27
Bɑ kɑ Pɔlu Romu dɔɔ
1 Sɑnɑm mɛ bɑ gɔ̃ru doke su kɑ Itɑlin tem dɑ kɑ goo nimkuu, bɑ Pɔlu kɑ pirisɔm gɑbu Yuliu nɔmu sɔndiɑ wi u sɑ̃ɑ Romun tɑbu kowo wuuru gɑrun tɔnwero te bɑ sokumɔ tem yɛ̃rogiru. 2 Sɑ goo nimkuu duɑ ge gɑ nɑ sɑɑ Adɑmitin di gɑ dɔɔ gɑ n Asin tem bɛwe. Mɑ sɑ swɑɑ wɔri. N deemɑ Aritɑɑki, Mɑsedɔnigii wi u nɑ sɑɑ Tɛsɑlonikɑn di, u wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ. 3 Yen sisiru sɑ turɑ Sidoniɔ. Yuliu u Pɔlu tɔn geeru kuɑ, u derɑ u dɑ u win kpɑɑsibu berɑ bu kɑ nùn wɛ̃ yèn bukɑtɑ u mɔ. 4 Ye sɑ doonɑ wuswɑɑɔ woo bɔkɔ gɑ sun sweemɔ. Yen sɔ̃nɑ sɑ dɑ sɑ Sipun tem bɛwɑ mi woo gɑ kɑ nɛ. 5 Ye sɑ Silisi kɑ Pɑnfilin tem bɛwɑ, sɑ turɑ Mirɑɔ Lisin temɔ. 6 Miyɑ bɛsɛn tɑbu kowo tɔnwero u goo nimkuu gɑgu wɑ ge gɑ nɑ sɑɑ Alesɑndirin di gɑ dɔɔ Itɑli giɑ, mɑ u sun ge duusiɑ.
7 Sɔ̃ɔ dɑbirɑ sɑ dɑ tɛɛru tɛɛru kɑ wɑhɑlɑ sɑ sere dɑ Sinidin bɔkuɔ. Ye woo bɔkɔ gɑ yinɑ su dɑ wuswɑɑɔ, sɑ gɛrɑ sɑ dɑ sɑ Keretin tem bɛwɑ sɑ kpɑ kɑ Sɑɑmɔnɛn bɔkuɔ. 8 Mɑ sɑ ye sɑrɑ kɑ wɑhɑlɑ bɑkɑ sɑ turɑ yɑm gɑm mɛ bɑ mɔ̀ Alɑfiɑn Wɛ̃rɑ yeru, mɛ mu wɑ̃ɑ wuu gen bɔkuɔ ge bɑ mɔ̀ Lɑse.
9 Sɑ sinɑ mi sɔ̃ɔ mɛɛru sere bɑ kɑ nɔɔ kusiɑ, mɑ bɛsɛn wuswɑɑ dɑɑbu kuɑ kɑri bɑkɑ domi sɑɑ ye, yɑ kɑ goo nimkuu sɛ̃. Yen sɔ̃nɑ Pɔlu u bu kirɔ kuɑ u nɛɛ, 10 durɔ bɛɛ, nɑ wɑ mɑ bɛsɛn wuswɑɑ dɑɑbu kun koorɔ n kun kɑ kɑri kɑ munusɛ. N ǹ sɔmunu tɔnɑ nu koo kɑm koo kɑ goon tiiwɑ kɑ sere bɛsɛn tiin wɑ̃ɑru.
11 Adɑmɑ tɑbu kowo tɔnwero u goo temɔ kɑ goo yɛ̃ron gɑri swɑɑ dɑki n kere Pɔlugii. 12 Goo yɔ̃rɑ yee te, tɑ ǹ weenɛ bu yɔ̃rɑ mi woorun sɑnɑm. Yen sɔ̃nɑ ben dɑbirɑ nɛɛ, bu doonɑ min di, kpɑ bu kookɑri ko bu kɑ turi Fenikiɔ mi Keretin tem goo yɔ̃rɑ yeru gɑrɑ wɑ̃ɑ, te tɑ mɛɛrɑ sɔ̃ɔ duu yerun yɛ̃sɑ kɑ yɛ̃sɑ. Miyɑ bɑ kĩ bɑ n wɑ̃ɑ woorun sɑnɑm.
