Bɑ kɑ woodɑn kpɑkoro te dɑ
Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 5:2-6:2)
8
1 Yen biru, Sɑlomɔɔ u Isirelibɑn guro gurobu kɑ ben yɛnu yɛ̃robu kɑ ben bwese kɛrɑ bɑɑyeren wirugibu sokusiɑ Yerusɑlɛmuɔ bu kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu suɑmɑ sɑɑ Dɑfidin sinɑ kpɑɑrun di te bɑ mɔ̀ Siɔni, kpɑ bu tu doke sɑ̃ɑ yeru mi. 2 Yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ Sɑlomɔɔn mi, wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ yiruse wì sɔɔ bɑ rɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru gɑru ko. 3 Ye ben guro guro be kpuro bɑ tunumɑ, yerɑ yɑ̃ku kowobu bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suɑ, 4 kɑ win kuu bekurugii te, kɑ sere sɑ̃ɑrun dendi yɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ te sɔɔ kpuro. Yɑ̃ku kowobu Lefibɑrɑ bɑ ye kpuro suɑmɑ. 5 Sinɑ boko Sɑlomɔɔ kɑ Isirelibɑ kpuro be bɑ mɛnnɛ mi, bɑ nɑ bɑ yɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro ten bɔkuɔ. Mɑ bɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛ dɑbinu go bɑ kɑ yɑ̃kunu kuɑ. Sɑbe ni bɑ go mi, nu ǹ gɑrirɔ.
6 Mɑ yɑ̃ku kowobu bɑ kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te dɑ ten ɑyerɔ dii te tɑ dɛɛre gem gem sɔɔ. Bɑ tu yiwɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu yirun kɑsin kɔkɔrɔ. 7 Kɔ̃so be, bɑ kɑsɑ dɛriewɑ bɑ woodɑn kpɑkoro te wukiri. 8 Bɑ koo kpĩ bu nɛnutiɑ ye wɑ yɑ tere sɑɑ dii te tɑ dɛɛre gem gem kɔnnɔn di, domi bɑ ye kuɑwɑ yɑ dɛ̃u. Adɑmɑ bɑ ǹ kpɛ̃ bu ye wɑ sɑɑ tɔɔn di. Miyɑ yɑ wɑ̃ɑ sere kɑ gisɔn gisɔ. 9 Gɑ̃ɑnu sɑri kpɑkoro te sɔɔ, mɑ n kun mɔ woodɑ wɔkurun kpee bɛsi yiru yi Mɔwisi u doke mi. Yinni Gusunɔwɑ u nùn yi wɛ̃ Horɛbun guurɔ sɑnɑm mɛ u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ, ye bɑ yɑrimɑ Egibitin di.
10 Sɑɑ ye yɑ̃ku kowo be, bɑ yɑrimɑ sɑ̃ɑ yee ten min di, yerɑ guru wii wurorɑ dii te wukiri, sere kɑ ten sɔɔwɔ. 11 Yɑ̃ku kowo be, bɑ kpɑnɑ bu ben sɔmburu ko dii ten mi, guru wii wuro ten sɑɑbu. Domi Yinni Gusunɔn yiiko yɑ yibɑ dii te sɔɔ. 12 Yerɑ Sɑlomɔɔ u nɔɔgiru suɑ u nɛɛ,
Yinni Gusunɔ, ɑ bwisikɑ ɑ n wɑ̃ɑ
guru wii sinumgiru sɔɔ.
13 Adɑmɑ nɛ, nɑ nun wɑ̃ɑ yee geeru bɑniɑ,
mi kɑɑ n wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
Sɑlomɔɔn gɑri
yi u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 6:3-11)
14 Yerɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔ u sĩirɑ Isirelibɑ kpuron mi giɑ mi bɑ yɔ̃. Mɑ u bu domɑru kuɑ. 15 U geruɑ u nɛɛ, nɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni siɑrɑ, domi u win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u Dɑfidi nɛn tundo kuɑ u nɛɛ, 16 sɑɑ mìn di u win tɔmbu Isirelibɑ yɑrɑmɑ Egibitin di, u ǹ wuu gɑgu gɔsɑ ben wusu gɑsu sɔɔ bu kɑ diru bɑni mi bɑ koo nùn sɑ̃. Adɑmɑ Dɑfidiwɑ u gɔsɑ u n kɑ sɑ̃ɑ ben kpɑro. 17 Nɛn tundo Dɑfidi wi, u rɑɑ gɔ̃ru doke u Gusunɔ bɛsɛn Yinni diru bɑniɑ. 18 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃ ye u gɔ̃ru doke u kɑ nùn diru bɑniɑ. 19 Adɑmɑ n ǹ wi, u koo nùn tu bɑniɑ. Win bii wi u koo mɑ wiyɑ u koo tu bɑni. 20 Tɛ̃ Yinni Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛ te yibiɑ. Wee nɛ Sɑlomɔɔ nɑ sinɑ bɛsɛ Isirelibɑn sinɑ gɔnɑ wɔllɔ, nɑ nɛn tundo Dɑfidi kɔsire kuɑ. Yen biru nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni dii te bɑniɑ mi bɑ ko n dɑ nùn sɑ̃. 21 Dii te sɔɔrɑ nɑ win woodɑn kpɑkororu wɑ̃ɑ yeru kuɑ. Kpee bɛsi yiruwɑ yi wɑ̃ɑ kpɑkoro te sɔɔ, yì sɔɔ bɑ win woodɑbɑ yoruɑ, ye u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃ sɑnɑm mɛ u bu yɑrɑmɑ Egibitin di.
