Muurtere Absalom
15
1 Caggal ɗuum, Absalom heɓi torkooru e pucci e worɓe capanɗe njoyo ardotooɓe mo. 2 Fajiri fuu Absalom ummoto law, daroo ɗakkol laawol dewoowol dammbugal ngalluure. De neɗɗo fuu garuɗo na fonndii kaananke faa holla ɗum baasi careteeɗo, Absalom noddan ɗum, wi'a:— Wuro ngoye njeyaɗaa?
— Way! Si goonga, sariya mo njiɗuɗaa oon na wooɗi, na fonnditii! Ammaa kaananke walaa goɗɗo kettindantooɗo ma.
4 Absalom na wi'a:
— Haya, si miin laatinoo carotooɗo ley leydi ndi, gooduɗo baasi fuu naa huunde sareteende fuu na waawunoo warude to am. Miin du, mi saranoo ɗum sariya goonga!
5 Nde neɗɗo ɓattitii mo faa sujidana mo fuu, o foortan junngo makko, o tugga ɗum de o muccoo ɗum. 6 Absalom waɗi noon e Israa'iila'en warooɓe to kaananke faa caree fuu. Nii o heɓiri ɓerɗe yimɓe Israa'iila.
7 Caggal duuɓi nay Absalom wi'i kaananke:
— Accu mi dilla mi yaha Heberon faa mi tabintina ko kunaninoomi Joomiraaɗo toon. 8 Sabo miin maccuɗo maaɗa, mi hunake hunayeere nde njooɗinoomi wuro Gesur ley leydi Siiriya, miɗo wi'a, «Si Joomiraaɗo wartirii kam Urusaliima fu, mi sakkanan ɗum.»
9 Kaananke wi'i mo o yaha e jam. Ndelle o ummii, o yehi Heberon. 10 Ammaa Absalom nuli nulaaɓe e ley cuncukka hakkunde lenyi Israa'iila fuu, iɓe mbi'a:
— Wakkati nanoyton duko luwal fu, mbi'on, «Absalom laatake kaananke ley Heberon!»
11 Tawi worɓe Urusaliima keme ɗiɗo ɗowtii Absalom. Ɓe njehi sabo ɓe noddaama, tawi ɓe paamaay fay huunde dow anniya Absalom oon. 12 Nde Absalom sakkannoo kirsamaaji ɗiin ndeen, o nulani Ahitofel jeyaaɗo Gilo, tindinoowo Daawda. Nii jokkuɓe Absalom ɓeydorii, dabare muuɗum teetude laamu ndeen na ɓeyda semmbe.
13 Nulaaɗo wari to Daawda, haalani ɗum:
— Ɓerɗe Israa'iila'en ina ngondi e Absalom, na njokki ɗum.
14 Ndeen Daawda wi'i gollooɓe wonduɓe e mum ley Urusaliima fuu:
— Sanaa ummoɗen joonin, ndoggen! Si wanaa noon en kisataa Absalom. Ndillen joonin joonin, taa o riiwa en o hewta en, de o halka en o fiira ngalluure nde kaafaahi.
15 Gollooɓe kaananke mbi'i ɗum:
— Joomii amin, minen maccuɓe maaɗa, min cegilake waɗude ko muuyɗaa fuu.
16 Ndelle kaananke wurtii, kam e yimɓe laamordu mum fuu. O yoppi nattaaɓe sappo faa ndooma suudu laamordu. 17 Nde kaananke wurtinoo ndeen, yimɓe fuu njokki ɗum. Ɓe ndarii to suudu heedundu fuu gaɗa wuro. 18 Ndeen maccuɓe kaananke fuu njaadi e muuɗum, noon du Karti'en e Peleti'en, reenooɓe ɗum ɓeen. Ina woodi du sordaasiiɓe keme jeegom wondunooɓe e kaananke wuro Gaat. Ɓeen kaa paltii, ardii kaananke.
19 Ndeen kaananke wi'i neɗɗo Gaat bi'eteeɗo Itayi:
— Ko waɗi aɗa yaada e amin? Wo a janano burtinaaɗo e leydi maa. Ndelle yecca, njooɗodoɗaa e kaananke Absalom. 20 Keeŋan tan ngaruɗaa. Yalla mi waɗan faa njiiltodoɗaa e amin hannden de fay miin mi faamaay fuu to njahammi naa? Yecca ndelle, aan e yimɓe maa. Hinney e hoolnaare wondu e maaɗa.
