3
1 Wolde hakkunde yimɓe Sawulu e yimɓe Daawda ɓooyii sanne. Daawda na yaha yeeso e semmbe, de yimɓe Sawulu kaa na lokkiɗa.Ɓiɓɓe Daawda Rimaaɓe Heberon
2 Daawda heɓii ɓiɓɓe worɓe ley wuro Heberon. Afo muuɗum wo Amnon, kanko woni mo o rimdi e Ahinowam jeyaaɗo Yesre'el. 3 Ɗiɗaɓo oon du wo Kileyap mo o rimdi e Abigayil dee Nabal-no jeyaaɗo Karmel. Tataɓo wo Absalom mo o rimdi e Maaka ɓii Talmay. Talmay wo kaananke leydi Gesur. 4 Nayaɓo wo Adonija mo o rimdi e Haggit. Njoyaɓo wo Sepatiya mo o rimdi e Abital. 5 Njeegaɓo du wo Itiriyam mo Daawda rimdi e Egala. Ɓe fuu ɓe Daawda rimi ley Heberon.
No Abineer e Isboset ceediri
6 Wakkati wolde hakkunde yimɓe Sawulu e yimɓe Daawda ndeen, Abineer na semmbina joonndem hakkunde yimɓe Sawulu. 7 Tawi Sawulu na woodunoo nattaaɗo bi'eteeɗo Rispa ɓii Aya. Isboset feli Abineer, wi'i:
— Ko waɗi pukkodiɗaa e nattaaɗo baabam?
8 Abineer ɓerni sanne, wi'i:
— Yalla a yawnan kam hono wo mi hoore rawaandu naa? Mi balluɗo Yahuuda naa? Hannden wo mi koolniiɗo e bammaa Sawulu e koreejim e yigiraaɓem. Mi wattaay ma e ley junngo Daawda du, de aɗa fela kam e woowre saabe debbo oon. 9 Wooɗi, joonin kaa mi wallan Daawda. Laamɗo jukkoroo kam torra mawɗo si mi waɗanaay Daawda ko Joomiraaɗo hunanii ɗum, 10 wi'i ittan laamu e suudu Sawulu de joƴƴina jooɗorgal laamu Daawda dow Israa'iila e Yahuuda illa Dan soɓɓiire faa yaha Beerseba hoorɗoore.
11 Isboset suusaay jaabaade Abineer sabo o hulii ɗum.
12 Abineer nuli nulaaɓe dow innde muuɗum to Daawda, wi'i:
— Moy jeyi leydi ndi? Waɗu amaana e am. Sabo faamu, junngo am wondan e maaɗa faa mi wadda Israa'iila'en fuu to maaɗa.
13 Daawda jaabii, wi'i:
— Wooɗi, mi waɗan amaana e maaɗa. De miɗo yamire huunde wootere tafon: sanaa ngaddaa Mikal ɓii Sawulu wakkati ngarataa yeeso am. Si wanaa noon fu, a yi'ataa kam. 14 Ndeen Daawda nuli nulaaɓe to Isboset ɓii Sawulu, ina wi'a ɗum:
— Hokkitam deekam Mikal. Wo saabe makko de mbarumi Filistiyankooɓe hemre, de ngaddumi muruuji muɓɓen to Sawulu faa mi ɓaŋa mo.
15 Nii Isboset neliri o teetee goriiko bi'eteeɗo Paltiyel ɓii Layis. 16 De goriiko oon jokki mo ina woya faa e wuro Bahurim. Abineer wi'i mo, «Yahu, hootu.» De o hooti.
17 Abineer dawridi e mawɓe Israa'iila, wi'i:
— Ko ɓooyunoo oɗon njiɗi Daawda laatoo kaananke mooɗon. 18 Ndelle ngaɗee ɗum. Sabo Joomiraaɗo fodanake Daawda, wi'i «Ley junngo maccuɗo am Daawda mi hisinan yimɓe am Israa'iila e juuɗe Filistiyankooɓe e juuɗe wayɓe maɓɓe fuu.»
