Réyówé mépin ta bo ndadi Ishaké ni pégelé
24
Abrahamé re nlégaé. Ni umuré né ma re mlongé. Sói néli ta npe né Jou Lahatala nfabarakaté ndimé. 2-4 Po umé wlólo né Abrahamé reni beyak isó ta ndélé i fié se re npo i kawasa bo nfaménawé sói néli ta po umé wlólo né ndimé sogado ga ni béyaké né. Nganesó Abrahamé nécego i, “Ntig Ishaké nte bo kfafsów i. Se kané awé bo méyówé mépin faisó bo ndadi ni pégelé. Mépin ta bo méyówé i njé, ma mépin ta pote Kanaané nte na. Se mfan néli po pnuw ta ya ktubo i lo né, bo méyówé po kmag re rémagé nesté nturi. Mut i lima bo ndadi Ishaké ni pégelé i. Se méjaji ta awé nase méyówé mépin be pocé. Méjaji re Jou Lahatala ngósno, Jou ta nkawasa langét re bétbété njé. Mfapel faomé né po fyag pópo nte bo kuné ta fatuwé awé bo mpe.”a5 Pocé ga béyaké njé ncónglo i faje, “Ta mécegé né, ya kéjaji aw pafule, mayta bo kutné aw su. Iga néli, mépiné njé wlo ndé lima pa, nase bo kpe fawa? Ta fié né ya kut Ishak néli pari fawa?”
6 Abrahamé ga ncónglo i faje, “Matiné. Ntigé njé ndél pa bo mut i néli. 7 Jou Lahatala ta nkawasa po soroga, I ta ncópné ya po nik papa ni umé lo, po nik bótén ta ktubo lo né, nut ya lima bótén Kanaané nte, néjaji ya nase ndo ntig re gbigé né riri i, bóténé nje. Se awé ma, nase n-gali awé nóté. I nase ntebo ni nénan yama, ntubé néli bo mduké ntigé njé ni pégelé pocé se mut i lima. 8 Mayta iga mépiné njé wlo ndé aw lima pa, ta msasi né mgo aw pa. Masike fanfawa le ma, ya ntigé njé ma mut i néli na.” 9 Rewóré ta né, bóngo béyaké njé nfapél fao né po Abrahamé fyó pópo lo né, se ncasi ta nase néyówé mépin po Abrahamé kmó re rémó nesté nturi si bo ndadi Ishaké ni pégelé i.
10 Pocé ta béyaké njé bo nfané né, bóngo Abrahamé npo i unta yófésó re wódól ta mulo pélóy-pélóyé né bo nfauto, bóngo nfané, i re ni dél beyak iglé nóté. Nfan néli bótén Mesopotamia po pnuw ta rkakmé i Nahoré, Abrahamé fténo njé ngósno. 11 Ngénngan ta nwóm néli po pnuwé njé lapo lo né, re mérimé. Pocé reni sumu isó, bóngo rfatóyné unta né pocé. Ié ga mérim fajé, mépin-mépin po pnuw ta njéi rcópéné se rtab wóé po sumu njé ni.
12 Pocé bóngo béyaké njé nméiténé ndé Jou Lahatala, néceg faje, “Jou Lahatala, Awé nik tuang Abrahamé ni Jou Awé. Kéroré bo mfaftulo nim masié né po nik tuangé njé ni se péséwé nte mgali ya bo kéyówé mépin ta bo néfsóo ntu Ishaké. 13 Kwosél ya po sumu lapo nte, re mérimé, se mépiné mya po pnuwé njé nase félé si lima rtab wóé. 14 Kéroré bo kuné mépiné njé né, mpo ya faféyal ta dolo faje: Mépin pai ta kéroro i wóé ga ncónglo ya, ‘Minémé, nim unta né wóré ga ya kfainmo si.’ Ta njé i óro ta Awé re mfaftulo ya ta bo ndadi Ishaké ni pégelé i njé. Iga kduk mépiné njé, né ya re kuné ta Jou Lahatala, Awé re mfaftulo nim masié po ya ni, né mfatuwo nim jaji po nik tuang Abraham ni né.”
