Yusufu wo ŋmunɔyɔ yi keree
37
A Yakuba di diin Kana fiige ki ni. Kee fiige ki ni wu to wu bye nadadɛɛnrɛ na. 2 Yakuba wo nagoo pu keree ki torogana li wa le. Yusufu shi wʼa nɔ yee kɛ ni gbarashuun na ge, a wu ganha na se yatɔɔnahama ni ni wu ɲahafɛɛ pu ni. Lee funabilere le bi taha li to wu cèe Bila ni Zilipa wo jalaa fɛni. Yusufu bi ma na pee wo mɛkyɛɛgɛrɛ keree ki bɛɛri paari pu to wu mu. 3 Yusufu bi dan Izirayɛli ni na toro wu nagoo pusamaa bɛɛri tàan, bani wu bi lɛ xɔ na na wee se. A tofɔɔ wu fadeboroŋɔ niɲɛgɛŋɛ nizaaŋa ka jooli na kan wu mu. 4 Ba wu ɲahafɛɛ pʼa li cɛ na wʼa dan pu to wu ni, na toro peesamaa bɛɛri tàan wɛ, a pʼi wu kɔ, na bye pu ya kafilatan yu ni wu ni nige wɛ.5 Ayiwa a Yusufu di ba ŋmunɔgɔ ka ŋmunɔ, na kee paari wu ɲahafɛɛ pu mu. A lee di la fara wu tobɛɛnrɛ na pu mu. 6 A wu pu pye na: «Ŋmunɔgɔ ka nɛ ŋmunɔ, yi yere yʼi ki logo! 7 Nɛ ki ŋmunɔ jo wèe bye sige ni na alikama kɔɔn, na wu puu pɔhɔɔ pɔhɔɔ. A nɛ ba poo la pɔ, a lʼi yìri yere. A yeesamaa wo pɔhɔɔ kʼi li maha, na nuguro sin li fɛɛ ni.» 8 A wu ɲahafɛɛ pʼi wu pye: «Mu funŋɔ na na saan, kelee fanhafɔɔ mu da ba bye wèe ɲuŋɔ ni gɛ?» A wu ŋmunɔyɔ ye ni wu jomɔ pʼi sii wusama tɔn pɛn.
9 A wu ba ŋmunɔgɔ ka bɛ ŋmunɔ, na kee bɛ paari wu ɲahafɛɛ pu mu. A wu pu pye: «Nɛ ŋmunɔgɔ ka bɛ ŋmunɔ sanha jo caŋa ke ni yeŋɛ ke, ni wɔrɔɔ kɛ ni nigin, jo yee bɛɛri yʼa pa nuguro sin nɛ fɛɛ ni.» 10 A wu ki paari wu to wu mu, na ki paari wu ɲahafɛɛ pu bɛ mu. Ga, a tofɔɔ wu nama kɔn wu na na wu pye: «Ŋmunɔgɔ ke mu wa ŋmunɔ ge, kee kɔ́ri di wa dii wɛ? Kɔnhɔ mu wa giin na nɛ, ni ma nu we, ni ma ɲahafɛɛ pee, na wèe pu da na zhɛ nuguro sin ɲiŋɛ na mu fɛɛ ni wɛ?» 11 A wu ɲɛpɛɛn di bye wu ɲahafɛɛ pu ni, ga wu to wu kunni di pe jomɔ pe yaha wuyɛ funŋɔ ni.
Yusufu ɲahafɛɛ pʼa wu pɛrɛ
12 A tuun wa di ba nɔ a wu ɲahafɛɛ pʼi yìri kari ni pu to wu yatɔɔyɔ yi ni Sisɛmu kulo li ni, pʼi shɛ yi naha wà. 13 A Izirayɛli di ba Yusufu pye caŋa ka na: «Ma ɲahafɛɛ pu wa Sisɛmu kulo li ni na yatɔɔyɔ yi naha wà. Pa di ma tun pu mu.» A Yusufu di wu ɲɔ shɔ na: «Uun di we.» 14 A wu wu pye: «Shɛ ma ɲahafɛɛ pu pɛrɛgi, ma pu sicuumɔ cɛ. Mʼa yatɔɔyɔ yi bɛ pɛrɛgi, mʼa guri pa yi ɲaha jo na mu.» Wee tuun wu ni a wu Yusufu tun na yìri Eburɔn fadaaŋa ki ni, a Yusufu di gari Sisɛmu kulo li ni. 15 A ná wa di Yusufu ɲa wu na ɲaari ɲaari sige ki ni. A wee di wu yege na: «Ɲaha mʼi zhaa wɛ?» 16 A Yusufu di jo: «Na ɲahafɛɛ nʼa zhaa. Xuu wemu ni pu wa ni pu yatɔɔyɔ yi ni ge, ɲɔ na na mʼa wee xuu wu shɛ na na.» 17 A wee ná wu wu pye: «Pʼa yìri we xuu we ni, bani nɛ yi logo pu ɲɔ na na Dotan kulo li ni pee ya se.» A Yusufu di gari pu fɛni Dotan ni, na shɛ pu ta wà.
