Tampoꞌ Kánáꞌá tándáꞌ i wóiꞌ ranangi toSáráeliꞌ
10
Adoni-sedeꞌ datu i kótá Ierusale mohádi miꞌi Iosuá mamperampaꞌi hai mogero miꞌi kótá Ai. Upu-upu tauna hai daturaꞌ rapapate toSáráeliꞌ nodo to rabábehi i kótá Ieriko. Ia mohádi woꞌo, toHewi to toroꞌ i kótá Gibeo, upumoheꞌ mopaꞌara podándi pohintuwuꞌ hai toSáráeliꞌ haneꞌi toroꞌheꞌ hingkakani. 2 Karahádina noꞌonoꞌ, toIerusale malááꞌ ntepuꞌuheꞌ láwiꞌ Gibeo ia miꞌi kótá to mahile nodo kótá to napárentái datu, hai melumbuꞌ kamahilena hangko i kótá Ai. Upu-upu tobaleilo to i Gibeo iti tekahangaꞌiá láwiꞌ mapándeheꞌ mombeala. 3 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Datu Adoni-Sedeꞌ mohuoꞌ tauna lao i Datu Hohama i Hebero, Datu Pirea i Iaramuꞌ, Datu Iapia i Lakisi, hai Datu Debiri i Egelo,a bona mopahaweꞌ tewáina to manguliꞌ: 4 “Maimokou nitulungiangkaiꞌ mampombealaꞌá toGibeo, láwiꞌ mopaꞌaramoheꞌ podándi pohintuwuꞌ hai toSáráeliꞌ to natadulakoi Iosuá.”
5 Mewaliꞌ daturaꞌ toAmori to lima iti mohintuwuꞌheꞌ, iamoheꞌ datu i kótá Ierusale, Hebero, Iaramuꞌ, Lakisi hai Egelo. Hira hai upu-upu surudadoꞌraꞌ molibuꞌheꞌ hai mampombealaꞌá kótá Gibeo.
6 Mewaliꞌ, toGibeo motewáiheꞌ Iosuá to ara i pobambaruꞌá i Giligá, membiáꞌheꞌ tulungi rauliꞌ, “Tuá, ineeꞌangkaiꞌ nupatodáhi haduduángkiꞌ! Hawiáꞌmokou maiangkaiꞌ nidurei, láwiꞌ upu-upu daturaꞌ toAmori to i buluꞌ-buluꞌna hirámpuheꞌ ina mampombealaꞌangkaiꞌ.”
7 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Iosuá hai upu-upu surudadoꞌna,b tepasuaꞌ to maróhó hai keate, pohuꞌheꞌ hangko i Giligá ina lao mombeala. 8 Hangko tiꞌara maniheꞌ pohuꞌ, PUEꞌ mongkóráꞌ i Iosuá, Nauliꞌ, “Ineeꞌkoꞌ malááꞌ i hira, láwiꞌ Kuweꞌimokou penangi, onoꞌ miꞌi haneꞌi tiꞌara haweꞌ hadua hangko i hira to ina nabuku mantaha moewaꞌkou.”
9 Iosuá hai surudadoꞌna molumaoheꞌ hambengiá hangko i Giligá lao i Gibeo, hai kásáliu mampombealaꞌáheꞌ toAmori iti. 10 PUEꞌ mopamalááꞌ hai mopawuli toAmori i tempóraꞌ moita surudadoꞌ toSáráeliꞌ, onoꞌ miꞌi haneꞌi handaꞌheꞌ toAmori rapapate toSáráeliꞌ i Gibeo. Hanggááꞌ radápáꞌheꞌ haweꞌ i bátána buluꞌ Bete-Horoni, hai rahuhuliheꞌ haweꞌ i Aseka hai Makeda tándáꞌ i wóiꞌ. 11 I tempóraꞌ toAmori mempanoꞌu i buluꞌ iti láwiꞌ mampelangkahaheꞌ surudadoꞌ toSáráeliꞌ, PUEꞌ mopaꞌara udá watu to mahile hangko i langiꞌ moudángiheꞌ oaꞌ haweꞌ i kótá Aseka. To mate kana udá watu iti melumbuꞌ kahandaꞌraꞌ hangko i to rapapate toSáráeliꞌ.
12 I alo kanatulungiáraꞌ PUEꞌ haneꞌiheꞌ toSáráeliꞌ monangi toAmori, Iosuá molaluita i PUEꞌ i lindoꞌraꞌ toSáráeliꞌ, nauliꞌ:
“Ee alo! Mengkarookoꞌ i wongko kótá Gibeo.
Ee wulá! Ineeꞌkoꞌ melimbá hangko i wongko lembo Aialo.”