Woo bɔkɔ gɑ seewɑ
nim wɔ̃ku wɔllɔ
13 Woo fɛrɛ fɛrɛbu gɑ seemɑ nim wɔ̃ku giɑn di, mɑ durɔ be, bɑ tɑmɑɑ ben dɑɑbu koo koorɑwɑ nge mɛ bɑ kĩ. Yerɑ bɑ goo yɔ̃rɑtiɑ gɑwɑmɑ nim di, bɑ goo wukɑ bɑ Keretin tem bɛwe turuku turuku. 14 Adɑmɑ ye n sosi fiiko, woo bɔkɔ ge bɑ rɑ soku Erɑkilɔm gɑ seewɑ sɑɑ tem burerun berɑn di. 15 Gɑ goo nimkuu swee mɑ yèn sɔ̃ sɑ ǹ kpĩɑ su goo ge sĩisiɑ woo gen deedeeru, sɑ ǹ mɑɑ kookɑri gɑɑ kue, sɑ derɑ woo ge, gɑ kɑ goo ge dɑ mi gɑ kĩ. 16 Mɑ sɑ dɑ sɑ tem bure piibu bɛwɑ ge bɑ mɔ̀ Kolodɑ mi woo gɑ kɑ nɛ. Miyɑ sɑ kpĩɑ sɑ goo nimkuun goo piibu gɑwɑ kɑ wɑhɑlɑ bɑkɑ sɑ kɑ gu duusiɑ. 17 Ye sɑ gu duusiɑ sɑ kpɑ, bɑ goo nimkuu kɑ wɛ̃ɛ gɛɛ bɔkuɑ kɑ dɑm. Yerɑ bɑ gen bekɑ kɑ wɛ̃ɛ kusiɑ, mɑ bɑ derɑ woo gɑ kɑ gu dɑ mi gɑ kĩ yèn sɔ̃ bɑ bɛrum kuɑ bu ku rɑɑ de Sirituɔ bu yɑni sɛɛri kuru kɑrɑ. 18 Yen sisiru, nge mɛ woo ge, gɑ sun sweemɔ kɑ dɑm, bɑ goo nimkuun sɔmunu wiɑbu wɔri bɑ sure nim sɔɔ. 19 Yen sisi kpɑɑru, bɑ goo nimkuun dendi yɑ̃nu wiɑ bɑ sure nimɔ kɑ ben tiin nɔmɑ. 20 Sɔ̃ɔ dɑbirɑ sɑ ǹ sɔ̃ɔ kɑ kperi wɑ, mɑ woo dɑmguu gɑ mɔ̀, sɑ ǹ de mɑɑ tɑmɑɑ sɑ ko yɑri bɑɑni.
21 Ye goo kun gɑ̃ɑnu di sɑɑ tɛɛbun di, yerɑ Pɔlu u yɔ̃rɑ ben suunu sɔɔ u nɛɛ, durɔ bɛɛ, ì n dɑɑ nɛn gɑri wurɑ, sɑ̀ kun dɑɑ dɔɔnɛ Keretin di, i ǹ dɑɑ kɑri kɑ munusɛ yeni wɑsi. 22 Adɑmɑ tɛ̃, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i de bɛɛn bwɛ̃rɑ kpunɑ. Goo sɑri wi u koo kɑm ko bɛɛ sɔɔ mɑ n kun mɔ goo nimkuu tɔnɑ. 23 Domi gĩɑ wɔ̃kuru Gusunɔ wìgii nɑ sɑ̃ɑ, wi nɑ sɑ̃ɑmɔ, win gɔrɑdo u nɑ nɛn mi 24 u nɛɛ, nɛ Pɔlu n ku bɛrum ko. Nɑ ǹ kon ko nɑ kun yɔ̃re tem yɛ̃ron wuswɑɑɔ. N wee, Gusunɔ u mɑɑ mɑn be kpuro yɔllɑɑ kuɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ nɛ sɑnnu goo sɔɔ. 25 Yen sɔ̃, durɔ bɛɛ, i bɛɛn wɑsi kusio. Domi nɑ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ mɑ Gusunɔ u koo ko nge mɛ u mɑn sɔ̃ɔwɑ. 26 Adɑmɑ goo gɑ koo kɔsikirɑ tem bureru gɑrun gɑ̃ɑrɔ.
