibou ndig mben Mesir nipmisop pima bu. 2 Mbro nok gino TUHAN ggai ser mben Israel bipia ma iwak srig yamti nyen bit mben ngkiai nya au. Leu binhyepo sop dima yok mibindei ba, mben Israel mikuk yok bak mben ngkiai ide nung nya au lo, Salomo ug wak sop dima yok tu. 3 Noni wak nibou ndig mben ngkiai ipmisop bat nya ibou sratus muhwindacan ba, bon nitnem ndrim nya ibou sratus ningai cem. Leu api nitnem bat dima yok rino ibindei di Salomo ba ninghim bak Allah, 4 kikau bipek mpe di noni wer andig-ndau leu su lene nitnem bat nya ihwen ningon bibindei ba, Salomo kuk no bak mben ngkiai dima yok ide nung nya. Salomo nicig Daud ningon gom tut nide TUHAN Allah kikau noro Salomo yai bram nicig Daud niyai kepti nya bi. 5 Noni kuk no bak Asytoret di kwar sop di mben Sidon ide kin mben Amon ide kwar Molokh di bindei ba, nide limwa nya ingon him muwei sut cem. 6 Noni bon sisar tut TUHAN tug hon niyai munti dima noro nicig Daud ba ningon titut bibit TUHAN. 7 Noni win mpia ttou nsi gom mem ide kwar Kamos di mben Moab ikuk yok bak ide kwar kin mpia ttou nsi ei mbigdip gom ei minu ndig Yerusalem nite bei mpia nipriti mem Molokh di mben Amon ide kwar cem. Kwar cin dima bindei ba, nide limwa nya ingon him muwei sut. 8 Bitut gima cem Salomo win mpia ngot di mem nitnem bat sop ngkiai nya indig biei nggrai di ui-gwang kei eisi ba, ibui mindhe-ndhe bindig ei mpia dima bibikuk yok bak ide kwar nya cem.9-10 Mbro nok gino TUHAN Allah ndo Nonti mbican bak Salomo bisok kep noni bipia ma Noni kuk no bak nung nya au lo, Salomo gibit TUHAN nihyet bi. Noni ba ninghim bak TUHAN hak apino TUHAN gga noni, 11 bipai bak <<Ayai mun tunggwei nipreu di apreu ei bit Dani leu api agibit dicuk nati nya cem bi. Gima rino midiyai ade ninyeng tak kep ade limwa nyati dima leu nani lene midiyai bak nibou gom di ya kui nani. 12 Mbro nok gima lo, midibindei mbut Ditde nikos tutti dima mem nijam di ayaijo dini bi drek dip gi diyok ngon kep acig Daud. Midibindei mbut mun dima ei mpe di apmot gom miya luei ahoti ba, ninyeng tak kep ade limwa nya. 13 Midipos nide ninyeng tak kepti dima titut yam leu noni bi. Noro midibet mben Israel ide keret nyeng gom ngat mem apmot dima ba, ninyeng mitak kep drek dip gi diyok ngon kep Ditde awak di Daud kin minu ndig Yerusalem di dikon nok Ditde minu ndig pima.>>
Nibou Ndig Salomo de siceu nya
14 Gima rino TUHAN bindei ba, Hadad di ntun nibou ndig mben Edom him ba nitok bak Nibou Ndig Salomo. 15-16 Nipou mimbrek tirigi iba nitok biyam bigyo ne Daud bindei timek mben Edom. Mpe dima lene Yoab di nibou pran pima ug ei minu Edom leu binhyepo tig nide tentara di imai nimbiam nya. Yoab ya tut nide tentara di ibit nya bibong bed muhwindagom ei minu Edom. Ei nijam dima lene igyai nimai bak pinai timiei mben Edom nya yahagom. 17 Noro Hadad nang ug ei minu Mesir bit awak mben Edom ibou poi di igya kui nicig leu su. Mpe di inang pima lene Hadad nok munggwom pilei he yo. 18 Ikiju bijo leu Midian ba, yuug ei Paran lene ibou poi bu ibicom yam bit yok ei sirima. Leu api yahagom ibit yam biyuug ei minu Mesir bingat nibou ndig mben Mesir. Lene nibou ndig dima ndo ig mem gima ibongti ba, pek dihyei hanjop nsi gom mem yok leu api kwas njita di igyem kin mun di isuar nya tut yok cem. 19 Lene noni kin Hadad ihig isut bit yam bibor apino nibou ndig ndo nitnem Tahpenes nikinjoi bak Hadad binok nitnem. 20 Hadad nitnem srek tut nipmot gom di jem ninyeng Genubat ba, nibou ndig mben Mesir nitnem nonti nek ningwoi-ngwoi dima leu api bong bit nibou ndig nipmot bat nya ei ig nibou ndig de.
21 Tirigi Hadad miap tut Nibou Ndig Daud kin Yoab di nok nibou pran mem tentara Israel cem imaisi lene pai bak nibou ndig mben Mesir <<Andigpoi e, ma ace tut da bidingkwei hanyen ug ei ditimieisi hak ug.>>
22 Lene nibou ndig buhup <<Leu nggon i? Apo ayemti kin asuarti nya dem mem na ei minu dini bi apino ajoi sut angkwei hanyen ug ei atimieisi hanyen e?>> Hadad buhup bak <<Diyemti kin disuarti nya ne dem mem da noro ma asindui sut da biduug.>> Lene Hadad ngkwei hanyen ug ei nitimieisi.