19 Abineer haaldi e yimɓe Benyamin du. Ndeen o yehi to Heberon faa o holla Daawda ko yimɓe Israa'iila e yimɓe Benyamin fuu njiɗi waɗude.
20 Nde Abineer e worɓe mum noogay ngarnoo to Daawda ley Heberon ndeen, Daawda waɗani ɓe weltaare. 21 Ndeen Abineer wi'i Daawda:
— Mi ummoto ndelle, mi yaha mi hawrundura Israa'iila'en fuu saabe maaɗa, aan joomam kaananke. Ɓe ngaɗan amaana e maaɗa faa laamoɗaa dow huunde fuu ko ɓernde maa muuyata.
Ndeen Daawda acci Abineer dilli, yehi e jam.
22 Wakkati oon worɓe Daawda e Yo'ap ngarti konu, ɓe ngartidi e gineeji faa heewi. Abineer kaa tawdaaka e Daawda ley Heberon, sabo Daawda accii mo dillii, o yehi e jam. 23 Nde Yo'ap e sordaasiiɓe wonduɓe e muuɗum ɓeen ngartunoo ndeen, o humpitaama Abineer ɓii Ner warii to kaananke, de kaananke acci mo dilli e jam.
24 Ndelle Yo'ap yehi to kaananke wi'i:
— Ɗume ngaɗuɗaa? Ndaar, Abineer wariino to maaɗa. Ko waɗi accuɗaa mo dilliri nii? 25 Aɗa anndi Abineer ɓii Ner. O warii faa o hiile, faa o faama jahaale maa e garte maa fuu, faa o faama fuu ko ngaɗataa.
26 Yo'ap dilli to Daawda de nuli nulaaɓe to Abineer faa ngartira mo, tawi Daawda faamaay. Ɓe tawi Abineer to ɓunndu Sira. 27 Nde Abineer wartunoo Heberon ndeen, Yo'ap yaadi e makko sera to naatirde ngalluure ndeen hono wo yiɗu yiidude e makko. Toon o yuwi laɓi e reedu Abineer faa maayi, sabo Yo'ap na yiɗi yomnitaade ƴiiƴam sakiike mum Asahel.
28 Caggal nde Daawda nani ɗum ndeen, wi'i:
— Joomiraaɗo na seedoo faa abada, miin e laamu am, min ngalaa feloore dow ƴiiƴam Abineer ɓii Ner. 29 Feloore ƴiiƴam ɗaam saama dow hoore Yo'ap e dow suudu bammum. Lenyol Yo'ap laatoo ngol hunngataako jom ɓuuye borɗuɗe naa ceppinɗo naa tuugotooɗo naa bardaaɗo kaafaahi naa dafaaɗo, faa abada.
30 Tawi ko Yo'ap e sakiike mum Abisay mbari Abineer ɗuum wo saabe ko o warnoo sakiike muɓɓen Asahel ley wolde to Gibiyon.
31 Ndeen Daawda wi'i Yo'ap e yimɓe wonduɓe e muuɗum fuu:
— Ceekee kaddule mooɗon, ɓornoɗon bootooji de njaadon e cunu yeeso ɓanndu Abineer.
Kaananke Daawda du jokki gaɗa kooƴirgal maayɗo. 32 Ɓe uwi Abineer ley Heberon de kaananke woyi faa toowi to saabeere Abineer. Yimɓe fuu mboyi. 33 Kaananke yimani Abineer jimol bojji ngol:
Wayyoo! Ko waɗi Abineer wardaa hono puuyɗo?
34 Juuɗe maaɗa kaɓɓaaki, Abineer,
Koyɗe maaɗa du tonngaaki.
A saamrii hono no neɗɗo saamrata yeeso bonɓe.
Yimɓe fuu mboyani mo katin.
35 Yimɓe fuu ngari nyaagii Daawda nyaama gilla nyalooma na heddii. Daawda kaa hunii, wi'i:
— Si mi meeɗii buuru naa huunde fuu illa naange yanaay, Laamɗo jukkoroo kam torra mawɗo!