Wutuꞌnaheꞌ Iusupu lao i tampoꞌ Másiriꞌ mohóló pare
42
Kanahádina Iako ara pare i tampoꞌ Másiriꞌ,
napolaluitaꞌámoheꞌ ánáꞌna,
nauliꞌ,
“Moapa riꞌi haneꞌi roo-roo pekou?
2 Kuhádi deꞌe-deꞌe ara pare i tampoꞌ Másiriꞌ.
Laomokou i tampoꞌ iti mohóló pare bona tiꞌarakeꞌ mate holo.”
3 Onoꞌ miꞌi haneꞌi pohuꞌ mpuꞌumoheꞌ wutuꞌna Iusupu to hampuloꞌ iti hangko i tampoꞌ Kánáꞌá bona laoheꞌ mohóló pare i tampoꞌ Másiriꞌ.
4 Agáiáná Iako tiꞌara mopaliu Benami wátá ádina Iusupu raꞌánti halaluna,
láwiꞌ napokalááꞌ ina hurewuꞌ.
5 Ánti kamarimi i tampoꞌ Kánáꞌá,
ánáꞌnaheꞌ Iako hai handaꞌ tauna ntániꞌna laoheꞌ mohóló pare i tampoꞌ Másiriꞌ.
6 To mampobaluꞌ pare i tauna to haweꞌ hangko i tampoꞌ ntániꞌna ia miꞌi Iusupu,
láwiꞌ ia sulewátána datu i tampoꞌ Másiriꞌ.
Onoꞌ miꞌi haneꞌi i kahaweꞌraꞌ wutuꞌna,
molingkuduheꞌ motóngkóꞌ i bitina.a

7 Kanaitána Iusupu wutuꞌnaheꞌ,
naisá miꞌi kaheánáraꞌ,
agáiáná mampe to tiꞌaraheꞌ naisá,
mole riꞌi naisámontoheꞌ.
Mahárá polaluitana i hira,
napekuneꞌ,
“Kómu,
toapakou?”
Mehániꞌheꞌ,
“Tuá,
kaiꞌ toKánáꞌáꞌangkaiꞌ.
Maiangkaiꞌ mohóló pandeꞌ.”
8 Naisántoheꞌ Iusupu kawutuꞌnaheꞌ,
agáiáná hira tiꞌaraheꞌ meisá.
9 Nabuhinao miꞌi Iusupu paturuna kana i hira,
onoꞌ miꞌi haneꞌi nauliꞌ,
“Kómu deꞌe,
mai pekou momata-matai iumbá kamaledeꞌána tampoꞌkiꞌ.”
10 Mehániꞌheꞌ,
“Tuá,
tiꞌaraꞌangkaiꞌ tauna to noꞌonoꞌ.
Mai peangkaiꞌ mohóló pare.
11 Kaiꞌ deꞌe,
hampohalaluáꞌangkaiꞌ,
hadua peá umángkiꞌ.
Kaiꞌ tauna to maroꞌa,
tiꞌara ara tunggáiángkiꞌ mai momata-matai tampoꞌmi.”
12 Agáiáná nauliꞌ Iusupu i hira,
“Dongkoꞌmi!
Kómu mai molelemata iumbá kamaledeꞌána tampoꞌkiꞌ.”
13 Mehániꞌheꞌ,
“Pueꞌ,
kaiꞌ hampohalaluá,
hampuloꞌangkaiꞌ hai rodua.
Hadua peá umángkiꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá.
Hadua halalungkiꞌ tiꞌara piꞌi ara,
hai hadua ádingkiꞌ to toadi deꞌe-deꞌe mamporángá umángkiꞌ.”
14 Mehániꞌ Iusupu,
“Toꞌu to kuꞌuliꞌ.
Kómu deꞌe,
haweꞌkou mai molelemata.
15 Ina kupáresáꞌ katoꞌuna laluitami node:
mopindaꞌaꞌ i lalu hangaꞌna Piraoꞌ,
tiꞌarakou peisá pohuꞌ hangko i tampoꞌ deꞌe ane ádimi to toadi tiꞌara mani haweꞌ ieneꞌ.
