Yusufé fténo nesté rfan Mesiré bo rgoné róri gandumé
42
1-2 Yakobé nlongé po Mesiré reni gandum félé, bóngo nécego ntu nesté, “Ya klongé cogo po Mesiré reni gandum félé. Pe sói se ftoléné ga ffaténgóto é? Ta fié né, ffané bo fgoné róré. Bo tisé, nase tmóté mnómé.”3 Pocé bóngo Yusufé fténo né rfan néli Mesiré, bo rgoné róri gandumé. 4 Mayta Benjamin, ta i re Yusufé riri papa re mama be isó né, Yakobé npo i fié pa bo ndé si. Ndodato maga nbolito dolo Yusufé né nóté. 5 Ta rfan néli Mesiré né, si le pa, mayta kyat Kanaan félé ma rfané sababta po bótén Kanaané né ma reni mnóm pana. 6 Néli bo rgon gandumé né, mare rfan po Yusuf ni, sababta Yusufé ta nkawasa se i ta nwagé gandumé né. Yusufé fténo nesté rwóm néli I ni, bóngo rétig nópé se rcuba i né sogado usnori nóp bétbété lo.
7-8 Mélil be Yusufé némnaw si, bóngo nfayal si, mayta si rfayal i pa. Bóngo nlólo ta nfayal si pa, se nutné si né dolo bo nfasawan i le, “Mewé nte, mew fawa lima?”
Fténo nesté rcónglo i, “Amé nte kwóm lima bótén Kanaané. Kwóm lima nte, bo kgoné mamé mnómé.”
9 Pocé bóngo Yusufé nfatélolmo ni bélisé tatubé lima né, bóngo nénuta po wlo wlólo, “Alli, nik bélisé né re ndadi i né ga! Nte afténogé né re rcuba ya ro!” Pocé bóngo néceg faje, “Mewé fwóm lima nte, bo fgon gandum pari, kyaté rané mewé? Nihalé kyaté rané mewé flengné mamé pnuwé njé, bo géwgów pua ta kyaté réjaga pa, féléy néli ffabingo nimi délé né, ga mew re si fpóléné mew lima bo fpuné keé amé.”
10 “É! Sen amé, tuang. Amé kwóm lima nte, masolo bo kgoné mam gandumé. 11 Amé nte kmón faftén amé, amam papa be isó. Wlomamé métegél. Kwómé nte bo klengné nimi pnuwé nje pa.”
12 “Tisé, mewé nte flólé, wlomi né bo lé. Fwóm lima bo flengné mamé pnuwé njé bo fpuné keé amé.”
13 “Tuangé, ksuba awé, amé wlomam fajé pa. Amé nte wyóy faftén amé, mam papa be isó, nte i po bótén Kanaan. Amé farimé, ami dórén yófésó re séluwé. Mayta isó njé re nmóté. Ta téwyóy i njé ga, i re mam papa po umé lo.”
14 Yusufé ncónglo si, “Flólé. Ya kécegé mew lima nte maduga bo flengné be mamé pnuwé njé. 15-16 Mayta mewé fécegé cogo tisé. Se nte, fténomi ta téwyóy ta i po umé lo njé, faisó nfané nyó i. Ta iglé né ga kfasung mew po bui lo sogado rpólén si lima. Pocé ga tagare témnawé, ta fécegé né fatuw pari tisé. Iga fténomi njé nwóm pa, necé ya re kuné ro, mewé fatuw-fatuw ta wlomi lé po am ni. Ya ksasi re kolano njé ngósno, bo fténomi ta téwyóy i njé ga nwóm lima pa, mewé nase féléy pana.” 17 Néceg ta né rewóré, bóngo nfasungé keé si ndimé po bui wlólo ngané telé.
18 Re si po bui lo ngané telé, bóngo Yusufé nécego si, “Ya nte kyat isó ta kémtat Jou Lahatala. Se nase kpuné keé mew pa, mayta anik réror esó nte mare fpe. 19 Ffané bo fyó fténomi ta téwyóyé njé lima ga taga kdélé fatuw ta flól ya pa. Se nte, faisó po mew ni, ksópné i pa. Ta iglé né ga féléyé ro, bo fut gandum ta re fgoné né néli po nimi dél ta re nfatélóto i ntéli. 20 Fpólén mew lima, ga ffauto fténomi njé lima ya ni, necé ga taga kdélé ta fécegé né fatuwé, se nase kpuné keé mew pa.”
Si rlongé ta kolano ni wakilé njé néceg fajé né, 21 bóngo rfalécego, “Nihalé ta tfapisé fténoré njé né, se ta mulo ga re tduké ni péspésé nte! Masike tlongé i n-gagélay re wlo njé nkangelang ta né, ma tgali i pa, téngóto i le. Necé ta mulo ga ité ma re tduk i ni kangelang ta dolo nte.”