Sɑlomɔɔn kɑnɑru
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 6:12-40)
22 Yerɑ Sɑlomɔɔ u yɔ̃rɑ turɑ tèn mi bɑ rɑ yɑ̃kunu kon wuswɑɑɔ Isirelibɑn nɔni biru, mɑ u nɔmɑ suɑ wɔllɔ u kɑnɑru kuɑ. 23 U nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, goo mɑɑ sɑri nge wunɛ wɔllɔ kɑ temɔ. Wunɛn bwɑ̃ɑ be bɑ nun mɛm nɔɔwɑmmɛ kɑ gɔ̃ru tiɑ, ɑ rɑ ɑrukɑwɑni ye ɑ kɑ bu bɔkuɑ yibie kpɑ ɑ bu wunɛn wɔnwɔndu sɔ̃ɔsi. 24 Wee ɑ wunɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Dɑfidi nɛn tundo kuɑ. Ye ɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro, ɑ ye kuɑ gisɔ, kɑ wunɛn dɑm. 25 Yen sɔ̃, Gusunɔ bɛsɛn Yinni, ɑ nɔɔ mwɛɛ te yibio te ɑ nùn kuɑ mi, ɑ nɛɛ, u ǹ kɔsire biɑmɔ win bibun bweseru sɔɔ wi u koo win bɑndu di, bii be, bɑ̀ n tii nɛni dee dee ben wɑ̃ɑru sɔɔ, mɑ bɑ nun mɛm nɔɔwɑmmɛ nge mɛ wi, Dɑfidi u kuɑ. 26 Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni, ɑ de wunɛn gɑri yi ɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mi kpuro, yi koorɑ.
27 Adɑmɑ kɑɑ sere kpĩ ɑ sinɑ tem mɛ sɔɔ kɑ gem? Domi wɔllɑ kun nun turɑ. Kɑɑ sere gere dii te nɑ nun bɑniɑ mini? 28 Kɑ mɛ, Gusunɔ nɛn Yinni, ɑ nɛn gere swɑɑ dɑkio kpɑ ɑ nɛn kɑnɑru nɔ te nɑ mɔ̀ gisɔ. 29 A de wunɛn nɔni yi n wɑ̃ɑ dii te sɔɔ wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ. A nɛn kɑnɑru swɑɑ dɑkio te nɑ mɔ̀ yɑm mini, domi miyɑ ɑ nɛɛ, kɑɑ tii sɔ̃ɔsi. 30 Nɛ kɑ wunɛn tɔmbu sɑ̀ n mɛnnɑmɑ yɑm mini, sɑ kɑnɑru mɔ̀, ɑ sun swɑɑ dɑkio, sɑɑ wɔllu di mi ɑ wɑ̃ɑ kpɑ ɑ sun suuru kuɑ.
31 Goo ù n win winsim torɑri, mɑ bɑ yɛ̃ro tilɑsi kuɑ, u kɑ nɑ mini u bɔ̃re yɑ̃ku yerɔ, 32 nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nùn swɑɑ dɑkio wɔllun di, kpɑ ɑ bu siriɑ. A tɔn kɔ̃so nùn win kɔ̃sɑ kɔsieyo, kpɑ ɑ mɑɑ gemgii nùn win gem wɛ̃.
33 Yibɛrɛbɑ bɑ̀ n wunɛn tɔmbu Isirelibɑ kɑmiɑ yèn sɔ̃ bɑ nun torɑri, mɑ bɑ gɔ̃ru gɔsiɑ bɑ nɑ bɑ nun suuru kɑnɑmɔ dii teni sɔɔ, 34 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di kpɑ ɑ bu ben durum suuru kuɑ. Kpɑ ɑ de be bɑ yoru mwɛɛrɑ bu wurɑmɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ ɑ rɑɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃.
