13
1 Tempo ee mai i rara jumaa i Antiokhia naria bahangkua dua nabi pade guru. Nabi pade guru eera mai: Barnabas, Simeon to laikahangai mui Niger, Lukius to Kirene, Menahem to laipahihi duuna nabohe hingkani-ngkani hante Herodes Antipas, pade Saulus. 2 Hangkani tempona, bulara nepue hi Pue pade nopuaha, Inoha to Nagaha nangulikara, “Patanika-'A Barnabas pade Saulus bona rapobagora bago to laipakatantuka-Kura.” 3 Lauparia nopuaha pade nohambayara. Napu ee laidamara woo Barnabas bo Saulus, pade laituduramo rau mangkarebai Kareba Belo.
Barnabas pade Saulus nangkeni Kareba Belo i Siprus
4 Napu ee Inoha to Nagaha nantudura Barnabas pade Saulus rau i Seleukia. Lako hee nencawi kapala tahiramo rau i lewuto Siprus. 5 Karatara i hangu ngata i lewuto Siprus to laikahangai Salamis, laikarebaira lolita Alatala i hou-hou pepuea to Yahudi. Pade Yohanes to biahana mui laikio Markus nantulungira nobago. 6 Nahobo lewuto ee mai laipomakoira duuna naratara i Pafos. I heera notomu hante hadua to Yahudi to laikahangai Baryesus. Hia ee mai hadua to pobalimata pade nabi to moma nakono. 7 Baryesus ee mai bale himputu gubernur Siprus to laikahangai Sergius Paulus. Gubernur ee mai tauna to nabelo pampekirina. Laikionara Barnabas pade Saulus apa mingki'i mangepe lolita Alatala. 8 To pobalimata ee, to rara baha Yunani laikahangai Elimas, nampahabo oa Barnabas pade Saulus pade nampehimukui bona gubernur ee mai moma'i meparahaya hi Yesus. 9 Naupawee Saulus to laikahangai mui Paulus, to naponu Inoha to Nagaha, nampenoto Elimas 10 pade nangulika'i, “He, to pebagiu ngkaja, ana Magau Hetako! Nadaa kehimu. Iko etu mai bali humawee to nanoro. Napa pade momako nentuu nopahalatara dala Pue to nanoro ei mai? 11 Welau ei Nahukuko Pue. Bahangkua kahaena momako mampahilo eo apa Pue mampakaburoko.” Napu ee ngkali ewa naria lilimoku to nalimau nowunta mata Elimas hampena norerahidimi nomako nampali tauna mampanini'i. 12 Nampahilo to nadupa lauria, neparahayami gubernur ee mai hi Yesus. Nahera'i hante patudu nangkambelai Pue.
Paulus hante bale-balena i ngata Antiokhia i Pisidia
13 Lako ngata Pafos Paulus hante dohe-dohena rau i ngata Perga i Pamfilia nencawi kapala tahi. I Perga heemi Yohanes to laikio Markus nampalahira pade nanculi rau Yerusalem. 14 Lako Perga laipadolara pomakoara rau i ngata Antiokhia i Pisidia. Tempo eo Pentuua to Yahudi raura noncuna i rara hou pepuea. 15 Napupi buku Taurat pade buku nabi-nabi laibaha, to pangkeni i hou pepuea nantudu tauna mangulika Paulus pade dohe-dohena, “Ompi-ompi, ane maria peboha to mampakaroho peparahaya jumaa ei, ulikaramo!”
16 Neongkomi Paulus pade no'ongko palena namporaokara, iulina, “Komi to Israel pade komi to ntanina to nepue hi Alatala! Epe komi, 17 Alatala to Israel nampelihira tumpulokota pade nampakadea mulira, tempora natida i Mesir nawali to rata. Hante baraka-Na to nabohe, Alatala nangkenira nehuwu lako Mesir. 18 Opo mpulu mpae kahaena Alatala nohabara nampahilo ingkura i tongo mpada to nabai. 19 Papitu magau hante todeara i Kanaan laipakaropu Alatala pade Kanaan ee mai laiwaika-Nara to Israel. 20 Pehuara i Mesir duura nehua Kanaan, ba maria opoatu alima mpulu mpae kahaena.
Naliu ee, Alatala nampaongko to pobotuhi-to pobotuhi to nangkenira to Israel duuna nabi Samuel. 21 Napu ee to Israel nerapi hadua magau. Alatala nampaongko Saul ana Kish lako muli Benyamin nawali magau to Israel. Opo mpulu mpae kahaena Saul nawali magau i Israel. 22 Napu ee Alatala nampaongko Daud nawali magau i Israel nampahambei Magau Saul to laipopentuu Alatala. Nangkambelai Magau Daud, Alatala nanguli, ‘Lairata-Kumi Daud ana Isai, tauna to nampakagoe rara-Ku pade to mampobago humawee to laipodota-Ku.’ 23 Lako muli Magau Daud eimi laipahadia Alatala hadua to Pepakahalama hi to Israel, ewa to laitipa-Na. Pade Yesus eemi to Pepakahalama ee. 24 Kapomana Yesus nopamula bago-Na, Yohanes to Pediu nangulikara to Israel bona mancorora lako doha-dohara pade rapopewaira wotora radiu. 25 Para mahudupi bago Yohanes to Pediu ee mai, laipekunenaramo to Israel, ‘Mantuku pampekirimi, hema'a aku ei? Moma aku Tauna to laipopeami. Pairara ei: Mapu aku pade maratadi to laipopeami. Mobole kaloro hapatu-Na aga, moma'a mahipato.’
