Amnon e Tamar
13
1 Inan ko laatii caggal ɗuum: Absalom ɓii Daawda na woodunoo sakiike debbo jom ŋari sanne bi'eteeɗo Tamar. Amnon du wo ɓii Daawda (de hawtaay e maɓɓe inna), ina yiɗi Tamar sanne. 2 O tampini hoore makko faa o nyawi sabo Tamar wo surbaajo mo anndaa gorko, wooɗi o waawaa ɓattitaade ɗum.3 Ammaa Amnon ina woodi yigiiwo jom ƴoyre sanne. Innde makko wo Yonadap, ɓii Simeya, sakiike Daawda. 4 Yonadap ƴami Amnon, wi'i:
— Weeti fuu miɗo yi'a aɗa hantoo. Ko waɗi aɗa worri nii, aan, ɓii kaananke?
Amnon wi'i mo:
— Miɗo yiɗi Tamar minyo Absalom sakiike am oon sanne.
5 Yonadap wi'i mo:
— Fukka dow leeso maa de ngattinkinoɗaa hono a maasaaki. Nde bammaa wari faa ndaare fu, mbi'aa mo o acca sakiike maa Tamar wara defane nyaamdu de hokke ndu. O defa nyaamdu ndu yeeso maa aɗa yi'a, faa nyaamaa ndu e junngo makko.
6 Ndelle Amnon fukkii, wattinkini hono wo maasaaki. Nde kaananke warnoo faa ndaara mo ndeen, o wi'i:
— Miɗo yiɗi sakiike am Tamar wara defana kam buuruuje ɗiɗi yeeso am faa nyaamna kam e junngo mum.
7 Daawda nuli e Tamar gonɗo suudu laamordu oon, wi'i:
— Yahu suudu sakiike maa Amnon, cegilanoɗaa mo nyaamdu.
8 Ndeen Tamar yehi suudu sakiike mum Amnon. O hooƴi tame, o ɓoosi ɗe, o defi buuruuje ɗe. Amnon du na fukkii, na ndaara ko o waɗata. 9 Ndeen o adi defirgal ngal, o yuppi buuruuje ɗeen yeeso mum. Ammaa Amnon salii nyaamude. O wi'i:
— Wurtin wonɓe ɗo fuu.
— Waddu nyaamdu nduun to leeso am ga (to mbaalammi ɗo) faa mi nyaama e junngo maa.
Nii Tamar hooƴiri buuruuje ɗe defunoo ɗeen, waddi ɗe ley suudu sakiike mum Amnon fukkordu. 11 Ammaa nde o waddunoo ɗe to Amnon faa nyaama ndeen, nanngi mo, wi'i:
— War, fukkoda e am, sakiike am.
12 O jaabii mo, o wi'i:
— Wanaa noon sakiike am, taa semtinam! Huunde hono nde waawaa laataade ley Israa'iila. Taa waɗu bonanda kaayniiɗo o! 13 Miin le, toy njaadammi e semteende am? Aan du, a laatoto meereejo ley Israa'iila. Joonin le, miɗo ŋaare, kaaldaa e kaananke. O haɗataa ma ɓaŋude kam.
14 Ammaa Amnon salii hettindanaade mo. Nanngi mo, doolɗi mo, fukkodii e makko.
15 Ndeen Amnon wanyi mo nganyaandi mawndi, faa nganyaandi ndi ɓuri njinngu ngu yiɗunoo mo nguun. Amnon wi'i mo:
— Umma, dillu.
16 Ammaa o wi'i ɗum:
— Wanaa noon, sabo riiwude kam wo bonanda ɓurɗo mo ngaɗuɗaa kam joonin o (na ɓuri ko ngaɗuɗaa kam joonin ɗuum bonde).
— Riiwu debbo o wurtoo yaasin, de cokaa dammbugal.
18 Maccuɗo Amnon oon wurtini mo de soki dammbugal. Tawi Tamar ina ɓornii saaya nyaaƴinaaka ka juuɗe juutuɗe, sabo wo noon ɓiɓɓe kaanankooɓe surbaaɓe ɓornortoo. 19 Tamar seeki saaya mum nyaaƴinaaka kaan, watti ndoondi e dow hoorem, yowi junngo mum dow hoorem de na woya yaade.
