Lele Mohende da ari pinokodungkuno
Yahya
Haratia tewali manusia
1
1 Iso-isono die wita'ea nahinapo, sawali koie Haratia dahomo. Ronga koie Haratia dahomo merongaakono Apu Alla. Koie Haratia yahomo Apu Alla. 2 Iso-isono koie Haratia dahomo merongaakono Apu Alla, 3 ronga mentete koie Haratia kai pinadadi luwu da da'a. Saliwano Iaa, luwu da da'a, mau te'asa, nahina danta da'a. 4 Koie Haratia pu'uno toraaha, ronga koie toraaha da pokomolinyaahomo to manusia. 5 Koie da molinyaa koniwinca hai laro rondomaa, ronga koie da rondoma nai pokopopatee.6 Kai leu me'asa miano tinenano Apu Alla da meneehako i Yahya.a 7 Nileuhakono tewali saksii nta leleako koie da molinyaa, kando memparasaea luwu miano. 8 Koie i Yahya na'iaa da molinyaa, te'iaasi leleako da molinyaa. 9 Molinyaaha da santo'u-to'uno da pokomolinyaaho pera manusia, leuhomo die hai wita'ea.
10 Koie da molinyaa dahomo die hai wita'ea, ronga Apu Alla ari weweuho koie wita'ea mentete hai Iaa, sawali miano wita'ea nasando to'orio. 11 Leu hai wonuano, sawali ihi wonuano nasando me'ehee. 12 Sawali luwu miano da ehee ronga parasaeaho, namoweehira kuasa kando tewali anano Apu Alla. 13 Kando tewali anano Apu Alla na'iaa mebinta hai miano motu'ando, na'iaa po'eheno miano, sawali mebinta hai Apu Alla. 14 Koie Haratia tewaliomo manusia ronga dakitamo mperonga. Dakitamo ontoo kuasano da owose hi ari moweeho Tamano nangkua Ana nte'iaano, kato ontoo menonano hi owose pompeehawano Apu Alla cita.
15 Kai leu i Yahya tuluraa dadaano koie Haratia ronga mekora mogau kanahi, « Diemo da ari tinulurangku danta leu merumbuihakuo, sawali kolaloo owose ka'iaa i'aku, kana'umpe peri'ouho da'a ka'iaa i'aku. »
16 Tende owoseno pololarono, kato awaa luwunto pompeehawano da sai hina puraano. 17 Boku Parentano Apu Alla pinokodungkuno nabii Musa, sawali pompeehawa ronga pompotisu da menona mebinta hai Yesus Kristus. 18 Nahina te'asa miano da ari ontoo Apu Alla, saliwano koie Ana nte'iaano hai inampuhano Tamano da ari pokomentoda'akita'o.
Da nileleakono i Yahya pompobaho
(Mat. 3:1-12; Mk. 1:1-8; Luk. 3:3-6,15-17)
19 Kanamo die polawanino i Yahya tempondo meleu awaa opia pua'ima ronga miano Lewi mpebinta hai Yerusalem, tinenado ponggawano miano Yahudi mpetukanaiho kinaiho iaa. 20 Kai polawani koie i Yahya sai mowuni-wuni kanahi, « Na'iaa i'aku koie Mokole Pompokosalama. »
21 Yahopo kando petukanaiho, « Kicana koie, co'omo bara nabii Elia? »
Kai polawani, « Na'iaa. »
« Co'omo bara koie nabii danta leu? »b
Kai polawani Yahya, « Na'iaa. »
22 Kando kanahi, « Kicana koie, po'awaakami inaico, kako to'ori mo'awaakondo miano da tenakami. Nde'e, hapa nta kanahiu? »
23 Kai polawani, « I'akumo die da kinahiino nabii Yesaya, ‹ Miano da mehohou hai lueno papawu kanahi, « Mimpokoteakono'o nta salano Apu. » › »c
24 Ronga ko'ira da tinenado miano golonga Farisi 25 mpetukanaiho, « Ki sa'iaa co'o Mokole Pompokosalama, ki sa'iaa Elia, ki sa'iaa nabii danta leu, yo hapa kau pompobaho? »
26 Yahopo koie i Yahya kai lawanihira kanahi, « Aku mobaho'ako e'e, sawali koie da mentade perongamiu da sai tino'orimiu, 27 yahomo danta leu merumbui. Sawali mau huda'akono'o sandalano, naku pantasi. » 28 Luwu koie kadadiahano hai Betania tindaa mata oleo hai laa e'e Yordan, nte popobaho'ano i Yahya.