26 Ompi-ompiku muli Abraham pade komi ompi-ompiku to moma Yahudi to nepue hi Alatala, hi kitami kareba nangkambelai kahalamaa ee laiparata Alatala. 27 Naupawee todea Yerusalem pade hira to pangkenira moma laincanira ane Yesus eemi mai to Pepakahalama. Moma laipahara patudu nabi-nabi rara buku to laibahara butu eo Pentuua. Etu pade laihuku matera Yesus. Moma ncanira, ingkura ee motomi to nopaganai to laitulihira nabi rara bukura ee. 28 Naupa moma naria lairatara hala-Na to mahipato rahukuka mate-'I, laiperapira hi Pilatus bona kana rapatehi-'I. 29 Nahudupi humawee to laitulihi rara Buku to Nagaha nangkambelai Yesus laipaganai, laipopanaurami wataloka Yesus lako kau salib pade laidulera i rara dayoa. 30 Naupawee Alatala nampakatuwu nculi Yesus lako kamatea-Na. 31 Pade nadea eodipi nampahiloi woto-Na hi tau-tauna to nantuku-'I lako Galilea rau i Yerusalem. Hira eemi to tempo ei nawali habi hi to Israel.
32 Ompi-ompi, welau ei kami noparata hi komi Kareba Belo ane tipa Alatala hi tumpulokota 33 laipakadupa-Nami hi kita mulira tempo-Na nampakatuwu nculi Yesus lako kamatea-Na. Ewa to laitulihi rara buku Mazmur pasal karonguna:
‘Ikomi Ana-Ku.
Welau ei Akumi nawali Tuama-Mu.’
34 Alatala nampakatuwu nculi Yesus lako kamatea-Na pade momami mei mamateki. Eemile to laiuli Alatala rara lolita-Na:
‘Napa to laitipa-Ku hi Magau Daud owi, nagaha pade mamala raparahaya.
Napa to laitipa-Ku ee kana Kupakadupa hi komi.’
35 Wee moto mui Magau Daud nanguli rara ayat to ntanina i buku Mazmur iwei,
‘Moma-'I mei Mupalele Batua-Mu to natigu etu mapope rara dayo.’
36 Nahudupi Magau Daud nobabei humawee dota Alatala tempo katuwuna, namatemi pade laitana dohera tumpulokona. Wataloka Magau Daud napopemi i rara dayo. 37 Naupawee Yesus to laipakatuwu nculi Alatala, moma-'I napope ewa wataloka Magau Daud.
38 Aji, bona mincani ompi-ompi, habana Yesus eemi hampena laikarebai hi komi ane dohami mamala ra'ampuni. 39 Moma komi mamala matebakaha lako dohami ane wuwu manturuhi patudu Taurat to laitulihi Musa. Naupawee, humawee tauna to neparahaya hi Yesus laibakaha lako humawee dohana. 40 Etumo ompi-ompi, maingahawo, bona nemo madupa hi komi to laiuli rara buku nabi-nabi iwei,
41 ‘Pakabelo ami komi to nepopore!
Mahera komi mei, pade mamatemo komi!
Apa tempo ei bula-Ku nampobago hangu bago
to moma'i miparahaya
naupa maria tauna to mangkewoka komi.’ ”
42 Nehuwurapa Paulus hante Barnabas, jumaa i hou pepuea ee mai namperapi hi hira bona marata motora eo Pentuua mingku to marata pade mopandolaki humawee to laituturara lauria. 43 Nahorora nepue, nadea to Yahudi pade to moma Yahudi to nehua agama Yahudi to natigu hi Alatala nantuku Paulus pade Barnabas. Rodua rasul ee mai nopatudu pade nampakaroho rarara bona batena motora matuwu rara kabohe towe Alatala.
44 Eo Pentuua mingku to purina, ke nono humawee todea i ngata Antiokhia narata i hou pepuea mingki mangepe lolita Pue. 45 Nohiri mpuura to Yahudi nampahilo kadea tauna to narata ee mai. Etu pade laipoporera Paulus pade laibalira humawee to iulina.
46 Naupawee momara naeka Paulus hante Barnabas nangepe lauria, iulira, “Nakono ami ane lolita Alatala kana raparata hi komi olu. Naupawee apa laiporaumi lolita-Na pade komi moto muimi to nanguli ane moma komi mahipato mantarima katuwua to moma maria kahuduana, etu pade lolita Alatala laiparata kami hi tau-tauna to moma Yahudi. 47 Apa eimi to laiparentaka-Na kami Pue:
‘Aku nampelihiko bona mawali baa to mampakabaa rara tau-tauna to moma Yahudi,
bona mukarebai kahalamaa hi tau-tauna duuna i wuntu dunia.’ ”
48 Nangepe to iuli Paulus pade Barnabas lauria, tau-tauna to moma Yahudi nagoe pade nampemabohe lolita Pue. Pade humawee tauna to laipelihi Alatala mantarima katuwua to moma maria kahuduana, neparahayaramo hi Pue Yesus.
49 Lauparia, lolita Pue notolele i ngata Antiokhia ee duuna i humawee ngata to notongki hante ngata ee. 50 Naupawee bangkele-bangkele to laibila to nepue hi Alatala pade tau-tauna to napangkaa i ngata ee mai laipaukei to Yahudi hampena Paulus pade Barnabas laiduahi pade laipopalai lako rara ngata ee mai. 51 Lauparia Paulus pade Barnabas notontahi awu paara halaku pepaingai hi tauna to i ngata ee ane hira mei Nahuku Alatala, pade rauramo i Ikonium. 52 Humawee to neparahaya hi Yesus i Antiokhia ee, nagoe mpuura pade naponu hante Inoha to Nagaha.