15 Béyaké njé nméiténé ndé Jou Lahatala lesu, télél be mépiné mya isó nwómé, nénpó nó wóé góo. Mépiné njé ngósno Ribka. Ni papa ngósno Betuele. Betuele ni délut Nahor i re Milka. Nahoré fténo ta ténlóyé njé Abraham. 16 Ribka njé mépin isó ta nbirahi, tagare nuné món pafule. Pocé Ribka ntebé nópé se ntabé nó wóé. Bo néléy i néya, 17 ga Abrahamé ni béyaké njé ncéreré néli se nécego i faje, “Mépin ta awé, mgali ya su, mdo ya wóé facuci bo kinémé.”
18 Mépiné njé nlongé ta né, tabóngo ntebo nó wóé góo njé nópé, se nécego i, “Nte, légaé, lima minémé.”
19 Béyaké njé ninémé rewóré, bóngo mépiné njé nécego i faje, “Légaé, nim unta né wóré ga ya kfainmo si, sogado nbung si dimé.”
20 Néceg ta né bóngo nép wóé gléo né nóp unta né róri wóé góo njé ni, bóngo nbablé néléy i néli nmulé po sumu lo né se ntab wóé nóté. Nfaylee i nuén fis néli, bo unta né riném sogado nbung si ndimé. 21 Ta mépiné mya njé nfaylee i néli re lima né, Abrahamé ni béyaké njé néngóto i, mayta nfaténténgén i le. Nénuta, “Ma ga mépin ta njé i óro ta Jou Lahatala nfaftulo ya bo ndadi Ishaké ni pégelé i.”
22 Unta né re riném wóé sogado nbung si ndimé, bóngo Abrahamé ni béyaké njé néfréo mépiné njé nganti-nganti guraci po gégwéso lo re bébilé guraci po fao lo né, ta i mulo né pélóyé ndimé. 23 Rewóré ta né bóngo Abrahamé ni béyaké njé néceg faje, “Mépin ta awé, nim papa pai? Bo iga reni géwgów po nimi umé lo, Ya re nik délé né kéroré bo kyénfé fadorém esó po mew ni.”
24-25 Mépiné njé ncónglo i faje, “Ya nik papa njé Betuelé, Nahor i re Milka nturi i. Jo, légaé, fyénfé po am ni. Sababta, géwgów ta nim unta né bo ryénfo ma reni. Tagare mnóm ta bo ró né ma félé.”
26 Pocé bóngo Abrahamé ni béyaké njé nétig nópé se ncuba re nfapélóy Jou Lahatala, 27 néceg faje, “Ktail Awé, Jou Lahatala. Awé Ya nik tuang Abrahamé ni Jou Awé. Awé ro ta mtébtubo re mdéréré ya sogado masike kuné si pa ma re mfaftulo ya yéféné se ksung po nik tuang Abrahamé ni rémó re fténo nesté ni. Nim masié né re félé po nik tuangé njé ni. Sói ta méjaji po i ni né ma mwetés pa, ménpo i le.”
28 Mépiné njé nlongé béyaké njé nméiténé rewóré, bóngo ncéreré néli riri umé lo, se nfabingo ni mama ecé ta béyaké njé nécego i né. 29-30 Pocé Ribka ma rerémó isó ngósno Labané. I nfaméylongé Ribka néféténé né, re némnaw guraci ta néfréo i né. Bóngo ncópéné, nbablé nfan néli Abrahamé ni béyaké njé ni. Néli, nduk béyaké njé i re ni unta né rénwosél si lesu, po sumu njé lapo lo. 31 Pocé bóngo Labané nécego si faje, “Dél ta awé, aw lima, awé kyat isó ta nim barakat félé lima Jou Lahatala ni, se mati ma mwosél be po tó néliké nte na. Lima, it néli umé lo su. Amé re kfalélé nim kamaré. Nim unta-unta né ma re góori óro.”