23 Lene Allah bindei ba, Rezon di Elyada nipmot cem ba nitok bak Salomo. Rezon ne awak di nang leu niceu Nibou Ndig Hadadezer leu Zoba ri. 24 Nibou Ndig Daud bindei timek Hadadezer dini nipou pini jug biyai nimai bak Hadadezer nisut bat di mben Siria nya cem tu. Mpe dima lene Rezon nang leu Hadadezer lene nduk nimpung niyok nisinsiou eisi cig nya ba, ibicom yam bit noni bindo noni nok nibou mem yok. Noni ya tut yok biyuug ei Damsyik lene ibibong cem ei minu ndig dima leu api nide limwa nya ikon noni binok nibou ndig di ninyeng tak kep mben Siria. 25 Nibou Ndig Rezon cem ba nitok bak mben Israel mem nijam di Salomo niyaijo yo dima noyam kin Hadad cem ba, yok nisinsiou ei hanjop dimati.
Allah De nipreu ei mem Yerobeamti
26 Tungwagom bu di ham nimbuk kep Nibou Ndig Salomo ninyeng Yerobeam di ya kui nibou ndig. Nicig ninyeng Nebat bibong ei Zereda ei hanjop Efraim lo, nipmem ne sop kibom Zerua. 27 Ayat dini pui sut nijam di yaham imbuk kep nibou ndig.
Mpe di Salomo bindei ba, nide awak nya iji kep njuisi gom ei minu ndig Yerusalem nite bei mpia nipriti ba, ikinding ngug tig di bikrop ttai minu dima cem, 28 lene Yerobeam cem yai midyai bit yok. Tirigi Salomo ngat lo, Yerobeam joi bibor bita nibou ei midyai dimati lene Salomo ta noni nok mindor mem awak nya di igyai kep midyai mem nibou ndig ei keret Manasye kin Efraim ide hanjop nsi.
29 Mpe di gom ne Yerobeam hei leu minu ndig Yerusalem bikak puig sinon lene Nabi Ahia leu Silo kwei um noni ei mpia nintiti. Mpe dima lene Ahia juk sinsun ndok di jei di nijep-jau. 30 Lene Ahia juk nide sinsun jep dima leu no lene krau birik ninghas simnaibrimigcanti, 31 bipai bak Yerobeam <<Asu anda ba, ayai sinsun ninghas nimeng simnai mem nanti lewo mben Israel ide TUHAN Allah pai bina <Midipos Salomo de ninyeng tak kepti bingwig leu noni leu api midibindei ba, anyeng mitak kep keret simnai. 32 Salomo ninyeng mitak kep keret gom ngat he lewo dingondut Ditde awak di Daud cem dingondut minu ndig Yerusalem di nok minu ndig gom ngat di didimig nok Ditde minu ndig nibousi leu minu ndig nindigsi nya ei minu Israel. 33 Dibirop bak Salomo drek dip gi kou sut Da leu di ug kuk no bak kwar nya. Kwar di ug kuk no bak tu dima yok rino Asytoret di mben Sidon ide kwar kin Kamos di mben Moab ide kwar kin Milkom di mben Amon ide kwar a. Noni bit dihyet kin Ditde nikos tutti nya kin dicuk noti nya bit leu nok nicig Daud niyai kepti nya bi. 34 Midiyai Salomo ninyeng tak kep nide limwati nya titut yam leu noni bi. Ninyeng nibou ndig mijo kikau bibou niyaijo ngwig hon ug e. Dibibon noni nok gima drek dip nicig Daud di nok Ditde awak di didimig ei su pima lewo noni bit Ditde niggai serti kin dicuk noti nya hagom tu. 35 Midiyai Salomo nipmot nide ninyeng tak kepti leu noni lene midibindei ba, anyeng mitak kep keret simnai. 36 Noro midisindui sut ba, Salomo nipmot ninyeng mitak kep keret gom ngat leu binhyepo Ditde awak di Daud de nintun him yamti di bram yam nya gom minok nibou ndig mem Da ei minu ndig Yerusalem. Lewo didimig minu ndig dima nok gumihyep gom ngat mem tungwatu nya ikuk yok biDa eisi. 37 Yerobeam e, midita nani ba, anok nibou ndig mem mben Israel lene midisindui sut ba, anyeng mitak kep dihyei hanjop nsi nimangti bit leu ajoi sutti. 38 Gino abit Ditde awak di Daud niyai kepti kin Ditde niggai serti nya ba, abindei bidijoi sut na tug hon gima abit Ditde nicuk nati nya di diyai bina cem lene midingat rin bit na kikau. Midita nani nok nibou ndig mem mben Israel leu api ade nintun him yamti di bram yam nya migya luei ahoti ba, inyeng mitak kep Ditde limwa nya bram yam bit leu nok gi dipreu ei mem Daud pima. 39 Midikes hukum ei Daud de nintun him yamti di bram yam nya dip drek dip sisar di Salomo bibon noro hukum dima mijo ninno mijo kikau bi.> >>
40 Tirigi Salomo miap tut Yerobeam ninghapti lene noni bungwam mem gima yai nimai bak. Noro Yerobeam nang leu noni buug ngat Sisak di nok Nibou Ndig mem mben Mesir bibong bit noni kikau bibou Salomo mai leu ug e.
Nibou Ndig Salomo nimaisi
(2Taw. 9:29-31)