27 N wee, n kuɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛsen wɔ̃kuru mɑ woo dɑmguu gɑ sun bɔrikiɑmɔ nim wɔ̃ku wɔllɔ ge bɑ rɑ soku Mɛditerɑnɛ. Wɔ̃ku ten suunu sɔɔn sɑkɑ, goo nimkuun sɔm kowobɑ tɑmɑɑ sɑ tem turuku kuɑwɑ. 28 Mɑ bɑ sisu wɛ̃ɛ gbinisi bɑ kpɛ̃ɛ nim sɔɔ. Bɑ wɑ mɑ nim mɛn dukum mu turɑ mɛtiri tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ yiru. Ye n tɛ fiiko bɑ kpɑm yĩirɑ mɑ bɑ wɑ nim mɛn dukum turɑ mɛtiri yɛndɑ nɔɔbu kɑ itɑ. 29 Bɑ nɑnde bu ku rɑɑ kpenu kuru kɑrɑ, yen sɔ̃nɑ bɑ goo yɔ̃rɑtinu nnɛ sɑ̃ɑrusiɑ gen biruɔ, mɑ bɑ kɑnɑmɔ yɑm mu fuuku sɑ̃rɑ. 30 Yerɑ goon sɔm kowobu gɑbɑ gɔ̃ru doke bu gbɛnum sɑrɑ, mɑ bɑ goo piibu sɑrɑsiɑ nimɔ nge bɑ kĩ bu goo yɔ̃rɑtinu kɑ dɑ gen wuswɑɑɔ. 31 Adɑmɑ Pɔlu u tɑbu kowo tɔnwero kɑ tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɑ n kun mɔ sɔm kowo beni bɑ sinɑ sɛ̃ɛ goo nimkuu sɔɔ, i ǹ fɑɑbɑ wɑsi.
32 Yerɑ tɑbu kowobɑ wɛ̃ɛ burɑ yi yi goo piibu ge nɛni mɑ bɑ derɑ gɑ wɔri nim sɔɔ.
33 Sɑnɑm mɛ bɑ yɑm sɑ̃reru mɑrɑ Pɔlu u be kpuro kɑnɑ bu di. U nɛɛ, sɑɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛn diyɑ i fɑɑbɑ swɑɑ dɑki, i ǹ mɑɑ gɑ̃ɑnu gɑnu di. 34 Nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i dio bɛɛn fɑɑbɑn sɔ̃. Domi bɑɑ bɛɛn wirun seri tiɑ kun borimɔ.
35 Ye Pɔlu u yeni geruɑ u kpɑ, u pɛ̃ɛ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ be kpuron wuswɑɑɔ u ye murɑ mɑ u dim wɔri. 36 Mɑ be kpuro bɑ wɑsi kusiɑ, bɑ dĩɑnu di ben tii. 37 Bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ goo nimkuu ge sɔɔ, bɛsɛn geerɑ turɑ tɔnu goobu kɑ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ (276). 38 Ye bɑɑwure u di u debɑ, bɑ ɑlikɑmɑ sure nim wɔ̃ku sɔɔ, goo nimkuun bunum mu kɑ kɑɑrɑ.
Goo nimkuu gɑ kɔsikirɑ
39 Ye yɑm sɑ̃rɑ, bɑ ǹ tem mɛ tubɑ, ɑdɑmɑ bɑ dɑɑ gɔmburu gɑru wɑ te tɑ yɑni sɛɛri mɔ, mɑ bɑ gɔ̃ru doke bu goo nimkuu bɔrie mi, bɑ̀ n kpĩɑ. 40 Yerɑ bɑ goo yɔ̃rɑtinun wɛ̃ɛ kusiɑ bɑ derɑ nu nim wɔri, kɑ sere mɑɑ sɛsɛnun wɛ̃ɛ yi bɑ kɑ yi sɔri. Mɑ bɑ bekɑ seesiɑ wɔllɔ goo nimkuu gen wuswɑɑɔ kpɑ woo gu kɑ goo bɔrie dɑɑ gɔmbu ten mi giɑ. 41 Adɑmɑ bɑ turɑ mi nim kurenu yinnɑmɔ kɑ dɑm mɑ bɑ tem kuru kɑrɑ. Mɑ goo nimkuun wuswɑɑ yɑ tem girɑ, bɑ kpɑnɑ bu ge wukɑ. Sɑnɑm mɛyɑ nim kure bɑkɑnu mɑɑ gen biru swee kɑ dɑm, mɑ gɑ kɔsikirɑ.
42 Yerɑ tɑbu kowobu bɑ gɔ̃ru doke bu pirisɔm be kpuro go, kpɑ bu ku rɑɑ kɛ̃ɛri bu yɑkɑrɑ. 43 Adɑmɑ tɑbu kowo tɔnwero wi, u kĩ u Pɔlu fɑɑbɑ ko, yen sɔ̃nɑ u bu yinɑri. U woodɑ wɛ̃ be bɑ kɛ̃ɛri yɛ̃ bu gbi bu sure nim sɔɔ bu tɔburɑ guruɔ. 44 Kpɑ be bɑ tie bu goo nimkuun kpɑtɑkunu yɔ bu kɑ tɔburɑ ǹ kun mɛ gen tiin bɛsi. Nge mɛyɑ tɔmbu kpuro bɑ kɑ turɑ guruɔ kɑ ɑlɑfiɑ.