32 Pocé bóngo Abrahamé ni béyaké njé ndéréré i sogado rwóm néli umé lo. Bóngo Labané ntebo gina ta po unta nesté ni né, re ndo unta né mnómé. Rewóré ta néi, nut Abrahamé ni béyaké njé re ni dél-délé né riri wóé bo réus sóori né. 33 Réus sóori né rewóré, Laban ecé rfapelé róri mnómé, bóngo rkakém si bo rémnómé. Pocé ga Abrahamé ni béyaké njé néceg faje, “Alli, ya kémnóm pafule. Mare kfawómo faftóté ta ya kuté nte su.”
Bóngo Labané ncónglo i faje, “Pana fajé, mméitén su.”
34 Pocé bóngo Abrahamé ni béyaké njé nméiténé néceg faje, “Ya nte Abrahamé ni beyak ya. 35 Jou Lahatala nfabarakat légaé njé se reni renó félé. Ndo i domba, kabéné, sapi, keledai, unta, guraci re salaka né ma félé, re ni beyak món re mépiné. 36 Ta nik tuang Abrahamé re nlégaé né, i re ni pégelé Sara njé rduké nturi món isó ngósno Ishak, se ni wódól ta féléo i né, renfagóo i ndimé. 37-38 Ta mulo ya kwóm lima nte, i nané ya bo kéyówé mépin ta bo ndadi Ishaké ni pégelé i. Sogado nané ya ksasi bo mati kéyówé mépin ta po Kanaan na, mayta ta po kmó re rémó né nturi. 39 Pocé bóngo ya kutné i bo dolo mépiné njé wlo pa bo ndé ya lima né, nase fanfawa? 40 Nik tuangé njé ncónglo ya, Jou Lahatala ta i ndéréré I njé nase nané ni nénan yama soroga né bo ntébtubo ya sogado ya kpe ta I nané ya né. Se ya nase kduké ntu njé ni pégelé po ni dél si ni ro, né po ni kmó re rémó nesté nturi. 41 Iga mépiné njé rpo ya pa, nase nik sasi njé mgo ya pa. 42 Se péséwé ta ya kwóm po sumu njé ni né, ya kméiténé kdé Jou Lahatala po wlegé wlólo, nik tuang Abrahamé ni Jou njé ni. Kéroro I bo n-gali ya kéyówé mépin faisó bo ndadi Ishaké ni pégelé. 43 Kéceg ta ya kénwosél po wóé lapo lo nte. Iga mépiné mya faisó nwóm lima bo ntab wóé, ya nase kéroro i wóé bo kinémé. 44 Iga ndo ya wóé bóngo nécegé bo nfainmo nik unta né wóé nóté, mépin ta nejé i ro ta Jou Lahatala re nfaftulo ya bo ndadi Ishaké ni pégelé i. 45 Kénmaméiténé né wóré pafule, télél be Ribka nwóm lima nénpó nó wóé góo, se ntab wóé po sumu lo né. Pocé bóngo kécego i, ‘Mépin ta awé, mdo ya wóé bo kinémé.’ 46 Nlongé ta né bóngo nbable ntebo nó wóé góo njé nópé, bóngo nané ya, ‘Légaé, nete wóé né, minémé. Nim unta né wóré ga ya kfainmo si.’ Bóngo re kinémé, nik unta né ma, i ta nfainmo si. 47 Rewóré ta né ya kutné i, ‘Awé nte nim papa pai?’ Pocé i ncónglo ya, ‘Ya nik papa Betuele, Nahoré i re Milka nturi i.’ Pocé bóngo ya kéfréo i guraci po gégwéso lo re po fao lo. 48 Rewóré bóngo kétig nópé se ksuba re ktail Jou Lahatala, nik tuang Abrahamé ni Jou, sababta I ta nfaftulo ya yéfén pote se kduké kyat nésé pa, mayta kduk be mewé, nik tuangé njé rémó re fténo, bo kéroré ntumi njé ndadi nik tuangé ntu njé ni pégelé i. 49 Se iga bo fmasié nik tuang Abrahamé, kéroré bo fdéréré ta i néroré né, bo fpo ntumi Ribka njé néfsóo i ntu Ishak. Iga wlomi, ffabingo ya. Wlomi pa ma ffabingo ya, bo ma ga kfané kéyówé po géwgów nésé.”
