Yusufé fténo né rfan po Mesiré nóté, Benyaminé ndé si.
43
Po Kanaané né ta délé reni mnóm pana se kyaté né nbóng ta nfatélóto i. 2 Pocé, Yakobé i re ntu re gbu né róri gandum ta rut lima Mesiré né ma re tiso, bóngo Yakobé nécego ntu nesté faje, “Antig ta mewé, ta fié né ffan néli, bo ftukélé róré mnómé nóté.”3 Yehuda ga ncónglo ni papa faje, “Papa! Kolano ni wakilé njé re néceg fatuw-fatuwé, bo am néli ga kfauto Benyamin pa, nase ncópno am pa. 4-5 Se bo Benyaminé ga mpo fié pa bo kut i, wlomam pa bo kfan néli né. Se ta fié né, mpo ya Benyaminé bo kut i, bo kfan néli kgoné róré mnómé.”
6 Pocé bóngo Yakobé nécegé si, “Pe sói se ga féfétno wakilé njé ta mewé re fténomi isó nóté né? Ga ffakangelangé wlegé nje né!”
7 “A, ga bo fawa, papa? Wakilé njé ta délé ntébné pa nutné am re mam dél ta po umé wlólo né, néceg faje, ‘Nimi papa i pocé lesu? Mewé re fténomi ta nésé pana?’ Masike fawa ma amé mare ksónglo ni tétuténé né. Sababta amé kuné néli pa, ta bo nané amé kuté fténomamé njé né.”
8 Rewóré ta né, Yehuda néror po ni papa ni nóté, “Mo, mpo i fié bo ndé ro. Wóré ga ya ta kfaménawé i. Mpo i fié, bo kfané ro, bo po it ni nte ma reni ta rmóté mnóm na. 9-10 Né bo ta ngané fisé né re mpo i fié bo ndé amé, nihalé re kfalpólné am re nuén luw pa? Papa, iga yomya njé ga npe sói néli, muné be ya, sababta re kécego awé ro, fié re lé, ya re i. Iga kelee i lima aw ni po féyfié wlólo pa, wóré ga ya ta kpó ni sélsólé sogado fajé néli le.”
11-12 Pocé bóngo riri papa nécegé si, “Pa na fajé, ffané ro. Mayta ffauto rir wódól sói néli ta fié po ité riré pnuwé njé ni né, bo fdo légaé wakilé njé ni. Né, yégét ta rpeo urémé né, pépléné ni gula, salo, ay ta pépu mnó, re kémiri pyono re sbéné. Bóngo fut pipisé, fbóng i ni féléo ta dolo fut ta ngénngané né, bo ffamul pipis ta fduk po nómi karongé wlólo né. Solo ma ga réfray pipisé né rcólé. 13 Se fut i ro, fténomi njé, bo famla ffan néli légaé njé ni. 14 Bo kpe fawa? Iga ntigé né re myangésé ndimé né, nihalé fajé óro. Kéror po Jou Lahatala ta ni kawasa pélóyé, bo légaé ta nwakil po Mesiré njé ma nmasié mewé, bo féléyé né, mew re Benyaminé re Simoné rfadéréré mewé.”
15 Pocé fajé bóngo Yusufé fténo nesté rfajólo wódól ta bo rdo wakilé njé ni né, re pipisé né i féléo dolo ta rut faywóbno né nuén luwé. Bóngo si re Benyaminé rfané. Rwóm néli ta régbono Yusufé. 16 Pocé Yusufé némnaw Benyamin i re fténo nesté, bóngo nané ni beyak ta nkapala po ni umé wlólo njé néceg faje, “Kyat ta nesté si, mut si néli po nik umé lo. Néli méwetés haiwan faisó bo mfamósé i, sababta ngénngan fapéluné nte ya re si bo kémnómé.”
17 Béyaké njé npe ta Yusufé nané i né, se nut si néli po Yusufé ni umé wlólo. 18 Ta nut si néli né, ta délé rémtaté, se rénuta, “Ta mulo ga nut it pote né, nésé pa, pipis ta tduk po rór karongé wlólo né! Ité nte nase télél be bo rfagégóé ité, rir keledai né ma ryó riri, ité ga rpeé riri beyak ité.”