35 À n derɑ gurɑ yɑ yɔ̃rɑ yèn sɔ̃ bɑ nun torɑri, mɑ bɑ gɔ̃ru gɔsiɑ yèn sɔ̃ ɑ bu sekuru doke, mɑ bɑ mɛɛrimɑ yɑm mini, bɑ nun sɑ̃ɑmɔ bɑ kɑnɑru mɔ̀, 36 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di, kpɑ ɑ bu ben durum suuru kuɑ. A bu swɑɑ geɑ sɔ̃ɔsio yè sɔɔ bɑ koo sĩ, kpɑ ɑ de gurɑ yu nɛ tem mɛ sɔɔ, mɛ bɛsɛ wunɛn tɔmbu sɑ tubi di mi.
37 Gɔ̃ɔru tɑ̀ n duɑ tem mɛ sɔɔ, ǹ kun mɛ kɛ̃si kɛ̃si bɑrɑru, ǹ kun mɛ dĩɑnun gɔɔ, ǹ kun mɛ twee, ǹ kun mɛ kɔkɔnu gɑnu ni nu rɑ dĩɑnu sɑnku, ǹ kun mɛ yibɛrɛbɑ bɑ̀ n tem mɛn wusu tɑrusi, ǹ kun mɛ bɑrɑ bwese bwesekɑ yɑ̀ n wunɛn tɔmbu deemɑ, ǹ kun mɛ wɑhɑlɑ gɑɑ, 38 bɑ̀ n seewɑ bɑ kɑnɑru mɔ̀, mɑ ben bɑɑwure u win torɑru wurɑ win gɔ̃ruɔ, mɑ u win nɔmɑ suemɑ dii tenin berɑ giɑ, 39 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di mi ɑ wɑ̃ɑ, kpɑ ɑ bu suuru kuɑ, ɑ bɑɑwure kuɑ nge mɛ u sɑ̃ɑ. Domi wunɛ turowɑ ɑ tɔnun gɔ̃ru yɛ̃. 40 Kpɑ bu nun nɑsiɑ ben wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ tem mɛ sɔɔ, mɛ ɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃.
41-42 Tɔn tuko goo ù n nɑ u kɑ nun sɑ̃ yèn sɔ̃ u nuɑ wunɛn yĩsirɑ kpɑ̃, mɑ ɑ dɑm bɑkɑm mɔ, mɑ yɛ̃ro u kɑnɑru mɔ̀ dii te sɔɔ, 43 ɑ nùn swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di mi ɑ wɑ̃ɑ, kpɑ ɑ nùn kuɑ ye u nun bikiɑmɔ kpɑ hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bu nun giɑ kpɑ bu nun nɑsiɑ, nge mɛ wunɛn tɔmbu Isirelibɑ bɑ nun nɑsie, kpɑ bɑ n yɛ̃ mɑ wunɑ bɑ rɑ sɑ̃ dii te sɔɔ, te nɑ bɑnɑ mini.
44 À n wunɛn tɔmbu Isirelibɑ woodɑ wɛ̃ bu dɑ bu ben yibɛrɛbɑ tɑbu wɔri, mɑ bɑ kɑnɑru koosimɑ wunɛn mi, bɑ mɛɛrimɑ wuu ge ɑ gɔsɑ kɑ dii te nɑ nun bɑniɑn berɑ giɑ, 45 ɑ ben kɑnɑru swɑɑ dɑkio wɔllun di kpɑ ɑ bu nɑsɑrɑ wɛ̃.
46 Bɑ̀ n dɑɑ mɑɑ nun torɑri, domi goo sɑri wi u ku rɑ tore, mɑ wunɛn mɔru yɑ seewɑ ɑ bu yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ, mɑ bɑ bu mwɛɛrɑ bɑ kɑ dɑ, bɑ yoru dimɔ turuku ǹ kun mɛ, mi n tomɑ, 47-48 bɑ̀ n bwisikɑ tem mi bɑ yoru dimɔ mi, mɑ bɑ gɔ̃ru gɔsiɑ mɑm mɑm, bɑ nun tii wɛ̃ mɑ bɑ tem mɛni mɛɛrimɑ mɛ ɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃, kɑ wuu geni, ge ɑ gɔsɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te nɑ nun bɑniɑ mini, bɑ̀ n kɑnɑru mɔ̀, bɑ mɔ̀, bɑ nun torɑri bɑ durum kuɑ, 49 ɑ bu swɑɑ dɑkio wunɛn wɑ̃ɑ yerun di kpɑ ɑ bu kuɑ ye n weenɛ. 50 A bu ben durum kɑ ben torɑnu kpuro suuru kuo, kpɑ ɑ de be bɑ bu yoru diisiɑmɔ bu ben wɔnwɔndu wɑ. 51 Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɔmbu be ɑ yɑrɑmɑ Egibitin di mi bɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ.
