No Yefta laatorii ardiiɗo
11
1 Wooɗi, ina woodunoo sordaasiijo cuusuɗo sanne bi'eteeɗo Yefta, jeyaaɗo Galaad. Wo o ɓii debbo woykuruujo, ammaa innde baabiiko wo Galaad. 2 Tawi du dee Galaad rimaniino ɗum ɓiɓɓe worɓe woɓɓe.Ammaa nde ɓe mawnunoo fu, ɓe mbi'i sakiike maɓɓe Yefta oon:
— Aan a ronataa fay gootum e suudu baaba amin, saabe wo a ɓii debbo janano.
Ndeen ɓe ndiiwi mo.
3 Yefta doggi, jooɗowii ley leydi Tobi. Ndeen, yimɓe bonɓe jaasuɓe ngari kawriti e makko, iɓe njaada.
4 Ley balɗe ɗeen Amoninkooɓe puɗɗi haɓude e Israa'iilankooɓe. 5 Nde Amoninkooɓe ngarunoo kaɓdi e maɓɓe ndeen, mawɓe Galaad njehi to Yefta ley leydi Tobi. 6 Ɓe mbi'i ɗum:
— War arda min faa min kona Amoninkooɓe.
7 Ndeen Yefta wi'i ɓe:
— On mbanyiino kam arande, on ndiiwi kam ley suudu baaba am. Ko saabii de ngaranɗon kam joonin nde keɓuɗon saƴƴa?
8 Ɓe mbi'i mo:
— Si goonga, joonin min ngarii to maaɗa faa mballaa min, min kona Amoninkooɓe. Caggal ɗuum, laatoɗaa mawɗo amin, ardoɗaa yimɓe jooɗiiɓe ley Galaad fuu.
9 Yefta wi'i:
— Wooɗi, yalla si on koorii kam wuro saabe wolde Amoninkooɓe, de Joomiraaɗo hokki kam jaalagol dow maɓɓe, mi laatoto hooreejo mooɗon naa?
10 Ɓe mbi'i mo:
— Joomiraaɗo laatoo seede hakkunde meeɗen, min ngaɗan ko mbiiɗaa fuu.
11 Ndeen Yefta yaadi e maɓɓe. Yimɓe ɓeen ngaɗi ɗum mawɗo muɓɓen e ardiiɗo konunkooɓe. Wo ley Mispa Yefta haali haala kaan fuu yeeso Joomiraaɗo.
Konu e Amoninkooɓe
12 Caggal ɗuum, Yefta waɗi nelaaɓe njehi to kaananke Amoninkooɓe, mbi'i ɗum:
— Ɗume woni hakkunde men de ngarɗaa faa konaa leydi am?
13 Laamiiɗo Amoninkooɓe oon wi'i nelaaɓe ɓeen:
— Wo saabe ko Israa'iilankooɓe teetunoo kam leydi nde mburtinoo Misira ɗuum. Ɓe teetii kam gilla gooruwol Arnon faa yottii gooruwol Yabok, faa hewti gooruwol Urdun. Ndelle, joonin kokkitaa kam leydi ndiin e jam.
— Inan ko Yefta wi'i: «Israa'iilankooɓe teetaay leydi Mo'abinkooɓe naa leydi Amoninkooɓe. 16 Nde ɓe mburtinoo Misira ndeen, wo ley ladde ɓe ƴuuri, de ɓe peƴƴiti maayo Maaliya. Nde ɓe njottinoo Kaades ndeen, 17 ɓe ngaɗi nelaaɓe njehi to kaananke Edom, ŋaarii ɗum acca ɓe ndewa ley leydi muuɗum. Laamiiɗo oon salii. Ndeen ɓe nelani kaananke Mo'ab, ammaa kam du jaɓaay. Saabe majjum ɓe njooɗii ley Kaades. 18 Caggal ɗuum, ɓe ƴuuri nder ladde, ɓe piilii caggal leydi Edom e leydi Mo'ab. Ɓe ndewi lettugal leydi Mo'ab, ɓe koɗi gere ooto gooruwol Arnon. Ɓe naataay nder leydi Mo'ab, sabo gooruwol Arnon woni keerol Mo'ab. 19 Ndeen ɓe ngaɗi nelaaɓe njehi to Sihon kaananke Amorinkooɓe, ley ngalluure Hesbon. Ɓe ŋaarii ɗum acca ɓe ndewa ley leydi muuɗum, faa ɓe njottoo leydi maɓɓe. 20 Ammaa Sihon hoolaaki Israa'iila ƴuura nder leydi muuɗum. O hawronduri konunkooɓe makko fuu, ɓe koɗi ley Yahas faa ɓe kona Israa'iilankooɓe.