21 Ammaa Itayi jaabii kaananke, wi'i:
— Mi hunorake Joomiraaɗo buurɗo, mi hunorake yonki ma aan du, joomam: to ngonɗaa fuu, toon ngonammi miin maccuɗo maaɗa, yalla to nguurndam naa to maayde.
22 Daawda wi'i mo:
— Wooɗi, faltora yeeso.
Ndeen Itayi jeyaaɗo Gaat oon faltorii yeeso, kam e worɓe mum e koreeji mum fuu.
23 Yimɓe leydi ndiin fuu mboyi faa toowi wakkati mo yaadooɓe e kaananke ɓeen paltotoo oon. Kaananke feƴƴiti gooruwol bi'eteengol Kidiron, kam e yimɓe ɓeen, faa ɓe ponndoo faro ladde yeewniinde.
24 Sadok e Abiyatar, almaami'en ɓeen du na toon. Iɓe njaada e Lewiyankooɓe tiigiiɓe Keesuwal Amaana Laamɗo. Ɓe njoƴƴini Keesuwal Laamɗo ngaal e leydi, de Abiyatar hetti ɗakkol maggal faa yimɓe ɓeen fuu mburtii ngalluure ndeen.
25 Caggal ɗuum kaananke wi'i Sadok:
— Adu, yeccin Keesuwal Laamɗo ngal ley ngalluure. Si mi heɓii moƴƴere yeeso Joomiraaɗo fu, o wartiran kam faa mi yi'a ngal e joonnde maggal katin. 26 Ammaa si o wi'ii o yiɗaa kam fu, 'a, inani kam, o waɗa kam ko fotani mo.
27 Kaananke wi'i almaami Sadok oon:
— A yi'ii naa? Yecca ngalluure e jam, aan e ɓiya Ahimaas, e Abiyatar e ɓiyum Yonatan. 28 Miin du, mi heddoto ley ladde to feƴƴitirde maayo toon faa kabaaru maa hewta kam.
29 Nii Sadok e Abiyatar njecciniri Keesuwal Laamɗo Urusaliima de njooɗii toon.
30 Daawda le ƴeeŋi waamnde jaytun, imo woya yaade. Imo suddi hoore makko, imo yaha koyɗe ɓole. Yimɓe wonduɓe e makko du fuu cuddi ko'e muɓɓen, iɓe mboya yaade.
31 Tawi Daawda humpitaama, «Ahitofel e Absalom wo kawtu daande e muurtere.» Ndelle Daawda waɗi du'aare, wi'i:
— Joomiraaɗo, waɗu faa tindinooje Ahitofel ɗeen laatoo hono puuyndam.
32 Wakkati nde Daawda hewtunoo hoore waamnde to yimɓe cujidanannoo Laamɗo toon ndeen, inan Husay Arkiijo wari jaɓɓitii mo, saaya mum na seekii, hoorem du fuu wo leydi saabe mettorgal ɓernde dow ko hewti Daawda. 33 Daawda wi'i mo:
— Si a yaadii e am fu, ɗum laatanto kam teddorgal. 34 Ammaa si a yeccake ngalluure, a wi'ii Absalom, «Kaananke, mi laatoto maccuɗo maaɗa. Arande mi laatakeno maccuɗo bammaa, ammaa joonin mi laatoto maccuɗo maaɗa,» ndeen a jaalanto kam tindinooje Ahitofel ɗeen. 35 A tawan toon Sadok e Abiyatar, almaami'en ɓeen. Kollaa ɓe fuu ko nanɗaa to laamordu kaananke nduun. 36 Ɓiɓɓe maɓɓe ɗiɗo na ngondi e maɓɓe, Ahimaas ɓii Sadok e Yonatan ɓii Abiyatar. Kamɓe nulataa kumpita kam ko nanuɗaa fuu.
37 Wo nii Husay yigoo Daawda yeccorii Urusaliima wakkati Absalom naatannoo ngalluure ndeen.