16 Hadua hangko i kómu hangaa-ngaa mesuleꞌ lao mai moala ádimi.
To ntániꞌna ina kutaha ieneꞌ bona manótó ntepuꞌu katoꞌuna polaluitami.
Ane tiꞌara toꞌu apa to niuliꞌ,
i lalu hangaꞌna Piraoꞌ,
kómu deꞌe hangaa-ngaa to maikou momata-matai tampoꞌkiꞌ.”
17 Roo onoꞌ,
napopesuaꞌheꞌ upu-upu i lalu tarungku tálu alona kamaruena.
18 I katáluna alona,
napopeala wopaheꞌ Iusupu iti halaluna,
hai nahángáꞌáheꞌ “Kódóꞌ deꞌe tauna to mengkoruꞌaꞌ i Pueꞌ Ala.
Kómu ina kukábáhákou ane nipeuláꞌi rárá to node:
19 bona tongawaꞌ ntepuꞌu kómu toꞌu-toꞌu tauna to manoroꞌ,
hadua hangko i oloꞌmi ina kutaha i lalu tarungku,
hai to ntániꞌna peisá miꞌi mesuleꞌ moánti pare to nihóló bona rapotueꞌ tinámi to tangaꞌraꞌ mantódihá rimi.
20 Ane mesuleꞌ wopakou,
hangaa-ngaa niánti mai i kódóꞌ ádimi to toadi.
Ane nibábehi noꞌonoꞌ,
ina tongawaꞌ katoꞌuna polaluitami,
hai tiꞌarapokou ina kuhuku mate.”
Rapokana mpuꞌu pobutusina sulewátána datu iti.
21 Roo onoꞌ,
molaluitaheꞌ hadua hai hadua,
rauliꞌ,
“Peita!
Kitaꞌ deꞌe-deꞌe rahuku ánti kamasalaꞌtaꞌ i ádintaꞌ hangkoia;
ia membiáꞌ woia ahiꞌ i kitaꞌ,
agáiáná tiꞌara tapehádingi,
kehapiꞌ taitanto kamapárina.
Onoꞌ miꞌi haneꞌi deꞌe-deꞌe molámbiꞌkeꞌ kapári to nodeꞌe.”b
22 Nauliꞌ Rube,
“Tiꞌara paꞌi hangkoia kuhángáꞌántokou bona ádintaꞌ iti ineeꞌ woia tapopoapa,
agáiáná tiꞌara nipehádingi.
Mewaliꞌ deꞌe-deꞌe kamatena hangaa-ngaa tapohurunga.”
23 Naisá Iusupu lempóna básáraꞌ,
agáiáná hira,
tiꞌara raisá kanoꞌonoꞌna,
láwiꞌ ane molaluitaheꞌ,
Iusupu mopakeꞌ gurubásá.
24 Kanahádina Iusupu apa to nauliꞌ Rube iti,
napálehimoheꞌ lao teriaꞌ.
I tempóna nabuku wopiꞌi molaluita,
ia mesuleꞌ i halalunaheꞌ,
haneꞌi moala Simeoꞌ napopetimpuku i lindoꞌraꞌ halaluna.
Wutuꞌnaheꞌ Iusupu mesuleꞌ lao i tampoꞌ Kánáꞌá
25 Mohawaꞌ miꞌi Iusupu bona upu-upu karuꞌraꞌ wutuꞌna raóntóki pare,
hai dóiꞌraꞌ hadua-hadua rapusaꞌ peá huleꞌ i lalu karuꞌraꞌ,
haneꞌi raweꞌiheꞌ woꞌo bokuraꞌ.
Hawaꞌna iti rapeuláꞌi mpuꞌu topobágóꞌna.
26 Hangko ionoꞌ,
wutuꞌna mopasawiꞌmoheꞌ inántiraꞌ i kalideraꞌ,
haneꞌi pohuꞌmoheꞌ ina mesuleꞌ lao i tampoꞌraꞌ.