20 Sakiike makko Absalom wi'i mo:
— Yalla sakiike maa Amnon oo wondunoo e maa naa? Joonin sakiike am deƴƴina. Wo o sakiike maa. Taa mettin ɓernde maa dow huunde nde.
Ndelle, Tamar jooɗii ley suudu sakiike mum Absalom, wo debbo burtinaaɗo hakkunde yimɓe mum.
21 Nde kaananke Daawda nannoo ɗum ndeen, tikki sanne. 22 Absalom kaa haaldaay e Amnon fay huunde, de o wanyirii ɗum saabe bonanda mo waɗi sakiike makko Tamar oon.
No Absalom wardi Amnon
23 Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Absalom ina woodi taƴooɓe leeɓi baali ley wuro Ba'al Hasor ɗakkol leydi Efrayim. O waɗi nyaamduuji, o noddi ɓiɓɓe kaananke fuu ɓe ngara toon. 24 Absalom wari to kaananke wi'i mo:
— Miin maccuɗo maaɗa miɗo woodi taƴooɓe leeɓi baali. Miɗo nyaage, aan e maccuɓe maaɗa, njaadon e am.
25 Ammaa kaananke wi'i Absalom:
— A'aa ɓiyam, min njahataa min fuu, faa min tampine.
Absalom heddii, na siini ƴamude dow majjum. Ammaa kaananke jaɓaay yahude de hokki mo laawol. 26 Ndeen Absalom wi'i:
— Ndelle si wanaa noon, miɗo nyaage, accaa sakiike am Amnon yaada e amin.
Kaananke ƴami mo:
— Ko waɗi o yaada e mooɗon?
27 Absalom siini ɗum faa kaananke acci mo yaada e (Amnon) oon e ɓiɓɓe kaananke worɓe heddiiɓe fuu.
28 Absalom yamiri maccuɓe mum, wi'i:
— Kettindee. Nde Amnon sulii faa ɓernde mum heewi seyo fu, mi wi'an on, «Piyee Amnon». Ndeen mbaron mo. Taa kulee. Wo miin hokki on yamiroore nde. Cemmbinee ɓerɗe mon, laatoɗon suusuɓe!
29 Ndelle maccuɓe Absalom ngaɗiri Amnon hono no Absalom yamiri noon. Ndeen ɓiɓɓe kaananke worɓe fuu ummii, mbaɗɗii araaji muɓɓen baaneeji de ɓe ndoggi.
30 E ley ko ɓe ngoni e laawol ɗuum, kabaaru oon yottowake Daawda: «Absalom warii ɓiɓɓe kaananke worɓe fuu, fay gooto heddaaki.» 31 Kaananke ummii, seeki kaddule mum, de fukkii e leydi. Maccuɓe wonɓe ɗakkol makko ɓeen du ceeki kaddule muɓɓen. 32 Ammaa Yonadap ɓii Simeya sakiike Daawda oon wi'i:
— Joomam, taa miila ɓe mbarii ɓiɓɓe maaɗa jokolɓe ɓeen fuu. Amnon tan waraa. Ɗum Absalom anniyinoo illa nyannde nde Amnon waɗunoo bonanda e sakiike makko debbo Tamar. 33 Ndelle, joomam kaananke, taa mettin ɓernde maa dow ko wi'aa ɓiɓɓe maa worɓe fuu mbaraa ɗuum. Sabo wanaa noon, wo Amnon tan maayi.
34 Wooɗi, tawi Absalom doggii.
Wakkati oon jokolle doomuɗo ɗakkol kaananke oon ƴepti gite mum, ndaari, de yi'i jamaa keewɗo na ƴuuri gorgal, dow laawol ɗakkol waamnde. 35 Yonadap wi'i kaananke:
— Inan, ɓiɓɓe maaɗa worɓe na ngara. Ɗum laatorake hono no mbiirumi, miin maccuɗo maaɗa.
36 Wakkati o timminnoo haala kaan ndeen, ɓiɓɓe kaananke worɓe ɓeen njottii. Ɓe ƴepti daaɗe maɓɓe, ɓe mboyi. Kaananke e maccuɓe mum fuu mboyi bojji cattuɗi.