50 Pocé bóngo Laban i re ni papa rcónglo i, “Ta féléo i nte, Jou Lahatala re nfaréné, se amé kdéréré le ta mécegé né. 51 Se Ribka ta nje, fajé bo ndé mewé ro, bo ndadi Ishaké ni pégelé i ta dolo Jou Lahatala re nfaftulo awé né.”
52 Abrahamé ni béyaké njé nlongé si rcónglo i fajé, tabóngo nétig nópé se ncuba Jou Lahatala. 53 Pocé bóngo ncópné mépiné njé ni fré félé, né guraci, salaka re kabaya, se npo Ribka. Ribka ni rémó njé i re ni mama ma ndo si nóté wódól ta mulo pélóyé né. 54 Rewóré bóngo Abrahamé ni béyaké njé i re ni dél-délé né rémnómé. Ta dorémé njé, ryénfé pocé lesu.
Ryénéfé rpangéné ta tómémóné né, Abrahamé ni béyaké njé nfawasa i, bo néléyé ro po ni tuang Abraham ni.
55 Nópé ga Ribka rémó njé Laban i re ni mama réceg faje, “Ribka nfan pafule, bo ntolno am pote lesu, fa-ngané yófésó pa? Rewóré ta né ga masike ndéréré mew néli.”
56 Abrahamé ni béyaké njé néceg faje, “Alli, ya mare kéléyé ro. Se fpo ya fié ro. Sababta Jou Lahatala re n-gali ya sogado kduk ta nik tuang Abrahamé nané ya né. Se mare famla bo kéléy néli po i ni.”
57 Pocé bóngo si rcónglo i faje, “Pana fajé, tkakém Ribka bo tutné i su.”
58 Rkakém Ribka se rutné i, “Wlemé, bo mdé kyat ta njé?”
Mépiné njé ncónglo si, “Iya, wlegé.”
59 Bóngo si ma rpo fié Ribka nfané ndéréré béyaké njé i re ni délé nesté. Ribka ma nuté ni beyak isó ngósno Debora. (Debora njé n-gawene Ribka ta némyaku lesu sogado npélóy.) 60 Pocé ta re bo rfané né bóngo Laban ecé réror Ribka ni barakat po Jou Lahatala ni, réceg faje, “Jou Lahatala, kéror po Aw ni, bo ntumam re rémómam Ribka nje ntu re gbu né fafélé, bo masike kyat ta riri lé si ma, réfen si pa, se riri pnuwé né ma Ribka ntu re gbu né rtolno keé.”
61 Réror Ribka ni barakaté né rewóré, bóngo Ribka i re ni béyaké né rfakéwelo riri gina. Rewóré, rcapél si néya unta lo né, se rfan si rdé Abrahamé ni béyaké njé.
62 Ta Abrahamé ni béyaké njé nfané néyówé Ishaké ni pégelé pafule, Ishaké re nfané ntolén po Kanaané ni wómo ngósno Negeb, nérakén sumu ta ngósno Lahai-Roi. Mayta ta béyaké njé nut Ribka lima nte, Ishaké ma re néléy po umé lo.
63 Mérim nuéncó, Ishaké ncópén po ni tenda lo, se nénfan i néli re lima pocé. Béyaké njé ecé ma re rérakén lima. Se Ishaké néngóto néli, ga némnaw be unta nesté rcópén lima. Bóngo i néli. 64 Ribka ma néngóto néli, némnaw Ishaké bóngo ntebé nópé. 65 Se nutné Abrahamé ni béyaké njé, “Món pai ta nfané néntélmé it lima njé?”
Abrahamé ni béyaké njé ncónglo i faje, “Nejé ya nik tuang, Ishaké.” Ribka nlongé ta né tabóngo néyó ni ulété se npólo béboko njé.