22 Pocé bóngo Rubené néceg faje, “Necé! Ta pote né ya re kécego mewé, ma fpe i gélesó na, yomya njé. Mayta mewé flongé ya pa, se nte i ni léló né, ta rénéyówé ité nte.” 23 Ta rfalécego né, Yusufé nfaméylongé si. Ncae riri méitén Ibrani né, mayta si récogoma ncae pa, sababta iga bo rméiténé rdé Yusufé né, kyat isó ta néntebo ni ngale re méitén Mesiré.
24 Yusufé nlongé réfétén ta si rpe i né, bóngo nfan i néli cuci se ntangésé. Ntangésé rewóré, npólén i néli si ni, nméiténé ndé si nóté. Pocé bóngo néyó Simoné, ga nané kyaté rpitén i po fténo né usnori lo.
Yusufé fténo nesté réléy po Kanaan
25 Rewóré bóngo Yusufé nané ni kyaté né réfray gandum po fténo nesté róri karongé lo né, taga riri pipis ta rgono gandumé né ma nané réfrayé nmulé nóp isó-isó nó karongé wlólo né, re nané rfayélén si nóté. Sói ta Yusufé nané né rpe ndimé. Rewóré ndimé, 26 Yusufé fténo nesté rétewlé róri gandumé né néya riri keledai lo né, tabóngo réléy si.
27 Rwóm po géwgów ta bo ryénfo lo né, bóngo isó nésólé nó karong ta wlólo gandumé njé bo néfayé ni keledai njé. Né ga némnawé ni pipisé né po nó karongé gbono lo. 28 Tabóngo nécego fténo nesté, “Tabeu! Nik pipisé nte rfamulé! Féngóto nte pa? Po nak karong wlólo!”
Rlongé ta né, bóngo wlori kangelangé, rémtat sogado rwéwewé ndimé. Rfaténgóto bóngo rfatuténé, “Alli, ga pipisé nte nase rpétén ité tlewésé. Nete Jou bo npe it fawa nóté?”
29 Rfan sogado rwóm po Kanaan po riri papa ni, bóngo réfétno i ndimé sói ta si rduk po Mesiré né. Récego i faje, 30 “Papa, kolano Mesiré ni wakilé njé ncawan re nfasloé amé. Npétén amé cogo am néli né, klengné riri pnuwé njé bo kpuné keé si. 31 Mayta amé kécego i faje, ‘Tisé, amé kyat ta wlomamé métegél, kwómé nte bo klengné nimi pnuwé njé pa. 32 Amé kmón faftén am ta mam papa be isó. Amé farimé, ami dórén yófésó re séluwé, mayta isó re nmóté, ta téwyóyé njé ga i re mam papa po Kanaané.’
33 Pocé kolano ni wakilé njé nécego am faje, ‘Nte bo témnaw ta fécegé né flól pari tisé. Se po mew ni nte mare faisó ntolén pote su, ta iglé né ga féléyé ro bo futé nómi gandum po nim dél ta po umé wlólo ntéli; sababta nte re rkangelangé, re róri mnóm pana se. 34 Néli, fpóléné mew lima, ffauto fténomi ta téwyóy i njé, pocé ga nase kuné ta mewé fwóm lima nte fpe am gélesó pa, sababta mewé kyat ta wlomi métegélé. Iga fténomi ta ntéwyóyé njé ga re fut i lima, fténomi ta kfasung i bui njé ma nase kfamulo mewé. Rewóré ga nase kpo mew fié bo ftolén pote faje pnuw ta njé i ni, bo ffalwagé nimi.’”
35 Réfétén ta néi rewóré, isó-isó néroré nó gandumé né nópé ga rémnawé riri pipisé né farimé pocé ndimé! Rémnaw pipisé né, isó-isó rémtaté, riri papa ma némtaté. 36 Pocé bóngo riri papa nécegé si, “Mewé fpe nte sogado ntigé né nase famyangso i! Yusufé re nmót i, Simoné ma i po bui wlólo lesu, nte bo fyó keé Benyaminé nóté. Wlegé nje ga i ni kangelangé né, ta délé méngmongé i pa!”
37 Pocé bóngo Rubené nécegé ni papa faje, “Papa, mpo ya fié Benyaminé bo wóré ga ya ta kut i, tómésu kelee i lima nmulé. Ie ga sogado kelee i pa, ntig món séluwé nesté mpuné keé si.”
38 Mayta riri papa ncónglo i faje, “Matiné! Benyaminé ndél pa bo fut i. Si dórén luwé le ta riri mama Rahelé né. Fténo ta ténlóyé njé re nmóté se nte góli be i, né ga bo fut i né? Mati naga po yéféné lo ga nbolito i nóté. Ya nte re klégaé, se bo sogado ta téwyóyé njé ma nmóté, nase wlegé nje nbóng ta npisé sogado ya ma kmóté.”