13 Mengkaroo mpuꞌu miꞌi alo hai wulá, tiꞌara molumao duuꞌna ewáliraꞌ toSáráeliꞌ upumoheꞌ rapapate. To mewaliꞌ iti teukiꞌ miꞌi i lalu sura Iasa.c Alo mengkaroo i tangaꞌ-tangaꞌ langiꞌ, kamaruena rekeꞌ-rekeꞌna hibali hai hangaloá. 14 Apa to mewaliꞌ alo iti, tiꞌara haweꞌ hangkani mewaliꞌ, hai tiꞌara piꞌi woꞌo ina mewaliꞌ to noꞌonoꞌ, láwiꞌ PUEꞌ mampehádingi pembiáꞌna hadua tauna, haneꞌi motulungiheꞌ toSáráeliꞌ mombeala.
15 Karooraꞌ mombeala, Iosuá hai surudadoꞌna mesuleꞌheꞌ lao i pobambaruꞌáraꞌ i Giligá.d
Iosuá mohakaꞌ hai mopapate lima daturaꞌ toAmori
16 Agáiáná daturaꞌ toAmori to lima iti, mengkatueꞌheꞌ lao mebuni i lalu hambuaꞌ balamba i Makeda. 17 Mole riꞌi ara to moitaheꞌ haneꞌi lao rapehángáꞌá i Iosuá. 18 Mewaliꞌ napehawaꞌiá Iosuá, nauliꞌ, “Ninduli miꞌi watu-watu to mahile i babaꞌ balamba bona tetuko, hai nihuoꞌheꞌ tauna mokámpái. 19 Agáiáná ineeꞌkou mengkaroo ionoꞌ. Nidápáꞌheꞌ oaꞌ ewálimi hai nihuhuliheꞌ. Ineeꞌheꞌ nipaliu mesuaꞌ i kótáraꞌ láwiꞌ Pueꞌ Ala PUEꞌtaꞌ ina mampoweꞌikeꞌ penangi.”
20 Iosuá hai toSáráeliꞌ monangi hai mopapateheꞌ toAmori, agáiáná ara woꞌo bahangapaheꞌ to melangka mengkatueꞌ i kótáraꞌ to rabente. 21 Roo onoꞌ, upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ mesuleꞌheꞌ i kamaroꞌa-roꞌa lao i Iosuá i pobambaruꞌáraꞌ i Makeda. Tiꞌara piꞌi ara haweꞌ hadua i tampoꞌ iti to pebáiꞌ molaluita moewaꞌ toSáráeliꞌ.
22 I kahaweꞌraꞌ ionoꞌ, nauliꞌ Iosuá, “Deꞌe-deꞌe nibungkáhi miꞌi babaꞌ balamba iti, nipopesuwuꞌheꞌ datu to lima to mebuni ionoꞌ hai niántiheꞌ mai.” 23 Mewaliꞌ rabungkáhi mpuꞌu miꞌi babaꞌ balamba iti, hai datu to limaheꞌ iti raꞌánti lao i lindoꞌna Iosuá. Hira miꞌi datu to hangko i kótá Ierusale, Hebero, Iaramuꞌ, Lakisi, hai Egelo. 24 Kahaweꞌraꞌ datu-datu iti, Iosuá mokióꞌheꞌ upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ, nahángáꞌáꞌáheꞌ tadulakoraꞌ, “Maikou indeꞌe mokada tunduraꞌ datu deꞌe tandaꞌna kamenangimi.” Mewaliꞌ lao mpuꞌumoheꞌ mokada tunduraꞌ datu iti.
25 Hangko ionoꞌ nauliꞌ wopiꞌi Iosuá i tadulako-tadulako surudadona, nauliꞌ, “Ineeꞌkou malááꞌ hai bata-bata lalumi. Nipakaróhó hai nipatetidaꞌ lalumi, láwiꞌ noeneꞌ miꞌi rárána PUEꞌ ina monangi upu-upu ewálintaꞌ.” 26 Roo onoꞌ, Iosuá mopapate datu-datu iti hai mohuoꞌ surudadoꞌna motóe wátámandoꞌraꞌ i lima káuna áriꞌi haweꞌ támpu alo.
27 Ina támpu miꞌi alo, Iosuá mohuoꞌ bona wátámandoꞌraꞌ datu iti rapopendáulu hai ralebánga i lalu balamba pebuniáraꞌ iti. Roo onoꞌ, babaꞌ balamba iti rapoanaꞌi watu-watu to mahile, hai watu iti ara mani haweꞌ i karaukiꞌána sura deꞌe.