Ana Dombano Apu Alla
29 Sameantanomo kai ontoo i Yahya hi leu i Yesus tepo'awaakono. Kai kanahi i Yahya, « Ontoopo, Ana Dombano Apu Alla da kikihio dosano wita'ea. 30 Iaamo da kinahiincu, danta leu merumbui, sawali kolaloo owose ka'iaa i'aku, kana'umpe peri'ouhomo da'a kaku da'a. 31 Iso-isono, mau i'aku naku da'a to'orio kinaiho Iaa, sawali leungku mopobaho'ako e'e, kando mento'orio miano Israil hicuamo Iaa. »
32 Kai pontulura da inontono koie i Yahya kanahi, « Ariaku ontoo Sangkoleono Apu Alla da kana ticokou mebinta hai langi hi tudu hai wawono kando pono-ponoha. 33 Koie tempo naku da'apo to'orio kinaiho Iaa, sawali Apu Alla da ari tena'aku mobaho'ako e'e, hina mo'awaakuo, ‹ Kiu ontoo koie Sangkoleono Apu tudu hai wawono koie miano kando pono-ponoha, yahomo danta mobaho'ako Sangkoleono Alata'ala. › 34 Koie luwu ariakumo ontoakono'o matangku, yahomo kaku mangaku hicuamo Iaa Anano Apu Alla. »
Ana guruno i Yesus da iso-iso
35 Sameantanomo dahomo mentade koie i Yahya meronga orua miano ana guruno. 36 Sa'ontoo hi tealo i Yesus kai kanahi, « Ontoopo Ana Dombano Apu Alla. »
37 Sando podeaho ko'ira orua ana guruno, nilakodo nunutako i Yesus. 38 Sawali i Yesus hina molihe hai bungku kai ontohira hindo daa nunutako, yahomo kai petukanaihira kanahi, « Yo hapa da inu'ungkemiu? »
Kando polawani kanahi, « O Rabi, hai hapa dahamiu moo'ia? » (Rabi batuano tuangguru.)
39 Kai koharatia koie i Yesus, « Mileumo ontoo pantamiu. » Kando mperonga nde'e lako ontoo poo'iahano. Koie wotu dahomo tete opaa kiniwia, nangkuamo kando poo'ia merongaa.
40 Orua'ira da modeaho koie da tinulurano i Yahya ronga nunu'o i Yesus, koie da me'asa meneehako i Andreas, petilano i Simon Petrus. 41 Isono i Andreas lako u'ungkee i Simon ronga mo'awaakono kanahi, « Aricamimo awaa koie Kristus. » (Kristus batuano Mokole Pompokosalama).
42 Koie i Andreas wawaa i Simon lako hai Yesus. Sa'o'ontoo kai koharatia, « Co'o Simon, anano Yohanes. Co'o nta neeu i Kefas. » (Kefas pengkenano Petrus, batuano « watu ».)
I Yesus boboihira i Filipus ronga i Natanael
43 Sameantanomo kai pepatudu koie i Yesus nta lako hai Galilea. Kai tepo'awaakono i Filipus ronga koharatia, « Leumo nunu'aku! »
44 Koie i Filipus pebintaano hai Betsaida, kampodo i Andreas ronga i Petrus. 45 Kai lako koie i Filipus kando tepo'awa i Natanael, kai po'awaakono kanahi, « Aricamimo tepo'awaakono koie miano da teburi hai Boku Parentano nabii Musa ronga raro nabii, yahoo i Yesus, anano i Yusuf da mebinta hai Nazaret. »
46 Sawali Natanael namolawani kanahi, « Tule'io bara da'a anu da moico danta saba hai Nazaret? »
Kai polawani i Filipus, « Leumo ontoo panta'u. »
47 Sa'ontoomo koie i Yesus hi leu i Natanael, kai koharatia, « Ontoopo die miano da pantasi nineehako miano Israil to'u, nai molincu pelaroano. »
48 Kai petukanaiho i Natanael koie i Yesus kanahi, « Kana'umpe kami nto'oriaku? »
Kai lawanio, « Nai da'apo boboico i Filipus, Ku'ontokomo hai pu'u ngkeu ara. »d
49 Kai kanahi i Natanael, « O tuangguru, Comiu Anano Apu Alla. Comiu mokoleno Israil. »
50 Kai lawanio i Yesus kanahi, « Kau parasaea tendenomo hicu kanahi ariaku ontoko koie hai pu'u ngkeu ara? Dakopo nta mo'onto da kolalo owose ka'iaa koie. » 51 Kai koharatia penda, « Parasaea to'umo, santo'u-to'uno dakomiu nta ontoo langi teboa, kando mperuru mala'ekati tii ronga sabe hai ra'ino Ana Nto Manusia. »