52 A de ɑ nɛ kɑ wunɛn tɔmbu kpuro durom kuɑ kpɑ ɑ bɛsɛn nɔɔ nɔ, sɑɑ ye sɑ nun kɑnɑmɔ kpuro. 53 Domi wunɑ ɑ sun gɔsɑ bwese ni nu tien suunu sɔɔn di. Mɑ ɑ sun kuɑ wunɛgibu nge mɛ ɑ geruɑ, sɑɑ wunɛn sɔm kowo Mɔwisin nɔɔn di, sɑnɑm mɛ ɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ yɑrɑmɑ Egibitin di.
Sɑlomɔɔn kɑnɑ dɑ̃ɑkiru
54 Sɑɑ ye Sɑlomɔɔ u win kɑnɑ te kuɑ u kpɑ, yerɑ u seewɑ u yɔ̃rɑ yɑ̃ku yeru mi, mi u rɑɑ yiire u nɔmɑ sue wɔllɔ. 55 Mi u yɔ̃ mi, u nɔɔgiru suɑ min di, kɑ dɑm u Isireli be bɑ mɛnnɛ mi domɑru kuɑ u nɛɛ, 56 nɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ wi u win tɔmbu bɔri yɛndu wɛ̃ nge mɛ u rɑɑ geruɑ. Nɔɔ mwɛɛ duro ni u rɑɑ kuɑ sɑɑ win sɔm kowo Mɔwisin min di, nin gɑrɑ kun kɑm kue. 57 Yen sɔ̃, nɑ kɑnɑmɔ u n mɑɑ kɑ sun wɑ̃ɑ nge mɛ u rɑɑ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɑ̃ɑ, u ku sun duɑri, u ku mɑɑ sun deri. 58 U bɛsɛn bwɛ̃rɑ gɔsio win mi giɑ kpɑ su kpĩ su win swɛɛ kpuro swĩi su win woodɑbɑ kɑ win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ bi u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃. 59 Kɑnɑ te nɑ kuɑ win wuswɑɑɔ mini, u tu mɔɔ kpɑ u n tu yɑɑye bɑɑdommɑ, kpɑ u n dɑ nɛ kɑ win tɔmbu Isirelibɑ geɑ kue. 60 Nge mɛyɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo kɑ giɑ mɑ wi turowɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ. Goo mɑɑ sɑri nge wi. 61 Yen sɔ̃, bɛɛ win tɔmbu, i bɛɛn gɔ̃rusu nùn wɛ̃ɛyɔ mɑm mɑm. Kpɑ i kpĩ i win yiirebu kɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ.
Bɑ yɑ̃ku kobu toruɑ
Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ
(I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 7:4-10)
62 Yen biru Sɑlomɔɔ sinɑ boko kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kunu kuɑ. 63 Sɑlomɔɔ u kɛtɛ nɔrɔbun subɑ yɛndɑ yiru (22.000) kɑ yɑ̃ɑnu nɔrɔbun subɑ wunɑɑ teeru (120.000) go u kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ. Mɛyɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑ yee te wukiɑ. 64 Yen dɔmɑ te, Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑn suunu gɔsɑ bɑ dɛɛrɑsiɑ. Mɑ bɑ yɑ̃kunu kuɑ mi, domi yɑ̃ku yerun turɑ te bɑ kuɑ kɑ sii gɑndu tɑ ǹ kpɛ̃ tu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii ni mwɑ kɑ dĩɑ ni bɑ Yinni Gusunɔ kɑ̃ mi, kɑ sere siɑrɑbun yɑ̃kunun yɑɑ gum.
65 Bɑ sɑ̃ɑ yee ten wukiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Yen biruwɑ bɑ mɑɑ Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru di. Tɔn dɑbirɑ nɑwɑ tem mɛn bɑɑmɑn di sɑɑ Hɑmɑtin di n kɑ girɑri Egibitin dɑɑrun berɑ giɑ. Mɑ bɑ mɛnnɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ siki siki. Bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. 66 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, yerɑ Sɑlomɔɔ u ben bɑɑwure kɑrɑ, mɑ bɑ nùn domɑru kuɑ. Yen biru bɑ sĩɑ ben yɛnusɔ kɑ nuku dobu kɑ bɔri yɛndu, durom mɛ Yinni Gusunɔ u win bɔ̃ɔ Dɑfidi kɑ win tɔmbu Isirelibɑ kuɑn sɔ̃.