No Daawda laatorii kaananke dow Yahuuda
2
1 Caggal ɗuum Daawda ƴami Joomiraaɗo, wi'i:
— Yalla mi yaha mi jooɗoo wuro wooto hakkunde gure Yahuuda naa?
Joomiraaɗo jaabii mo, wi'i o yaha.
Daawda wi'i:
— Toy njahammi?
Joomiraaɗo wi'i o yaha Heberon.
2 Ndelle Daawda yaadi e deekiraaɓe mum ɗiɗo, Ahinowam jeyaaɗo Yesre'el e Abigayil dee Nabal-no jeyaaɗo Karmel. 3 Daawda yaari worɓe wonduɓe e muuɗum ɓeen, mono fuu e koreeji muuɗum. Ɓe njooɗii ley gure piiliiɗe Heberon. 4 Worɓe Yahuuda ngari toon, ɓe njoori hoore Daawda nebbam faa laatoo kaananke dow lenyol Yahuuda.
Caggal ɗuum, Daawda humpitaa worɓe wuro Yabes-Giliyat uwii Sawulu. 5 Ndelle o nuli nulaaɓe to worɓe ɓeen faa mbi'a ɓe:
— Joomiraaɗo barkin on ley ko ngaɗanɗon Sawulu joomii on hinney o, ko uwuɗon mo. 6 Joonin Joomiraaɗo waɗan on hinney e hoolnaare. Miin du mi waɗanan on noon saabe ko ngaɗuɗon ɗum. 7 Ndelle cemmbinee juuɗe mooɗon laatoɗon suusuɓe, sabo joonin joomii on Sawulu maayii, de lenyol Yahuuda du waɗi kam kaananke muɓɓen.
No Isboset laatorii kaananke Israa'iila
8 Wooɗi, hooreejo sordaasiiɓe Sawulu oon wo Abineer ɓii Ner. Kanko, o nanngii Isboset ɓii Sawulu de o yaari ɗum wuro Mahanayim. 9 O waɗi ɗum kaananke dow Galaad e Asuri e Yesre'el e Efrayim e Benyamin, e dow Israa'iila fuu. 10 Isboset ɓii Sawulu oon na wondi e duuɓi capanɗe nay de fuɗɗi laamu dow Israa'iila. O laamii duuɓi ɗiɗi. Ammaa lenyol Yahuuda kaa jokkii Daawda. 11 Daawda laamii ley Heberon dow lenyol Yahuuda faa waɗi duuɓi jeɗɗi e lebbi jeegom.
Wolde hakkunde Yahuuda e Israa'iila
12 Abineer (ɓii Ner) e sordaasiiɓe Isboset ɓii Sawulu oon ndillii Mahanayim de njehi Gibiyon. 13 Wakkati oon fu, Yo'ap ɓii Seruya ardii sordaasiiɓe Daawda. O yaari ɓe faa ɓe kawra e sordaasiiɓe Isboset to weendu Gibiyon, ɓee keedi senngo ngo (ga), ɓee du keedi senngo ngo to.
14 Ndeen Abineer wi'i Yo'ap:
— Accu woɓɓe hakkunde jokolɓe meeɗen ummoo de kaɓa juuɗe e juuɗe yeeso meeɗen.
Yo'ap jaabii, wi'i:
— Wooɗi, ɓe ummoo, ɓe kaɓa.
15 Ndelle ɓe cuɓii worɓe sappo e ɗiɗo jeyaaɓe Benyamin e Isboset, worɓe sappo e ɗiɗo du jeyaaɓe Daawda. 16 Mono fuu nanngi hoore kaɓdo mum de ɓe njuwunduri kaafaaje guttuli. De ɓe fuu ɓe caamdi, ɓe maayi. Ndelle nokkuure ley Gibiyon ndeen na inndiree Ngesa Mbeldiiji Kaafaaje. 17 Nyannde ndeen wolde ndeen wulii sanne. Abineer e worɓe Israa'iila fuu ndoggi yeeso worɓe Daawda.
18 Wooɗi, ɓiɓɓe Seruya tato na toon - Yo'ap e Abisay e Asahel. Tawi Asahel wo baaƴiɗinɗo hono lewla ladde. 19 O riiwi Abineer, o oonyoraaki gere nyaamo naa nano e ley riiwugol makko.
20 Abineer yeeƴii mo, wi'i:
— Yalla wo aan Asahel riiwata kam naa?
O jaabii, o wi'i wo kam. 21 Ndeen Abineer wi'i mo:
— Nanngu gooto e jokolɓe ɓe, yalla wo gere nyaamo naa gere nano. Ɓortaa ɗum, de kooƴaa kaɓitirɗe mum.
Asahel kaa jaɓaay, na heddii na riiwa mo. 22 Abineer wi'i mo katin:
— Selu riiwude kam! Si wanaa noon fu, mi liɓete, de mi semta yi'ude sakiike maa Yo'ap.
23 Asahel kaa jaɓaay selde riiwugol mo. Ndelle Abineer yuwiri mo gaɗa labbo. Labbo ngoon yuwi reedu makko de wurtorii caggal makko. O saami de o maayi ɗoon. Neɗɗo fuu garuɗo nokkuure nde Asahel maayi ndeen daroto.
24 Ammaa Yo'ap e Abisay ndiiwii Abineer. Wakkati naange yanannoo ndeen, ɓe njottii to waamnde wi'eteende Ama yeeso Giya dow laawol dewoowol ladde Gibiyon. 25 Yimɓe Benyamin kawriti ndarii caggal Abineer, ɓe ngaɗi kawrital gootal, iɓe ndarii hoore waamnde.
26 Abineer ƴeewnii Yo'ap, wi'i:
— Yalla kaafaahi heddoto na nyaama yimɓe faa abada naa? Yalla on anndaa timmoode majjum wo haaɗalla naa? Ndey njamirtaa worɓe maaɗa cela riiwude sakiraaɓe muɓɓen?
27 Yo'ap jaabii, wi'i:
— Mi hunorake Laamɗo, si a haalaay ko kaaluɗaa joonin fu, worɓe am keddotono riiwude worɓe maa faa fajiri.a
28 Ndelle Yo'ap fuufi luwal de worɓe fuu ndarii. Ɓe celi riiwugol Israa'iila'en, ɓe celi haɓo du.
29 Jemma oon fuu Abineer e worɓe mum njokki Naɗɗol Urdun. Ɓe peƴƴiti maayo Urdun ngoon, ɓe keddii e yaadu faa hakkunde naange de ɓe kewti Mahanayim.b
30 Yo'ap yeccii e riiwugol Abineer de hawrunduri worɓe mum fuu, limi ɓe. Tawi worɓe Daawda sappo e njeenayo mbaraama, Asahel du waraama.
31 Ammaa worɓe Daawda ɓeen mbarii worɓe Abineer keme tato e capanɗe jeegom, ɓe fuu ɓe ƴuuruɓe e lenyol Benyamin. 32 Ɓe kooƴi ɓanndu Asahel de ɓe uwi mo ley loho baabiiko wonko wuro Baytilaama. Ndeen Yo'ap e worɓe mum mbaali yaade. Nde weetunoo fu, ɓe njottii Heberon.