Iosuá monangiheꞌ datu i tampoꞌ Kánáꞌá tándáꞌ i wóiꞌ
28 Alo onoꞌ woꞌo, Iosuá hai surudadoꞌ toSáráeliꞌ mosuaki hai mokuasaꞌi kótá Makeda. Upu-upu tauna i kótá iti, tepasuaꞌ daturaꞌ, rapapate hai pihoꞌ. Tiꞌara ara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ. Datu i Makeda iti rapapate hibali hai karapapatena datu i kótá Ieriko.
29 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌna mopaliliuheꞌ polumaoraꞌ hangko i Makeda, lao mampombealaꞌá kótá Libina. 30 PUEꞌ motulungiheꞌ toSáráeliꞌ haneꞌi rabuku monangi kótá iti hai datuna. Upu-upu tauna i kótá iti rapapateheꞌ, tiꞌara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ. Datu i Libina iti rapapate woꞌo hibali hai karapapatena datu i kótá Ieriko.
31 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌna pohuꞌheꞌ hangko i kótá Libina, laoheꞌ i Lakisi. Molibuꞌheꞌ kótá iti haneꞌiheꞌ rapombealaꞌá. 32 PUEꞌ mampoweꞌiheꞌ toSáráeliꞌ penangi i toLakisi i pombealaraꞌ karongalona. Apa to rabábehi i Libina, onoꞌ woꞌo to rabábehi i Lakisi, upu-upu tauna to ara i kótá iti rapapate. 33 Horama datu i kótá Gese haweꞌ ina modureiheꞌ toLakisi, agáiáná Iosuá hai surudadoꞌna monangiheꞌ, tiꞌara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ, upu-upuheꞌ rapapate toSáráeliꞌ.
34 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ mopaliliuheꞌ polumaoraꞌ hangko i Lakisi haweꞌ i kótá Egelo. Kótá iti ralibuꞌ hai rasuaki. 35 Alo onoꞌ woꞌo, Egelo ranangi hai upu-upu tauna to ara i lalu kótá iti rapapate, hibali hai to mewaliꞌ i Lakisi.
36 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ molumaoheꞌ hangko i Egelo mempanaiꞌ lao i kótá Hebero hai mosuakiheꞌ kótá iti. 37 Kótá Hebero hai wánuá-wánuá to hungkuꞌ raperampaꞌi, hai upu-upu tauna to ara ionoꞌ rapapate, tepasuaꞌ daturaꞌ. Tiꞌara ara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ. To mewaliꞌ i Egelo, mewaliꞌ woꞌo i Hebero, upu-upu tauna ionoꞌ rapatunaheꞌ.
38 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ mobaleoꞌheꞌ lao i kótá Debiri hai mosuaki kótá iti. 39 Kótá Debiri hai wánuá-wánuá to hungkuꞌ ionoꞌ ranangiheꞌ woꞌo toSáráeliꞌ, hai upu-upu tauna i lalu kótá iti rapapate, tepasuaꞌ daturaꞌ. Tiꞌara ara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ. Apa to mewaliꞌ i kótá Hebero hai Libina, iti woꞌo to mewaliꞌ i kótá Debiri hai i datuna.
40 Noꞌonoꞌ rárána Iosuá hai surudadoꞌ toSáráeliꞌ mokuasaꞌiheꞌ upu-upu tampoꞌ Kánáꞌá to tándáꞌ i wóiꞌ, tepasuaꞌ kótá-kótá i buluꞌ-buluꞌ, i tampoꞌ Nege tándáꞌ i wóiꞌ, i bitiꞌ buluꞌ tándáꞌ i katámpuá alo, i bátána buluꞌ tándáꞌ i pembetoá alo, hai upu-upu daturaꞌ. Tiꞌara ara haweꞌ hadua to rapatodáhi tueꞌ. Upu-upu tauna to toroꞌ ionoꞌ rapapate hiolaꞌ hai párentána PUEꞌ Alae to rapenómbái toSáráeliꞌ. 41 Iosuá hai surudadoꞌ toSáráeliꞌ monangiheꞌ tauna hangko i kótá Kadesi-Baranea i pádá loriꞌ tándáꞌ i wóiꞌ tampoꞌ Nege, haweꞌ-haweꞌ i kótá Gasa i wiwi tahiꞌ, hai upu-upu woꞌo tampoꞌ Gosef tándáꞌ i wóiꞌ, haweꞌ-haweꞌ i kótá Gibeo tándáꞌ i wongko. 42 ToSáráeliꞌ rabuku monangi upu-upu datu iti hangkanilao, hai moala tampoꞌraꞌ, láwiꞌ PUEꞌ Ala to rapenómbái motulungiheꞌ mombeala.
43 Roo onoꞌ, Iosuá hai upu-upu surudadoꞌ toSáráeliꞌ mesuleꞌheꞌ lao i pobambaruꞌáraꞌ i Giligá.