18 A wu ɲahafɛɛ pʼi wu nibawo ɲa na wu yaha taliige ni. A pʼi woni pye wu na na wu yaha wu sanha nɔ pu na wɛ, na pʼi wu gbo. 19 A pʼi ganha na puyɛ pyi na: «Ŋmunɔyɔ yi fɔɔ wu wii ma. 20 Yi pa wù wu gbo, wù wu wá ke wege ke ka ni. Wù ba jo na yacoŋɔ kʼa wu co. Wu ŋmunɔyɔ yi na ba bye lemu ge, wù lee ɲa.»
21 Ga ba Urubɛn ya yee logo wɛ, na Yusufu munaa ɲuŋɔ wolo. A wu pu pye: «Wù ganha bu wu gbo wɛ.» 22 A Urubɛn di pu pye: «Yi ganha bu wu gbo wɛ. Yi wu wá ke wege ke ni ke sipoŋɔ ke ni naha, ga yi ganha bu yi keŋɛ taha wu na wɛ!» Wu funŋɔ bye wu Yusufu shɔ pu na wu wu kuruŋɔ pa gan wu to wu mu, lee na wʼa yee jo.
23 Ba Yusufu ya pa nɔ wu ɲahafɛɛ pu na wɛ, a pʼi wu co, na wu fadeboroŋɔ niɲɛgɛŋɛ nizaaŋa ki wolo wu na. 24 Na wu lɔ shan kee wege ki ni, yaaga di bi bye wege ki ni wɛ, lɔhɔ bye ki ni wɛ.
25 Lee kadugo na a pʼi diin na li. Ba pʼa pa pu ɲuyɔ yirige wɛ, na sipyiɲɛhɛmɛɛ pii ɲa pu na ma na yìri Galadi koomɔ pu ni. Isimayɛli shi wu bye pee sipyii pee. Pu bi pu ɲɔhɔyɔ yi tugo ni gɔmu, ni bɔmua, ni ladanɔmu ni, na se Misira fiige ki ni. 26 Wee tuun wu ni a Zhuda di wu ceboronamaa pu pye: «Wèe bu wù cuun wu gbo, na yi ŋmɔhɔ, kuduun wekɛ wèe di da da lee ni wɛ? 27 Yi pa wù wu pɛrɛ Isimayɛli shi wu mu. Wù ganha bu wù keŋɛ taha wu na wɛ, bani wèe cuun wu ɲɛ wii. Wu ni wèe bɛɛri pu ɲɛ ceexaara nigin.» A wu ceboronamaa pʼi sɔɔ wu jomɔ pu na. 28 Lee di Majan koomɔ pu jagipyii pii ta pu na doroo. A Yusufu ɲahafɛɛ pʼi wu kile yeege wege ki ni, na wu pɛrɛ Isimayɛli shi wu mu warifyɛn tuuŋɔɔ kɛlɛɛ shuun na. A pʼi gari ni wu ni Misira fiige ki ni.
29 Ba Urubɛn ya pa shɛ guri pa wɛ, wu ya pa Yusufu ta wege ki ni nige wɛ. A wu wu fàya shɛɛngi ɲatanhaŋa keŋɛ ni, 30 na guri kari wu ceboronamaa pusamaa yíri na shɛ jo: «Pya wu ɲɛ wà nige wɛ! Nɛ na shɛ mii nimɛ wɛ?» 31 A pʼi sikapoo wa kuun, na Yusufu fadeboroŋɔ ki le pee shishan pu ni. 32 A pʼi kee fadeboroŋɔ niɲɛgɛŋɛ nizaaŋa ki yaha pa pu to wu kan, na te tuduro te taha ki na na: «Ke fadeboroŋɔ ke wèe ya ta, ki wii ki bu garaa ta ma ja wu wogo.»
33 A Yakuba di ki wii cɛ, na jo: «Nɛ ja wu fadeboroŋɔ ki kʼa ke! Yacoŋɔ ka kʼa wu xa. Kʼa Yusufu waagi waagi!» 34 A Yakuba di wu fàya shɛɛngi ɲatanhaŋa keŋɛ ni, na bɔrɔgɔ fàŋa† nugo, na sii cabyaa niɲɛhɛŋɛɛ pye na pya wu nixhugo ki mɛɛ suu. 35 A wu jalaa ni wu pushaa pu bɛɛri di ba ba wu ɲɛɛri, kɔnhɔ pʼi wu luu ɲiŋɛ, ga wu ya ta sɔɔ wu luu li ɲiŋɛ wɛ, na jo: «Nɛ ɲɛsinmɛ wo wʼa da ba digi zhɛ na ja wu yíri xuu kulo ni.» A wu to wu ganha na wu nixhugo ki mɛɛ suu.
36 Lee bi Majan shɛɛn pu ta pʼa Yusufu pɛrɛ Misira shɛɛn Potifari mu, wee bye Farawɔn wo gɛdii ɲuŋɔfɔɔ.