21 «Ammaa Joomiraaɗo, Laamɗo Israa'iila, watti Sihon e konunkooɓe muuɗum fuu e juuɗe Israa'iilankooɓe. Israa'iila'en kalki ɓe, teeti leydi Amorinkooɓe, jooɗiiɓe ley toon fuu. 22 Ɓe teeti leydi Amorinkooɓe fuu gilla gooruwol Arnon faa yaade gooruwol Yabok, gilla ladde yoornde faa e gooruwol Urdun. 23 Wooɗi, wo Joomiraaɗo, Laamɗo Israa'iila, riiwi Amorinkooɓe ley leydi ndiin fuu saabe Israa'iila'en, lenyol ngol o suɓii ngool. Ndelle noy kokkitirteɗaa leydi ndiin katin? 24 Yalla wanaa onon njeyi leydi ndi Kemos alla mooɗon hokki on ndiin naa? Minen du, ko Laamɗo Joomiraaɗo amin teeti hokki min ɗuum woni ndongu amin.
25 «Ndelle, joonin yalla aɗa ɓuri Balak ɓii Sippor kaananke Mo'ab naa? Yalla kanko o filake yeddondirde e Israa'iilankooɓe naa? Yalla o haɓii e maɓɓe naa? 26 Duuɓi 300 Israa'iilankooɓe njooɗorii nder ngalluure Hesbon e gure mayre, e ngalluure Arower e gure muuɗum fuu e galluuje gonɗe e daande gooruwol Arnon fuu. Ɗume saabii de on teetaay leydi ndiin ley duuɓi ɗiin fuu? 27 Minen, min ngaɗaay ma fu ko boni. Aan woni gaɗoowo min ko boni saabe ko kaɓataa e amin ɗuum. Hannden Joomiraaɗo kiitotooɗo, hiito hakkunde meeɗen, minen Israa'iilankooɓe e onon Amoninkooɓe.»
28 Ammaa kaananke Amoninkooɓe oon hettindaaki ko nelaaɓe Yefta ɓeen mbi'i.
29 Ndeen Ruuhu Joomiraaɗo jippii dow Yefta. O ƴuuri ley leydi Galaad e leydi Manasa, o feƴƴiti wuro Mispa ley Galaad toon, o hewti Amoninkooɓe faa o habda e muɓɓen.
30 O waɗi amaana e Joomiraaɗo, o wi'i ɗum:
— Si a wattii Amoninkooɓe e junngo am faa njaaliimi ɓe, 31 de ngartumi e jam fu, neɗɗo fuu artuɗo wurtii ley suudu am faa jaɓɓitoo kam, mi hokkete ɗum, laatoo sadaka buleteeɗo.
32 Ndeen Yefta yehi honi Amoninkooɓe. Joomiraaɗo watti ɓe e junngo makko. 33 O halki galluuje maɓɓe 20 gilla ngalluure Arower faa yaade Minit, faa yottii Abel Keramim. Noon Amoninkooɓe leeƴiniraa yeeso Israa'iilankooɓe.
34 Yefta hooti wuro muuɗum Mispa. Nde o yottotonoo wuro ndeen, ɓiyiiko surbaajo wurtii jaɓɓitii mo, ina fiya tummbuɗe lenngoy, ina wama. Tawi ɓiɗɗo oon tan o woodi. O walaa fuu ɓiɗɗo goɗɗo.
35 Kaari! Nde Yefta yi'unoo mo fu, seeki kaddule muuɗum, wi'i:
— Wayyoo! Ɓinngel am! A warii kam! A waddanii kam torra mawɗo! Sabo mi hunanake Joomiraaɗo, mi waɗii amaana e muuɗum, mi waawaa yecciraade gaɗa.
36 Ndeen surbaajo oon wi'i mo:
— Baaba, a waɗanii Joomiraaɗo amaana. Waɗu ko kunaniɗaa Joomiraaɗo ɗuum, sabo o hokkii ma jaalagol dow Amoninkooɓe wayɓe maa.
37 Ndeen o ŋaarii baabiiko, o wi'i:
— Munyanam haaddi lebbi ɗiɗi, faa mi yaada e yigiraaɓe am dow baamle, mi woya saabe ko mi dewlataake ɗuum.
38 Baabiiko jaabii mo, wi'i:
— Yahu.
Oon hokki mo laawol, o yaha, o waɗowa lebbi ɗiɗi ɗiin. Ndeen surbaajo oon yaadi e yigiraaɓe muuɗum dow baamle, woyowi saabe ko maayata dewlaaka ɗuum.
39 Caggal lebbi ɗiɗi ɗiin, o warti to baabiiko. Ndeen kam du waɗi mo no hunoraninoo Joomiraaɗo noon. O anndaano gorko.