19 Ta re bo rcung némin Yusufé ni umé lo né, bóngo récego Yusufé ni kapala beyak njé faje, 20 “Légaé, ma myó ni ngale na! Amé bo kéfétno aw facuci su. Amé re kwóm pote nuéncó ro, ktukélé mamé mnómé. 21-22 Ta kéléyé né, dormé amé se bo kyénéfé, bóngo késólé mam karongé né nópé. Né ga kémnaw reni pipis po ya isó-isó nó karongé gbono lo, i féléo ta dolo kgono gandumé né. Amé kuné pa, pai ta nfamulé mam pipisé né. Se nte kut lima, bo kfamul po aw ni. Bóngo kut pipis iglé nóté bo kgoné mamé mnómé.”
23 Pocé bóngo béyaké njé nécegé si, “Ffaténténgéné mewé. Ma fémtat na, gélesó pa. Nimi Jou Lahatala ta mew re nimi gélé re gaé ffapélóy I njé, I ta néfray pipis ta néi néminé nómi karongé wlólo né. Nómi gandum mulo né ya rekéyó.” Néceg ta né rewóré, bóngo ncópné Simoné se nut i néli po si ni.
24-25 Bóngo ncungé si dórén yófésó re isó né némin Yusufé ni umé wlólo. Néminé bóngo ndo si wóé se réus sóori né, re ndo riri keledai né mnómé. Rewóré bóngo rfabingo si, “Kolano ni wakilé njé bo nwóm ta ngénngané nfapéluné nte se mewé bo fémnómé fdé i.” Rlongé ta néi, tabóngo riri wódól ta ruté né rfarén nópé, bo wakilé njé nwómé, ga rpo i.
26 Pocé ta Yusufé re nwóm néli umé lo né, bóngo rétig nópé se rcuba i, usnori né sogado nétit nóp bétbété lo bóngo rpo i wódól ta ruté né. 27 Yusufé nutné si, “Fanfawa, fpe gélesó pa? Nimi papa ta féfétno ya re nlégaé njé ma npe gélesó pa? I pocé lesu?”
28 Si rcónglo Yusufé, “Légaé ta awé, mam papa njé i pocé lesu.” Bóngo rétig nópé, se rcuba i nóté.
29 Pocé Yusufé némnaw Benyamin ta si dórén luwé riri mama re papa be isó njé, bóngo nutné si faje, “Ta njé i ó? Fténomi ta téwyóy ta ffatésónglé i po ya ni njé? Wyóy ta awé, kéror po Jou Lahatala ni bo nfabarakat awé.”
30-31 Yusufé néngóto fténo njé né, wlo mjakémé, nmasié i se! Bóngo nbable ncópén pocé se néyówé géwgów ta bo ntangésé. Ncung i po ni kamaré lo se ntangésé. Ntangésé rewóré, nfaléef i, ga ncópno si nétó nmulé. Masike po wlo wlólo né mjakém ta néi, mayta nfasópno si pa, se néceg be, “Ffapelé mnómé ro, bo témnómé se.”
32 Yusufé némnómé nkumél po meja pusó, i fténo né rémnóm po meja pusó nóté. Kyat Mesir ta si pocé né ma, rkumlé meja pusó, sababta kyat Mesiré né rmégisné kyat Ibrani né se bisa pa rémnómé rdé si né. 33-34 Yusufé fténo nesté rfatolén si po meja ta nfatébono re Yusufé nó meja njé. Rtoléné né, rfarén si fafié, ta ténlóyé njé i po meja béboko, ntebé nóp sogado po ta wómé né ga, ta téwyóyé njé. Rémnaw ta rfatolén si fajé né, tabóngo rfaténgóto, re rénuta po wlori wlólo né, “A, ga rfarén it fajé né, si runé fawa lima?”
Rfapelé mnómé né faywóbno po Yusufé nó meja njé ni. Rewóré ta né, po fténo nesté róri meja njé ni. Mayta Benjamine nó téné né, i féléo, ténlóyé nesté esó, i ga abén limé. Pocé si re Yusufé rémnóm re riném re wlori ta séngséngé bóto si.