Kiiri Kɔnvɛɛ
Sɛmɛ wemu wʼa Izirayɛli wo ɲuŋɔfɛɛ pu keree yu ge
Zhuda ni Simiɲɔ wo gbaweye yʼa kashɛn kɔn Kana shɛɛn pu na
1
Ayiwa, Zhozuwe na xu xɔ, a Izirayɛli nagoo pʼi Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ yege na gbawege kekɛ kʼi da vɛnhɛ zhɛ kashɛn ki ɲɔ kɔn Kana shɛɛn pu na wɛ? 2 A Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ di jo: «Zhuda wo gbawege ki wo namaa pee, pee pʼa da vɛnhɛ zhɛ, nɛ fiige ki le pu keŋɛ ni.» 3 A Zhuda wo namaa pʼi Zhuda ceborona Simiɲɔ wo tirige shɛɛn pu pye: «Yi pa binnɛ ni wù ni, wù shɛ wù wo taa ɲiŋɛ ki co. Wù pinnɛ shɛ do Kana shɛɛn pu na! Lee kadugo na, wù bɛ na ba binnɛ ni yi ni, na shɛ yi wo taa ɲiŋɛ ki co.» A Simiɲɔ wo gbawege ki shɛɛn pʼi shɛ fara Zhuda wo gbawege ki shɛɛn pu na. 4 A Zhuda wo gbawege kʼi gari kashɛn ki na, a Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ di Kana shɛɛn pu le pu keŋɛ ni, na fara Ferɛzi shɛɛn pu na. A pʼi namaa kabɔfoŋɔɔ kɛ (10.000) gbo Bezɛki ni. 5 A pʼi shɛ saannaa Adoni-Bezɛki ta Bezɛki kulo li ni, na kashɛn kɔn wu na, na se ta Kana shɛɛn, ni Ferɛzi shɛɛn pu na. 6 A Adoni-Bezɛki di baa, a pʼi wu nɔhɔ niinɛ, na shɛ wu ta co, na wu kabenigbɔhɔɔ kee, ni wu nibenigbɔhɔɔ ki kɔn.7 A Adoni-Bezɛki di jo: «Saannaa kɛlɛɛ gbarashuun (70), pee piimu wo kabenigbɔhɔɔ ni pu nibenigbɔhɔɔ ki bi kɔn kɔn ge, pee bi nɛ tabali wu nɔhɔ yaliɲahara ti buloo, tee temu ti bi wo na dun nɛ tabali wu nɔhɔ ni ge. Lemu nɛ pye ge, lee wo foo Kilɛ ya tɔ nɛ mu!» A pʼi gari ni Adoni-Bezɛki ni Zheruzalɛmu ni, a wu shɛ xhu wà.
8 A Zhuda wo namaa pʼi shɛ do Zheruzalɛmu na, na wu co. A pʼi kulo li shɛɛn pu gbo ni ŋmɔpara ni, na na le kulo li na. 9 Lee kadugo na, Kana shɛɛn piimu pu ɲɛ faaboboyo koomɔ pu ni ge, ni woroo kulo kacɛ ki na ge, ni futɛgɛ ki wo fiige ki ni ge, a pʼi shɛ kashɛn kɔn pee na.
10 Piimu pu bye Eburɔn kulo li ni ge, a Zhuda wo namaa pʼi shɛ kashɛn kɔn pee na. Eburɔn kulo li mɛgɛ ki bye wee tuun wu ni na Kiriyati-Araba. A pʼi se ta Sheshayi wo kpuun li na, ni Ayima wo kpuun le, ni Talimayi wo kpuun li na. 11 A pʼi yìri wà, na shɛ do Debiri kulo li shɛɛn pu na. Debiri mɛgɛ ki bye wee tuun wu ni na Kiriyati-Sefɛri. 12 A Kalɛbu di jo na sipya wemu bu já se ta Kiriyati-Sefɛri na, na wee da wu poro Akisa kan weefɔɔ mu wu shɔ. 13 A Kalɛbu cuun Kenazi wo ja Ɔtiniyɛli di se ta kulo li na, a Kalɛbu di wu poro wu kan wu mu na pye wu shɔ. 14 Ba Akisa ya nɔ Ɔtiniyɛli puga wɛ, na wu poo wu sɔn wá wu to Kalɛbu na na wu tɛgɛ ka ɲɛɛri wu mu. Lee kadugo na, a Akisa di gari wu to wu fɛni, ba wʼa nɔ wɛ, na digi wu kafaŋa ki na, a Kalɛbu di wu pye: «Na dii wɛ?» 15 A wu jo: «Ɲɔ na na, bani ɲiŋɛ kemu mu ya kan nɛ mu Nɛgɛvu mara wu ni ge, ɲiwaga ki ɲɛ kii. Lɔhɔ tataya ya bɛ kan na mu.» Wee tuun wu ni a Kalɛbu di fugba wu wo lɔhɔ tamaraya ye, ni nɔhɔdaan wo lɔhɔ tamaraya yi kan wu mu.
16 Musa yafɛna Keni, wee wo tirige shɛɛn pee, a pee di yìri tamari tiye yi wo kulo li ni, na gari ni Zhuda wo namaa pu ni. A pʼi shɛ diin Zhuda wo ɲiŋɛ ki wo siwaga ki ni, Aradi woroo kulo kacɛ ki na. A pʼi shɛ diin wà ni Amalɛki wo tirige shɛɛn pu ni.