27 I kahambengiáraꞌ,
ara to mobungkáhi karuꞌna ina mopaꞌandeꞌ kalidena.
Nahumba riꞌi dóiꞌna i wongko pare to i karuꞌna iti.
28 Nahángáꞌáheꞌ halaluna,
“Dóiꞌkuꞌ rapopesuleꞌ peá!
Peita,
dentoiꞌe i lalu karuꞌkuꞌ!”
Rapotingkáráꞌ hai malááꞌheꞌ haneꞌi mombekuneꞌ-kuneꞌheꞌ,
rauliꞌ,
“Apa riꞌi tunggáiána Pueꞌ Ala i kitaꞌ?”
29 Kahaweꞌraꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá,
rapolaluita i umáraꞌ upu-upu to mewaliꞌ,
30 rauliꞌ,
“Sulewátána datu i tampoꞌ Másiriꞌ,
mahárá polaluitana i kaiꞌ,
hai naraiꞌangkaiꞌ to lao momata-matai tampoꞌraꞌ.
31 Mehániꞌangkaiꞌ,
‘Kaiꞌ tauna to manoroꞌ,
tiꞌaraꞌangkaiꞌ mai momata-matai tampoꞌmi.
32 Kaiꞌ hampohalaluá,
hampuloꞌangkaiꞌ hai rodua,
hadua peá umángkiꞌ.
Hadua ádingkiꞌ tiꞌara piꞌi ara,
hai ádingkiꞌ to toadi,
deꞌe-deꞌe mamporángá umángkiꞌ i tampoꞌ Kánáꞌá.’
33 Nauliꞌ sulewátána datu,
‘Ina kupáresáꞌkou bona tongawaꞌ kómu toꞌu-toꞌu tauna to manoroꞌkou;
hadua hangko i oloꞌmi ina kutaha ieneꞌ,
to ntániꞌna peisá miꞌi mesuleꞌ moánti pare i tinámi to tangaꞌraꞌ mantódihá rimi.
34 Ane mai wopakou,
hai ane niánti mai ádimi to toadi iti,
ina kuisá katiꞌárámi mpuꞌu to mai momata-matai tampoꞌkiꞌ,
agáiáná kómu tauna to manoroꞌ.
Mewaliꞌ ane noꞌonoꞌi,
halalumi to kutaha ieneꞌ ina kupopesuleꞌ i kómu,
hai peisákou mai ieneꞌ mobaluꞌ-baluꞌ.’ ”
35 Karabubuhana pare to i karuꞌraꞌ,
hadua-hadua molámbiꞌraheꞌ hepuꞌraꞌ to moꞌóntóꞌ dóiꞌ;
onoꞌ miꞌi haneꞌi rumihi kamalááꞌraꞌ,
noꞌonoꞌ woꞌo umáraꞌ.
36 Roo onoꞌ,
nauliꞌ umáraꞌ,
“Ánti kakómuna,
haneꞌiheꞌ matántá ánáꞌkuꞌ.
Iusupu tiꞌara piꞌi ara;
noꞌonoꞌ woꞌo Simeoꞌ;
hai deꞌe-deꞌe Benami wopiꞌi ina niánti.
Rumihi ntepuꞌu kamapárina lalungkuꞌ.”
37 Hangko ionoꞌ,
nauliꞌ Rube,
“Umaꞌ,
nuweꞌiaꞌ iti Benami.
Kudándi,
ina kuánti mesuleꞌ;
ane tiꞌara piꞌi mesuleꞌ,
ánáꞌkuꞌ tobaleilo to rodua peisá nupapate.”
38 Agáiáná nauliꞌ Iako,
“Ineeꞌ!
Benami tiꞌara peisá niánti.
Wutuꞌna mate miꞌi hai ia perái to ara deꞌe-deꞌe.
Kódóꞌ deꞌe,
matoamamoꞌ.
Ane ia wopiꞌi molámbiꞌ rugiꞌ i polumaoámi,
ina mopaꞌara peá kapári duuꞌkuꞌ mate.”