17 Lee kadugo na, a Zhuda wo namaa pee, ni Simiɲɔ wo tirige shɛɛn pʼi gari kashɛn ki na. Kana shɛɛn piimu pu ɲɛ Sefati ni ge, a pʼi se ta pee na. A pʼi lee kulo li ɲuŋɔ tugo fɛɛfɛɛ Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ mu, na li mɛgɛ le na Ɔrimaa. 18 Lee kadugo na, a Zhuda wo namaa pʼi shɛ Gaza kulo li co, ni Ashikalɔn kulo le, ni Ekurɔn kulo le, ki ni ki mahama kulogoo ki ni. 19 Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ yɛ pyaa ki bye ni Zhuda wo namaa pu ni, a pʼi faaboboyo yi wo koomɔ pu co. Ga pu ya já mura wu wo sipyii pu kɔri laha wà wɛ, bani pee wo kashɛn wotoriyo yi bi bye tɔɔrɔ woyo.
20 A pʼi Eburɔn kulo li kan Kalɛbu mu, ma na jo ba Musa bi yi jo wɛ. A Kalɛbu di kulo li co, Anaki shi wu wo kpɔnhɔɔ taanri wemu wu bye wà ge, a wu li shɔ pee na.b
21 Zhebusi shɛɛn piimu pu bye Zheruzalɛmu kulo li ni ge, Bɛnzhamɛ wo tirige shɛɛn pu ya já pee kɔri laha wà wɛ. Pee wa niɲaa we bɛ ni lee kulo li ni ni Bɛnzhamɛ wo tirige shɛɛn pu ni.c
22 Ayiwa, a Yusufu wo tirige shɛɛn pʼi shɛ do Bɛtɛli kulo li na, a Tɛhɛnɛ Baa Kilɛ di bye ni pu ni. 23 A pʼi fɛnhɛ namaa pii yaha pʼa shɛ Bɛtɛli kulo li sɛɛri. Bɛtɛli mɛgɛ ki bi bye taashiinɛ li ni na Luzi. 24 A pee sipyii pʼi shɛ ná wa ɲa wu na fòro kulo li ni, na wu pye: «Ɲɔ mayɛ na, mʼa kulo li jegana li shɛ wù na, wù bɛ na ba saama pye ma mu.» 25 Wee tuun wu ni a ná wu kulo li jegana li shɛ pu na. A pʼi kulo li shɛɛn pu bɛɛri ɲuŋɔ tugo fɛɛfɛɛ ni ŋmɔpara ni. Ga a pʼi ná we ni wu puga shɛɛn pu bɛɛri yaha kari. 26 A ná wu shɛ diin Xhɛti shi shɛɛn pu wo fiige ki ni. A wu kulo la sin wà, na li mɛgɛ le na Luzi. Niɲaa we bɛ ni kee mɛgɛ ke ki wa lee kulo li na.
27 Ayiwa, Kana shɛɛn piimu pu bye Bɛti-Sheyan ni, ni Taanaki, ni Dɔri, ni Yibilamu, ni Megido ni, ni kii kulogoo kii wo mahama pu ni ge, Manase wo tirige shɛɛn pu ya ta já pee kɔri wɛ. A pee Kana shɛɛn pʼi gori wà kee kulogoo ki ni.d 28 Fanha ya pa jé Izirayɛli nagoo pu ni na toro pu tàan tuun wemu ni ge, a pʼi pu le bulooro kapyeŋɛɛ ni, ga pu ya ta já pu kɔri laha wà wɛ.
29 Kana shɛɛn piimu pu bye Gezɛri ni ge, Efirayimu wo tirige shɛɛn pu ya ta já pee kɔri wɛ. A pee Kana shɛɛn pʼi bye wà tiinnɛ li na ni Efirayimu wo tirige shɛɛn pu ni.e
30 Kana shɛɛn piimu pu bye Kitirɔn ni Naxhaloli ni ge, Zabulɔn wo tirige shɛɛn pu bɛ ya ta já pee kɔri wɛ. Wee tuun wu ni a pee Kana shɛɛn pu bɛ di gori wà ni Zabulɔn wu tirige shɛɛn pu ni, a pee di pu le bulooro kapyeŋɛɛ ni.
31 Azɛri wo tirige shɛɛn pu ya ta já Ako shɛɛn ni Sidɔn shɛɛn, ni Alabu shɛɛn, ni Akizibu shɛɛn, ni Xheliba shɛɛn, ni Afiki shɛɛn, ni Erɔbu shɛɛn pu kɔri laha wà wɛ. 32 Wee tuun wu ni Kana shɛɛn piimu pu bi tiin fiige ki ni ge, Azɛri wo tirige shɛɛn pʼi binnɛ tiin ni pee ni, bani pu ya ta já pu kɔri laha wà wɛ.
33 Kana shɛɛn piimu pu bye Bɛti-Shemɛshi ni Bɛti-Anati ni ge, Nɛfitali wo tirige shɛɛn pu ya ta já pee kɔri wɛ. A pʼi diin pu niŋɛ ni, na kee kulogoo shuun wu shɛɛn pu le bulooro kapyeŋɛɛ ni.
34 A Amɔri shi shɛɛn pʼi Dan wo tirige shɛɛn pu kɔri durogo faaboboyo yi na, na pu ɲaha kɔn fadaan li na. 35 Wee tuun wu ni a Amɔri shi shɛɛn pʼi gori yaha Ari-Ɛrɛsi ni, ni Ayalɔn, ni Shaalibimu. Ga a Yusufu wo tirige shɛɛn pʼi ba fanha ta pu na, na pu le bulooro kapyeŋɛɛ ni. 36 Amɔri shi shɛɛn pu wo ɲiŋɛ ki tɛhɛnɛ li bi lɔ Akirabimu wo taduguŋɔ ki ni, Sela ni, na dugi kari fugba wu ni.